Barovi?ev grad na soli
I ovoga prolje?a na prostrana ulcinjska polja soli doletjele su – martovke.Jedna od 240 vrsta ptica koje su našle stanište upravo tu gdje se od sunca, vjetra i ?iste morske vode stvara so.
Njih bi uskoro mogle zamijeniti gra?evinske mašine. Jer – tvorci Prostornog plana predvidjeli su, a poslanici u crnogorskoj Skupstini aminovali, da se solana nadomak Ulcinja pretvori u još jedno turisti?ko naselje.Stanište ptica od me?unarodnog zna?aja u kona?noj se verziji Prostornog plana našlo na spisku vojnih i industrijskih lokacija za koje obra?iva?i plana predvi?aju mogu?nost da se pretvori u zonu turizma.
OD SPOMENIKA PRIRODE DO GRADILIŠTA:
Od pretvaranja polja soli u hotele korist ?e imati vlasnik firme – kontroverzni biznismen Veselin Barovi?. Njegov Eurofond posjeduje 75 odsto vlasništva tog preduze?a, a država mu je sada omogu?ila da ga, kad mu se prohtje, ugasi. I podigne – zgrade.
A samo nekoliko mjeseci ranije, u Nacrtu prostornog plana koji je bio dostupan javnosti – na javnim raspravama – nije bilo ni govora o prenamjeni Solane Bajo Sekuli?. Tada su obra?iva?i imali druga?ije planove za nju – da postane spomenik prirode, sa mogu?noš?u da se stavi u ve?u kategoriju zaštite – da postane regionalni park ili rezervat.
Ulcinjani i ekolozi bili su zadovoljni tim rješenjem pa tokom javne rasprave nisu imali primjedbe na zacrtanu sudbinu solane. Gra?ani Ulcinja su zato glas digli protiv ?itave gomile drugih pojedinosti iz Plana. Ispisali su preko 700 raznih primjedbi na Nacrt prostornog plana. Ozbiljno ljudi shvatili pozive iz Vlade da aktivno u?estvuju u kreiranju sopstvenog prostora.
Uzalud. Obra?iva?i plana su ih ignorisali. Ni jedna im primjedba nije uvrštena u kona?nu verziju Prostornog plana. Ali su zato, iako to niko zvani?no od njih nije tražio, ulcinjskoj solani prekrojili sudbinu.
Na pitanje Monitora zašto je to ura?eno – jedan od ?lanova komisije koju je crnogorska Vlada angažovala da radi na završnoj verziji plana, Predrag Bulaji?, objašnjava: “Komisija je utvrdila da je u prvoj verziji napravila propust i shvatila da solani treba pružiti mogu?nost za prenamjenu, pa smo to i u?injeli”.
Bulaji? pojašnjava kako je solana, u stvari, nepovoljna po životnu sredinu i ugrožava okolna poljoprivredna dobra. “Svaka solana, pa i ova u Ulcinju, devastira prirodnu sredinu i zato smo predvidjeli mogu?nost da se tu izgrade turisti?ki objekti. Jer – isplativije je, i sa ekonomskog i ekološkog aspekta, pretvoriti je u turisti?ki kompleks”, objašnjava Bulaji?.
Tvrdi – solana je tek jedna u nizu objekata ?ija se prenamjena planira i da su se prilikom izrade Prostornog plana trudili “da se sve štetne djelatnosti izmjeste sa primorja jer je to najvrjedniji dio Crne Gore”.
NEZNANJE ILI KORIST LOBIJA:
No, Bulaji?a demantuju ostali sagovornici Monitora. Jelena Aleksi?, direktorica Solane Bajo Sekuli? objašnjava: “U proizvodnji soli nema ni jednog detalja kojim se narušava prirodni sklad, a ulcinjska solana je jedna od 10 u svijetu u kojima se so proizvodi na tradicionalan, ekološki na?in“.
Za tvrdnje da su polja soli štetna po životnu sredinu Aleksi?eva kaže da su neodgovorne izjave neupu?enih i neznavenih ljudi koji solanu nikada nisu posjetili”.
“Sada je o?igledno da je Prostorni plan napravljen za ne?iji interes, jer kako drugo tuma?iti tvrdnje da je solana opasna za prirodnu sredinu i da je bolje pretvoriti je u turisti?ki kompleks. Pa tamo je registrovano 240 vrsta ptica, od kojih se 70 nalazi na spisku zašti?enih ptica Evropske unije“, tvrdi ornitolog Darko Savelji?. Upozorava da solana nije samo crnogorska, ve? i evropska i svjetska jer je priznato stanište ptica pa je gotovo nemogu?e da bi u svjetskim nau?nim krugovima ostali ravnodušni na bilo kakvu intervenciju i gradnju hotela.
”Nijedna solana na Mediteranu koja je prestala sa radom nije betonirana – postala je ili ribnjak, uzgajalište ra?i?a ili služi za razvoj ekoturizma – više od 70 odsto solana na Mediteranu uživa nacionalnu zaštitu”, objašnjava on.
KRIVA I LOKALNA VLAST:
Savelji? tvrdi da dio odgovornosti snosi i lokalna vlast u Ulcinju koja je prethodnih deset godina samo deklarativno bila za zaštitu tog podru?ja, ali nikada nisu ništa uradili da je stvarno zaštite. „Dok je na me?unarodnim mapama ozna?ena kao važno podru?je, ni opštinske ni republi?ke vlasti je nisu željele staviti pod zaštitu, a Prostornim planom to prirodno bogatstvo guraju u kona?nu propast radi privatnih interesa“, kaže Savelji?.
Istina, opštinske vlasti nisu se oglasile zato što je zemljište na kojem se nalazi solana predvi?eno za zidanje i nizanje novih kreveta kojih, ionako u Ulcinju ima previše. Odreagovale su samo lokalne nevladine organizacija poslavši apel poslanicima u Skupštini da ne glasaju za Prostorni plan i ne dozvole betoniranje solane.
„O?igledno je da se ovim Prostornim planom ne štite interesi gra?ana, ve? lobija i pojedinaca samo zbog njihove finansijske koristi, na štetu razvoja opštine Ulcinj“, kaze Ilir Lazorja iz ulcinjske NVO MogUl.
PO BAROVI?EVOM KROJU:
Nakon svih poslovnih poduhvata diljem Crne Gore u se ponovo smiješi veliki dobitak. Kako i ne bi kad mu vlast, na svim nivoima, ide na ruku. Nakon što je u Baru izmjenjen DUP samo da bi srušio robnu ku?u Izbor, u centru grada, izgradio grandioznu višespratnicu i promijenio vizuleni identitet grada – sada mu se i Prostornim planom, u susjednoj opštini, izlazi u susret.
Barovi? ?e na solani, zahvaljuju?i izmjenama Prostornog plana – zaraditi podosta novca. Valja se sjetiti – prostranstvo od 15 miliona kvadratnih metara u blizini morske obale koštalo ga je oko trideset centi po kvadratu zemljišta. Sada cijena neizgra?enog gra?evinskog zemljišta u zale?u Velike plaže, bez infrastrukture,
dostiže 100 eura za kvadrat. Tako da bi promjenom namjene zemljišta zaradio 330 puta više nego što je uložio u kupovinu ulcinjskog zemljišta. Ta?nije – oko 1,5 milijardi eura.
Ne treba zaboraviti ni da je Barovi?u vlast ve? jednom, kada je u pitanju solana, izašla u susret. On ju ve?inski vlasnik, prije nekoliko godina, postao zahvaljuju?i trgovanju akcijama na berzi. Pa je ta ulcinjska firma, umjesti strateškom partneru na tenderu – kako je vlast najavljivala – prodata na berzi.
SOLANA ILI HOTEL:
Još je neizvjesno kako ?e, za koju godinu, izgledati okolina Ulcinja. Ho?e li, nakon što izgrade staklene solitere ne Velikoj plaži, graditelji pre?i i na stanište ptica? Direktor Barovi?evog Eurofonda – Boiša Šotra – nije odgovarao na Monitorove telefonske pozive.
Direktorica solane se, ipak, nada da se ta firma, ne?e ugasiti. Obrazlaže: „Vlasnik je uložio više od tri miliona eura, a u toku je dokapitalizacija sa još milion i dvjesta eura za osavremenjavanje pogona i polja odakle se bere so”. Niko je, tvrdi, zvani?no nije obavijestio o prekrajanju solanine budu?nosti.
Ima tamo i sada turista. Obilaze solanu, gledaju rijetke ptice, ulaze u muzej sa eksponatima iz istorije solarstva. Mirno je.
No, na tom ogromnom prostranstvu ima još dovoljno mjesta i za ?itavo turisti?ko
naselje. Mogu?nosti je mnogo – tu je i nalazište ljekovitog blata koje bi, prema procjenama stranih stru?njaka, itekako mogla da se unov?i. Da se napravi, banja, na primjer.
A može Barovi? sve to prosto – da proda. Samo ako mu se prohtje. Njegovo je. A ptice ?e se ve? nekako sna?i – potraži?e zemlju sa manje betona.
Marijana Bojani?
www.monitor.cg.yu