Razvoj Velike plaže i ostalih lokacija na crnogorskom primorju ima?e posebnu ulogu u održivom razvoju Crne Gore i može u potpunosti promijeniti ekonomsku budu?nost zemlje. Investicije tog obima i karaktera su inicijalna kapisla za ekonomski bum koji o?ekujemo – rekao je ministar ekonomije Branimir Gvozdenovi? u intervjuu “Danu”.
Osim turisti?kih efekata, naveo je, o?ekujemo da ?e ovaj projekat ubrzati ulaganja u infrastrukturu – saobra?ajnu, vodovodnu, energetsku, kanalizacionu, da ?e podsta?i dalji razvoj ugostiteljstva, trgovine, obrazovanja… Dakle, efekti ?e biti multiplikativni i u krajnjem ?e za rezultat imati zna?ajno pove?anje svih ekonomskih indikatora i životnog standarda, ne samo lokalnog stanovništva, nego cijele države.
Savjet za privatizaciju raspisao je 13. marta oglas za dugoro?ni zakup ulcinjske Velike plaže. Na oglas se mogu prijaviti isklju?ivo strani investitori. Koji uslovi moraju biti zadovoljeni?
– Vlada je objavila pozive za izražavanje interesovanja za više lokacija na Crnogorskom primorju, po?ev od Ade Bojane, Valdanosa, Ostrva Cvije?a, Kumbora… Projekat turisti?ke valorizacije Velike plaže jeste najve?i i vjerovatno najkompleksniji projekat koji ?e se realizovati.
Prva faza realizacije projekta je zapo?ela objavljivanjem poziva za izražavanje interesovanja, ?iji je cilj da privu?e iskusne me?unarodne investitore, sa dokazanim finansijskim kapacitetima i iskustvom u projektovanju, gradnji, marketingu i upravljanju ekskluzivnim turisti?kim kompleksima da dostave izraze interesovanja za dugoro?ni zakup Velike plaže, koji ?e uklju?ivati i obavezu izgradnje i upravljanja turisti?kim kompleksom svjetske klase. Predvi?ena je mogu?nost zakupa cijele lokacije Velike plaže ili pojedina?nih modula, s obavezom na to izgradnje turisti?kog kompleksa koji ?e obuhvatiti razvoj hotelskog, rekreativnog, kongresnog i sportskog turizma koji ?e sadržati hotele koji su projektovani i koji ?e funkcionisati po me?unarodnim standardima ?etiri i pet zvjezdica, kojima ?e upravljati dobro poznati, brand-name, me?unarodni turisti?ki operater ili operateri. Izražavanje interesovanja za ovaj projekat omogu?eno je do 16. juna.
Nakon toga, uslijedi?e faza podnošenja ponuda i njihove evaluacije, tokom koje ?e se od ponu?a?a zahtijevati da u ponudu uklju?e detaljne konceptualne, projektantske i operativne planove, kao i finansijski predlog koji treba da uklju?uje predloženo trajanje zakupa, iznos zakupnine, strukturu i vremenske rokove.
Kako ocjenjujete dosadašnje interesovanje stranih investitora za zakup Velike plaže?
– Imaju?i u vidu da se procjenjuje da investicije u ovaj projekat mogu iznositi više milijardi eura, te da veoma ograni?en broj investitora može obezbijediti finansijska sredstva, ekspertizu i kadrove za ovakav projekat, jako smo zadovoljni inicijalnim interesovanjem koje je do sada iskazano za Veliku plažu.
Lideri opozicije su zabrinuti da ?e najavljeni projekti voditi ka nekontrolisanoj gradnji kao što je bio slu?aj u Budvi. Kakve garancije imate da se to ne?e ponoviti?
– Što se ti?e Velike plaže, generalni koncept ove lokacije je usvojen i on definiše okvire i smjernice za izgradnju objekata. Uslijedi?e izrada studije lokacije kojom ?e se ovaj prostor, u skladu sa smjernicama Prostornog plana posebne namjene za zonu Morskog dobra detaljno planirati i propisati uslovi za izgradnju objekata na ovom prostoru. Svakako, kao neophodan i potreban segment ovog planiranja je i strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja ?e se raditi uporedo sa studijom lokacije.

S. GORANOVI?
Izvor-Dan

Ne boji se parlamentaraca
Strahuje li Ministarstvo ekonomije od najava opozicionih ?lanova Parlamentarne komisije za kontrolu privatizacije?
– Nemamo razloga ni za kakvu bojazan, i kada su u pitanju prethodne i predstoje?e privatizacije. Naprotiv, Ministarstvo za ekonomski razvoj ?e sa zadovoljstvom prihvatiti mogu?nost da ponovo sa Komisijom razgovara o privatizacionim ugovorima vezanim za KAP, Željezaru, Jugopetrol… Radi se o privatizacionim postupcima koji su u potpunosti sprovedeni u skladu sa zakonom, o ?emu je javnost, uklju?uju?i i poslanike, u više navrata upoznata. Trebalo je vremena da javnost shvati da se pojedini segmenti ovih aranžmana ne mogu olako i trivijalno izvla?iti iz konteksta cjelokupnih ugovora i komentarisati nezavisno od ostalih elemenata. Me?utim, važno je da su efekti ovih privatizacija o?igledni i da smo nesumnjivo pokazali da se radi o veoma dobrim ugovorima, koji su pažljivo izbalansirali sve segmente.
Podsje?am i da je ugovor o kupoprodaji akcija KAP-a prvi ugovor takve vrste koji je objavljen. Dio ugovora koji se odnosi na elektri?nu energiju, iz neznanja, nerazumijevanja ili loše namjere, ?esto se pogrešno tuma?io. Me?utim, pokazalo se da je takav ugovor doprinio da KAP danas pla?a cijenu elektri?ne energije koja je ?etiri puta ve?a od cijene koju je pla?ao u periodu prije privatizacije i znatno više od cijene koju je utvrdila Regulatorna agencija za energetiku i iznosi 29,68 eura za megavat. Ako uporedimo prihode koje je EPCG ostvarila po osnovu isporuke elektri?ne energije KAP-u u 2004. i 2007. godini, taj prihod u 2007. godini bio ve?i za oko 80 procenata.
Britanska kompanija CRU napravila je analizu cijena elektri?ne energije za kombinate aluminijuma u svijetu i svrstala KAP me?u one koji pla?aju najskuplju struju. Prema njihovom izvještaju, prosje?na cijena koju pla?aju elektrolize u svijetu iznosi 31,3 dolara za megavat, što je dva i po puta manje od cijene koju pla?a KAP, a koja iznosi 81,8 dolara po megavatu. Me?utim, ako i dalje postoje pitanja koja iz bilo kojeg razloga nekome nijesu dovoljno jasna, spremni smo da u svakom momentu odgovorimo na njih i otklonimo sve nedoumice koje postoje. Smatramo da je dobro da parlamentarna komisija dobije sve ove informacije.
Izvor-Dan