Preliminarni rezultati fizibiliti studije za autoput od Bara do Boljara

February 21, 2008   | Ekonomia / Ekonomija

Autoput_Bar_BoljariU Crnoj Gori ?e, sva je prilika, do kraja godine kona?no po?eti da se gradi autoput. Preliminarni rezultati fizibiliti studije autoputa Bar-Boljari, prezentirane javnosti protekle sedmice, pokazuju pozitivnu ekonomsku ra?unicu, kojoj u prilog ide i pove?ana frekvencija saobra?aja posljednjih godina.
O zna?aju autoputeva uopšte, a posebno kroz našu državu, suvišno je govoriti. Sama ?injenica da je rije? o jednom od politi?kih i ekonomskih prioriteta Vlade Crne Gore u narednom periodu, kako u eksternom integrativnom smislu – veze naše države sa transevropskom transportnom mrežom, tako i u internom – povezivanja juga, centralnog i sjevernog dijela Crne Gore, ?ini se, dovoljno govori. Otuda i ne ?udi što crnogorska javnost s nestrpljenjem o?ekuje po?etak realizacije ovog, bez sumnje, velikog projekta. Možda se ?ak u javnosti i malo “precjenjuje” njegov zna?aj, jer se, kaže ministar saobra?aja, pomorstva i telekomunikacija, prof. dr Andrija Lompar naj?eš?e tvrdi da ?e oni riješiti sve probleme Crne Gore, posebno njenog sjevera.
No, bez obzira na to do krajem aprila, ima?emo rezultate i fizibiliti studije za pravac Bar- Boljare, i studije “Privatno- javno partnerstvo”, kao i gotov projekat. Tako se bar nadamo, što zna?i da ?emo tada imati zadovoljen i pravni okvir – usvojene, hijerarhijski sve dokumene. Tada ?e Vlada biti u prilici da donesemo odluku, koja ?e se ticati finansijskog modela, odnosno finansijskog izvora i same šeme finansiranja, naglasio je za “Pobjedu nedjeljom” ministar Lompar.
Na nedavnom okruglom stolu “Studija izvodljivosti za dva autoputa u Crnoj Gori” se ?ulo da su sve studije, koje su se bavile Jugoisto?nom Evropom 2000, 2001. i 2002. godine, davale prognozu pove?anja frekvencije, koja se kretala oko pet odsto. Na bazi tih prognoza i analize stanja, koja je ra?ena 2000- 2002. godine, i sa takvom projekcijom pove?anja frekvencije saobra?aja, stavovi konsultanata i me?unarodnih finansijskih institucija, oko izgradnje ovih autoputeva, nijesu bili suviše optimisti?ki. Me?utim, na svu sre?u, desilo se to, da smo posljednje tri godine, imali mnogo ve?e pove?anje frekvencije saobra?aja, nego što je to bilo procjenjivano.
– Frekevencije je iznosila 17, pa 22, pa 27 odsto, što je izuzetno visoko. Mislim da je to jedan od razloga. Drugi razlog jeste svakako i ?injenica da sigurnost, odnosno bezbjednosni faktor, morao je da bude kvantifikovan na pravi na?in u CG, kazao je ministar Lompar.
Projekt menadžer Luj Berže-a, SAS, Ri?ard Vajt, je potvrdio da je, u ekonomskom smislu, ovaj projekat izvodljiv.
– Predstoji nam još dosta posla, tek smo po?eli ekonomske analize. Ali, ono što moramo da shvatimo, to je vremenski okvir i faze realizacije izgradnje. Moramo se pozabaviti pitanjima finasiranja i koncesija. U svakom slu?aju, na osnovu prognoza saobra?aja, smatramo da autoput Bar- Boljare ima ve?i prioritet u odnosu na Jadransko jonski autoput. Istina, još nije izvršena procjena troškova i u tom segmentu predstoji još dosta posla.
Vajt je istakao da su Studiju bazirali na uporednim provjerama. Na primjer, ukoliko idete od Podgorice do Mateševa, trenutno vam je potrebno sat i dvadest minuta. Ukoliko biste istu destinaciju prešli autoputem, uštedjeli biste oko 40 minuta putovanja i u našoj analizi to se vrednuje 3,6 eura. Vidje?ete da ima 30- 40 procenata uštede vremena i da su tako?e umjerene uštede u eksploataciji vozila za autobuse i za velike kamione, mada nema prevelike uštede kod eksploatacije privatnih automobila, jer pri ovim brzinama- 80- 90 kilometara na sat, automobili svakako koriste više goriva. Ovdje imamo predvi?ene troškove za autoputne ?etiri trake, od Bara do Boljara, i to po dionicama, i ovi troškovi su bazirani na cijenama po mjernim jedinicama. 2012. godine, intenzitet saobra?aja na postoje?em putu od Kolašina i dalje bi?e 8000 vozila dnevno. I svakako koriš?enje autoputa je opcija koja se preferira. Govorimo sad o 2027. godini, pretpostavljaju?i da ?e tada autoput biti ve? izgra?en. Nivo saobra?aja, u cijelom koridoru, ?e biti gotovo nepodnošljiv- 18000 vozila dnevno. Kada se naprave autoputevi, donije?e rezultat u porastu intenziteta saobra?aja, naro?ito u sjevernoj regiji. Pove?a?e se broj putovanja na sjeveru. Trenutno je ta stopa niska. Sve to doprinosi stopi porasta od 10 do 12 procenata. Ovo ?e, tako?e, važiti i za autoputeve, naglasio je Vajt. Smatramo da ?e biti znatnih ušteda u smanjenju broja nesre?a.
– U okviru projekta, opredijelili smo se da istražimo više stvari oko ove problematike, kazao je Dejvid Džeret, savjetnik za pitanja koncesija i za javno-privatno partnerstvo Luj Berže-a i dodao da ?e se konkretnim koncesijama podrobnije pozabaviti posebna studija o finansiranju, koju sprovodi Svjetska banka. Mi ?emo se na ovom projektu baviti strategijom naplate putarine. Ve? smo utvrdili da ?e biti šest eurskih centi po kilometru, ali to je naša sveukupna procjena, koju ?emo da uvedemo. Svakako, ljudi treba da prihvate da se pla?a putarina. U našem modelu saobra?aja, ukoliko nametnemo ovu putarinu, bi?e malo ve?e optere?enje na sporednim putevima, od 10 do 15 odsto. Ljudi su spremni da plate taj novac u cilju uštede vremena, pokazuju ispitivanja koja smo sproveli. Prili?no smo sigurni, dakle, da ?e voza?i prihvatiti obavezu pla?anja putarine na nove puteve.
– Tako?e, u ovom projektu smo se osvrnuli na zakonski okvir. Vrlo je bitno da koncesionar da zna koji su zakonski okviri na snazi, koji mu omogu?avaju da funkcioniše u okviru zemlje. Jer ukoliko taj zakonski okvir ne štiti njega, kao i Vladu, bi?e teško na?i koncesionara. Zakon je vrlo precizan, u vezi sa brojnim pitanjima, recimo postupcima za nabavku, odnosno pridobijanje koncesionara, istakao je Džeret. – Ali, mi ?emo dati naše preporuke Ministarstvu. Ukoliko budu potrebne izmjene, da se uvedu u Zakon i ukoliko je potrebno da se angažuju me?unarodni eksperti. Isto ?e se desiti u smislu finansijskog aspekta. Veoma je bitno znati da koncesionar dolazi u ovu pri?u da ostvari profit, i njemu se to mora i omogu?iti. Sve dok je taj profit u razumnim granicama, i konsultanti ?e se pozabaviti finansiranjem u detalje, i savjetova?e Vladu, na koji na?in se mogu privu?i koncesionari, koliki ?e profit ostvariti od projekta i koliko ?e prakti?no profita ostvariti za svoju sopstvenu dobit, pojasnio je savjetnik Luj Berže-a za pitanja koncesija i privatno- javnog partnerstva.
Luj Berže me?u deset najboljih
– Luj Berže spada me?u deset najboljih konsultanata iz svih oblasti. Naše aktivnosti su se poja?ale posljednjih godina, u projektima koji se finansiraju iz privatnih i javnih izvora, kao i projektima privatno javnog partnerstva. Iz oblasti infrastrukture i inženjeringa. Zapošljavamo preko 5000 ljudi, i sara?ujemo sa preko 90 država u svijetu, istakao je na prezentaciji u Podgorici ovlaš?eni predstavnik Luj Berže-a Danijel Serafimovski.
Na nadmorskoj visini od 1900 metara
Postoje i problemi za trasiranje puta Podgorica- Mateševo, s obzirom da mora da prolazi kroz veliki planinski masiv. južno od Mateševa, gdje nadmorska visina raste i do 1900 metara. To je za projekat veliki problem.
Smanjenje broja nezgoda
– Smatramo da ?e ukupno smanjenje nezgoda iznositi 65 procenata, u smislu u?estalosti saobra?ajnih nezgoda, i u smislu rizika, koji je izražen u svim ovim studijama, na sto hiljada po kilometru. Recimo, u Austriji stopa smrtnosti je 0,9, a u Portugaliji je prili?no- 1,2. U mnogim drugim evropskim zemljama, naro?ito u nordijskim, stopa nesre?a na autoputu bila je 0,3.

Dragan Cvijovi?

www.diaspora.cg.yu/