Rije? ima… predsjednik opštine Ulcinj, gospodin Gëzim Hajdinaga

Ulcinj, naš najjužniji grad od prirode je izdašno nagra?en, divno more, duge pješ?ane plaže, zelenilo što buja u njihovom zale?u, te Solana sa mnogobrojni i rijetkim pticama, jezero Šasko, rijeka Bojana…, topla klima… Tu je i Stari grad nepresušna inspiracija za pri?u i legende koje ?uva stara kaldrma i arhivski spisi… I naravno, najvažnije: tu su tradicionalno gostoprimni Ulcinjani. I njihova ukusna i dobra hrana na ku?noj trpezi i u restoranima… Danas taj grad sa 28 000 stanovnika i još toliko Ulcinjana koji su inostranstvu, a koji mu se rado vra?aju, jedna je od najinteresantnijih destinacija i meta najmo?nijih investitora sa raznih kontinenata… Nakon 15 godina stagnacije u turizmu, taj grad se budi i grabi brzim koracima naprijed… O budu?nosti toga grada pri?amo sa prvim ?ovjekom Ulcinja, predsjednikom opštine Ulcinj gospodinom Gëzimom Hajdinagom…

C.M: Najve?i svjetski investitori vide Ulcinj kao evropski Dubai. Koji su prioritetni planovi Opštine Ulcinj kojima bi se pripremio teren za nove investicije?

G. Hajdinaga: Kada sam došao na funkciju predsjednika Opštine Ulcinj, ja i moja ekipa odmah, u startu smo se susreli sa nizom problema koji su se ukazivali iz dana u dan. Ni jedan planski dokument nije postojao. Morali smo po?eti ne od nule, ve? od minusa. Zatekli smo zaista nezavidnu situaciju. U prvoj godini mog mandata smo realizovli za nas zadate zadatke i u ono što smo obe?ali gra?anima. Nijesam obe?avao što ne mogu ispuniti. Planski dokumenti i generalni urbanisti?ki plan grada Ulcinja su u izradi, i to se radi prvi put. Generalni urbanisti?ki plan ne obuhvata kompletnu teritoriju, ali jeste dobar. Dakle, to je naš prioritet. Potom se radi detaljan urbanisti?ki plan po kojem ?emo nastojati da legalizujemo veliki broj bespravno podignutih objekata u našoj opštini. Maksimalno ?emo nastojati i insistirati na tome da se legalizuje što ve?i broj objekata u našem gradu, naravno, oni koji se mogu inkorporirati u naše planove projekata. Nepopularno je rušiti objekte, ali nastoj?emo da ih takvih slu?ajeva bude što manje. Novi planski dokumenti daju nam za pravo da velikom broju zainteresovanih investitora za naš grad, uz naše smjernice, damo dozvolu za gradnju hotela, savremenih turisti?kih kompleksa i objekata sli?nih sadržaja koji ?e upotpuniti i obogatiti našu ukupnu turisti?ku ponudu.

C.M: Rijedak je dan da Ulcinj nije u centru interesovanja medija i svjetskih kompanija. U žiži interesovanja su tri lokaliteta: Velika plaža, Ada i Valdanos. Kako se sa Vaše strane “snimaju” i procjenjuju namjere zainteresovanih kompanija?

G. Hajdinaga: Kao predsjednik opštine imao sam priliku da sa mnogim predstavnicima tih kompanija kontktiram. Tri naša najja?a lokaliteta Ada, Velika plaža i Valdanos su adrese koje su danas u stolovima najmo?nijih svjetskih kompanija, poput Trigranita, ameri?kih, evropskih, kompanija iz Arapskih Emirata i drugih. Svi su zainteresovani za ulaganja u naš grad, pogotovo na ova tri lokaliteta. Ja sam po automatizmu, kao predsjednik Opštine, ?lan komisije u sva ta tri tendera koji ?e se ubrzo raspisati. Kada kažete da li se od Ulcinja o?ekuje da bude evropski Dubai, nadoveza?u se sa mojim boravkom od prije mjesec i po u tom gradu, gdje sam bio u uzvratnoj posjeti poslovnim ljudima otuda, koji su bili u Ulcinju i obilazili ova tri lokaliteta osobito Valdanos. Fasciniran ljepotom, jedan od njih, iz ?uvene porodice bogataša je rekao: “Sada kada ovo vidim, znam da postoji raj na zemlji.” Kada su gledali Veliku plažu, pri?ali su nam o tome koliko su oni mo?ni i koliko mnogo rade, ubje?ivali su nas da oni mogu najve?om brzinom, ikad vi?enom, da na tom prostoru izgrade vrhunske turisti?ke komplekse. Ja sam im rekao da vjerujem u to, ali da bih volio da to vidim i na terenu. Tako smo, mi iz lokalne vlasti, predstavnici Vlade RCG i Ministarstva turizma, boravili u Dubaiju i vidjeli da se tamo zaista dosta gradi i ulaže. Cijene?i investicije i objekte koja smo tamo vidjeli, moram da kažem da ovo crnogorsko, i konkretno, ulcinjsko podneblje, ima veliku prednost u odnosu na njih: kod nas su temperature podnošljive, morska voda je ?istija, strujanje vazduha osvježava. Nastoja?emo da ljepote gradnje koje smo tamo gledali, ne baš u originalu, ponovimo ovdje. Nastoja?u da istrajem u toj komisiji na ne?emu sli?nom što je Trigranit u prvoj varijanti predložio, da nemamo oblakodere na našim plažama, ve? nešto što ?e se uklopiti geografski u podneblje, ambijent i na kraju krajeva, u naš mentalitet. Naravno, to bi se moglo nazvati održivim razvojem ?iji je cilj da o?uvamo našu lijepotu i do sad netaknutu prirodu. Jer, nije bez razloga Ulcinj adresa “broj 1” interesovanja velikih svjetskih kompanija. Uzre?ica kaže, da u svakoj radnji ima i ne?eg dobrog, pa to što godinama ovdje ništa nije ra?eno, iako nije dobro, ipak je donijelo dobra, pa je makar na taj na?in sa?uvana priroda, jer danas je prioritet svjetskih nau?nika o?uvanje životne sredine. Naš prioritet je kontrola gradnje, ne dozvoliti suficit kapaciteta, ne dozvoliti strancima gradnju stambenih, ve? samo turisti?kih kmpleksa. Nadam se da ?e svi ?lanovi Komisije poštovati te odrednice, koje su nam uostalom, sugerisali i bolji, i pametniji od nas.

C.M: Koga ste od stru?njaka konsultovali oko budu?eg izgleda “tri lokacije snova”?

G. Hajdinaga: Gospodin Sado Dolak koji je nekada bio u mom random timu, ranije je živio u Americi, gdje se opet vratio da živi, i zahvaljuju?i njegovom angažovanju tamo uspjeli smo da u Ulcinj dovedemo, jednog od najboljih svjetskih arhitekata, japanskog arhitektu Šigeru Bana. Konsultovali smo se s njim i njegova preporuka, nakon dva dana boravka u Ulcinju i nakon obilaska našeg grada i posmatranja teritorije Crne Gore iz helihoptera, je da istrajemo u tome da o?uvamo ljepotu prirode, u tom smislu nam je i rekao:” Imate nešto najvrednije, rijetko gdje danas možete nai?i na takvo nešto”. Filip Bej (Philip Bay) iz Colliers International-a, nam je rekao da možemo nekim nekim nekontrolisanim gradnjama dobiti i ostaviti dosta novca našim nasljednicima, ali da ?e naši nasljednici utrošiti mnogo više novca da sruše ono što smo gradili ako ne budemo vodili ra?una o o?uvanju životne sredine.

C.M: Gospodine Hajdinaga, kako iz perspektivepredsjednika naše najjužnije opštine ocjenjujete ovogodišnju ljetnju sezonu u Ulcinju?

G. Hajdinaga: Cifre nam govore da je ljetnja sezona 2007. godine za Ulcinj bila najuspješnija u posljednjih 20 godina. Moj tim i ja se nijesmo štedjeli i na vrijeme smo po?eli pripreme za ovogodišnju ljetnju sezonu. Preduzeli smo sve mjere da eliminišemo barijere u obliku nedostataka koje smo evidentirali za kratko vrijeme otkad smo u opštinskoj vlasti. Znamo da sezona ne dolazi ad hoc. Ptvenstveno nam je bila važna i korisna dobra saradnja sa svim faktorima koji se bave turizmom u našem gradu. Naro?ito su nam bila plodonosna naša okupljanja i saradnja sa Udruženjem hotelijera i turisti?kim agencijama kao i sa stanodavcima Ulcinja. Svakodnevno smo se sastajali i dogovarali. Ulcinj je bio prisutan na svim turisti?kim berzama u regionu: u Budvi, Kragujevcu, Sloveniji, Italiji, Berlinu, Be?u, Kosovu…, što je zaista imalo efekta, tosu pokazali i rezultati ovogodišnje sezone. Ve? sada formiramo tim predstavnika svih faktora koji se bave turizmom koji ?e djelovati u dobroj sintezi sa nama iz Opštine, kako bi ve? sada na kraju ove, po?eli pripreme, za narednu ljetnju sezonu 2008. godine.

C.M: Ako se uporede statisti?ki podaci o potražnji i ponudi, koliko Ulcinju nedostaje smještajnih kapaciteta, i da li nam možete najaviti izgradnju nekih novih objekata?

G. Hajdinaga: Ulcinj ima 28.000 stanovnika, a u 50 do 60 dana, koliko, na žalost, traje sezona, naš grad ima preko 100.000 stanovnika, što govori da je najviše gostiju ipak u privatnom smještaju. Nama je nedostajalo kapaciteta, pogotovo ove godine u hotelskom smještaju. Sve je to iz razloga što se godinama u Ulcinj nije ništa ulagalo, mnogi hoteli su privatizovani, ali ni u jednom od njih još ništa nije ura?eno. Ja se nadam da ?e ve? od naredne godine kapaciteti hotelskog smještaja biti mnogo ve?i i da ?e u narednim godinama Ulcinj dobiti nekadašnji primat najja?e turisti?ke destinacije u Crnoj Gori. Uskoro po?inje sa radovima kompanija Be?ovi? koja je privatizovala hotel Mediteran, kompanija Rokšped koja je privatizovala hotel “Galeb” koji je bio jedan od naših najboljih hotela. “Galeb” ?e se u potpunosti rušiti, ve? se sada ruši, ali s obzirom na ono što nam predlažu novi vlasnici vjerujem da ?e Ulcinj imati uskoro dobar turisti?ki objekat na tom mjestu. Hotel “Mediteran” ?e oja?ati i spremnije do?ekati sezonu, vjerujem da ?e se i u hotelima “Otrant” i u “Lido” preduzeti dobre mjere i adaptirati i unaprediti standard ponude. Za jedno dvije, tri godine, Ulcinj ?e imati šansu da ponudi veliki kapacitet i dobar standard, i nadamo se da ?emo opet imati elitni turizam i vratiti nekadašnje goste iz tog sloja koji su nekad ovdje dolazili i naravno, dovesti neke nove goste. Nadam se da ?emo uskoro opet, kao nekada, naravno ovo kažem poštuju?i svakoga, imati primat najja?e turisti?ke destinacije u Crnoj Gori.

C.M: Bez ?ega Ulcinj ne smije ?ekati narednu ljetnju sezonu?

G. Hajdinaga: Prije sljede?e sezone se moraju rješavati dva osnovna i evidentna problema: nedostatak vode u sezoni, i mora se oja?ati elektri?na mreža. Bi?u iskren, u zenitu ovogodišnje ljetnje sezone, usljed preoptere?enja, puklo je nekoliko elektro – kablova i to na elitnim destinacijama, na Velikoj plaži i Štoju pa se moralo hitno odreagovati, i zaista sa velikim naporima, ugradnjom novih trafostanica premostili smo taj problem.

C.M: Ulcinj ima sjajne i masovno posje?ene manifestacije preko kojih gostoprimni Ulcinjani posjetiocima predstavljaju svoje kulturno i istorijsko naslje?e. Na koje manifestacije u narednom periodu bi ste pozvali naše ?itaoce?

G. Hajdinaga: Ponuda Ulcinja nijesu samo duge pješ?ane plaže, toplo more i veliki broj sun?anih dana u godini…Turisti?ka ponuda našeg grada je dobra sinteza kulturnog, istorijskog i turisti?kog. U Ulcinju se svake godine, krajem jula i po?etkom avgusta održava Me?unarodni sajam knjiga, gdje izlaže oko 50-ak izdava?kih ku?a iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Bosne, Hrvatske… Na prošlom sajmu su se i Italijani pojavili sa nekoliko izdava?a, i vjerujem da ?e se ta manifestacija nastaviti i ja?ati. Od 1. avgusta do 1. septembra, imamo Ulcinjsku kulturnu scenu ljeta gdje okupljamo umjetnike iz regiona. Turnir u malom fudbalu na pijesku “Beach soccer” je sportska manifestacija koja je od prije dvije godine prerasla u me?unarodnu. Prošle godine su u našem gradu boravile ruska, francuska i italijanska i naša reprezentacija. Sport i kultura su most saradnje me?u ljudima i državama, takvih manifestacija ?emo imati u budu?nosti sve više. Sada, u decembru nam predstoji Festival dje?je pjesme, na koji možemo da vas pozovemo. Ve? smo po?eli pripremu za festival strogradske muzike, u novo sezoni 2008. Sve manifestacije imaju cilj da se produže sezonu sa 50 – 60 dana , na makar, 6 mjeseci, da privuku goste da borave u Ulcinju osim u junu, julu i avgustu. Dobro se sje?am das su nekada u martu naši ulcinjski hoteli bili puni inostranih gostiju.

C.M: Ulcinj ima i mogu?nost razvoja lovnog turizma. Sreli smo grupu italijanskih lovaca koji ?esto ovdje dolaze. Šta se radi po pitanju razvoja drugih oblika turizma, osim ljetnjeg?

G. Hajdinaga: Ulcinj ima jaku komponentu vezanih svih turisti?kih elemenata, zna?i mogu?nost razvoja raznih oblika turizma: kulturnog, lovnog, ljetnjeg, ali imamo i rijeke, jezera, kvalitetno poljoprivredno zemljište, i spoj planinskog i primorskog, a sve to na malom prostoru. To je kompletna veza geografskog prostora koji se rijetko gdje može zapaziti. Pozivaju?i se na to da nijesmo puno, iako jesmo kasnili zbog stanja koje smo zatekli u Opštini, nadam se da ?emo nadoknaditi izgubljeno vrijeme, neulaganje ?ovjekove ruke, i da ?emo vratiti prirodi ono što je dala ovom gradu i što od nas traži. Kada u tome uspijemo, ne sumnjam da ?emo opet biti lider u turisti?koj ponudi Crne Gore i šire.

C.M: Rade?i ovaj posao, u druženju sa Ulcinjanima primijetila sam da je to grad u koji se nakon rada u inostranstvu u ugostiteljskim strukama, najviše mladog kadra vra?a i primjenjuje ste?eno znanje širom svijeta kroz neke svoje nove i moderne restorane. Koliko takvi ljudi oboga?uju i podižu kvalitet ugostiteljstva u Ulcinju?

G. Hajdinaga: Ta?na je ta ?injenica, jer vi znate da veliki broj ljudi iz ovoga grada živi i radi u Evropi Ili SAD-u, bavio sam se tom tematikom i kao što rekoh, Ulcinj ima 28.000 stanovnika, isto toliko Ulcinjana živi u inostranstvu. Koliko je to s neke strane bolno i teško, s druge, neki od njih su imali mogu?nost školovanja i prakse u najve?im svjetskim ugostiteljskim i turisti?kim centrima, pogotovo za 15 godina u kojima smo stagnirali u tim oblastima i unazadili se. Mi prepoznajemo kvalitet i kapacitet tih naših mladih ljudi, njihovih ste?enih znanja i umije?a u inostranstvu i motivisa?emo ih da se vra?aju u svoj grad i svoje znanje primjenjuju?i ovdje i time pomognu gradu.

C.M: ?esto pominjete “zlatne godine” Ulcinjskog turizma. Kako “vratiti” stare goste u Ulcinj?

G. Hajdinaga: Ovdje je tradicionalno poznato gostoprimstvo Ulcinjana i dobra tradicija u bavljenju turizmom. Mi nikada ne gledamo kako gostu uzeti novac za 5 – 10 njegovog boravka ovdje, bez razmišljanja da li ?e se on ponovo vratiti. Mnogobrojni su naši gra?ani koji imaju komunikaciju sa našim, hajde da ih nazovem “bivšim”, gostima. Teško je vratiti gosta kojeg si jednom izgubio, i to prije 15 godina, ali Ulcinjani su svih ovih godina bili u kontaktu sa svojim nekadašnjim gostima, pogotovo onima iz Njema?ke, sa ljudima iz drugih govornih podru?ja. Mislim da ?e i ta ?injenica doprinijeti povratku tih ljudi kod nas, povratku povjerenja u našu destinaciju. Kada govorite o tim novim ugostiteljskim objektima, slažem se da ih ima, ali ono što nedostaje Ulcinjskim, i uopšte restoranima u Crnoj Gori, je naša tradicionalna hrana. Crna Gora je multietni?ka i multinacionalna država, takvi su nam i gradovi, zato imamo i multietni?ku kuhinju. Imamo je, ali je ne koristimo u turisti?ke svrhe. Nedostaju nam restorani koji bi nudili nacionalnu kuhinju u pravom smislu. Nekad, vlasnicima restorana prijateljski sugerišem da osim dobre ribe koja se za?as spremi, ponude gostima ono što su nam majke i bake spremale kod ku?e… Ima tu poduga?ak spisak jela koje bi mogli dodati na svoje jelovnike…, jer zaboravljamo da kad idemo u inostranstvo uvijek želimo da probamo jela koja su karakteristi?na za podneblje gdje boravimo. Tako i naši gosti žele da probaju i jedu našu hranu kada su kod nas.

C.M: Zašto Ulcinj nema svoju turisti?ku organizaciju?

G. Hajdinaga: Želim, i nadam se da ?e se vrlo brzo oformirati TO Ulcinj koja bi bila u mreži lokalnih tiuristi?kih organizacija u Crnoj Gori. Tako?e, želim da tu budu zaposleni ljudi koji ?e biti iz turisti?ke branše i koji ?e polako pokušati da realizuju razne projekte i da kona?no ljudi iz turizma rade i govore o njemu.

C.M: U Ulcinju je evidentan i nedostatak propagandno – informativnog višejezi?nog materijala o gradu. Kako komentarišete tu ?injenicu?

G. Hajdinaga: Re?i ?u ono što mislim, a ne što se želi ?uti. Godinama se ništa po pitanju marketinga i kvalitetnog propagandno – informativnog materijala o kulturnom i istorijskom naslje?u grada, u Ulcinju nije radilo. No, sve se nože revitalizovati. Puno je toga o ?emu treba informisati i što treba pokazati gostima koji dolaze u Ulcinj. Formiranje TO i okupljanje turisti?kih radnika u jedan tim doprinije?e da se naprave fini, sažeti info – materijali o našem naslje?u, da turisti ne provode vrijeme samo u hotelima i plažama, ve? obi?u te mnogobrojne, zna?ajne i interesantne lokacije “sa svojom pri?om”: Šas, Ulcinjske ?esme, da osjete pri?u o boravku Servantesa ovdje i legende o ?uvenim i humanism gusarima Ulcinja… Nadam se da ?e naš grad biti jednog dana pod zaštitom UNESCO-a, uz pomo? Ministarstva kulture i drugih institucija, ali kontrolisati gradnju, voditi ra?una o stanju tih objekata, kaldrma, ku?a i uli?ica u Starom gradu… Nadam se da ?e jednog dana svaka ku?a u Starom gradu imati radnje sa suvenirima naših zanatlija. Treba revitalizovati i pomorstvo koje je imalo tradiciju u ovom gradu. Maslinarstvo tako?e, ponosni smo na stabla maslina u našem gradu.Treba posvetiti pažnju svemu onome što se negdje krije, a nije izgubljeno.

C.M: Kolika je Vaša odgovornost za sve to?

G. Hajdinaga: Velika je odgovornost, treba personalno istrajati, puno je obaveza i trke, prodica trpi zbog stalnih i ?estih odsustvovanja. Zbog nezavidnog stanja koje sam zatekao u opštini, sve se to još poja?ava i iziskuje dodatne napore. Imam veliku obavezu prema gra?anima i gradu i onome što nam je proroda podarila ovdje. Nemamo ni jednu marinu, ali uskoro ?e u dijelu iza Starog grada krenuti izgradnja prve marine, od takve dvije, tri predvi?ene. Ponosan sam što su me gra?ani izabrali i u meni vidjeli ?ovjeka koji ?e zajedno sa njima nadoknaditi izgubljeno vrijeme i graditi moderan, mediteranski i evropski Ulcinj, što on s obziom na resurse koje posjeduje zaslužuje i da bude. A nije lako biti na ?elu jednog grada, nadam se da ?e me pozitivno shvatiti sugra?ani koji su mi dobri partneri u radu, ali ponekad zbog li?nih interesa nemamo taj kolektivni duh i prilikom nekih projekata ima neslaganja, pa i ljutnje koja pro?e kada vide realizaciju projekata oko kojih se možda baš i ne složimo ali samo zajedno i uz njihovu saglasnost možemo raditi.

Razgovarala: Sanja Golubovi?
Foto: Andrija Kasom

http://caffemontenegro.info/