PRIRODNE LEPOTE CRNE GORE - UVALA VALDANOS
Maslinjaci za hlad i slast
Za Ulcinj, na Crnogorskom primorju, kažu da ima klimu masline. Uvala Valdanos smjestila se između dva brda Mavrijana i Mendre. Do nje se dolazi kopnom i morem. Oba su puta podjednako lijepa i garantuju jedinstveni doživljaj. U udolini raste najstarije drveće. Prosječna starost maslina je preko 300 godina, a neka stabla su još iz doba Stare Grčke. Čuveno ulcinjsko ulje, u amforama i zemljanim ćupovima, bilo je trgovačka roba ravna zlatu. Stizalo je do Trsta, Venecije, Rima, Kaira i u unutrašnjosti: do Skadra, Skoplja, Duklje, Rasa i Prizrena. Masline su se u prošlosti sakupljale uz pjesmu. U vrijeme berbi su se sklapala prijateljstva, rađale ljubavi. Momak se nije mogao oženiti ako ne zasadi bar jednu maslinu.
Danas je situacija nešto drugačija. Mladi ih rijetko beru, o njima brinu stariji, i to u zavisnosti od aktuelne ekonomske situacije. Dok je turizam bio u usponu, masline su propadale, zarasle u šiblje, i strpljivo čekale da im se vlasnici vrate. To je biljka koja traje, čeka i ne umire lako. I najmanju pažnju višestruko uzvraća bogatim rodom. Naišle su krizne godine i maslinjaci su ponovo oživjeli. Oko 80 - 90 odsto maslina se sada redovno obrađuje, plod sakuplja i prerađuje u ulje. Turci su, u vrijeme njihove vladavine, ovoj biljci pridavali veliki značaj. Zbog toga su od uvale Valdanos do Ulcinja izgradili put, kaldrmu, koji je donedavno bio u prilično dobrom stanju.
Uvala Valdanos je čuvena po maslinjacima, koji se u dužini od oko pet kilometara protežu od žala pa gotovo do samog grada. Rtovi koji štite udolinu naglo se spuštaju i duboko tonu u more. Plaža je šljunkovita, sastavljena od krupnih oblutaka, a pozadina obrasla gustom makijom i borovom šumom. Duga je 600 metara, a široka, u prosjeku, 20 metara. Za razliku od drugih uvala, ova je zaklonjena od južnih i sjevernih vjetrova i često je služila kao zaklon brodovima. Uvalu sa svih strana okružuju maslinjaci. Prema zvaničnim procjenama, ima 80.000 stabala. Ivicom uvale vodi asfaltni put koji se jednim krajem spaja sa magistralom Ulcinj - Bar, a drugim sa gradskim ulicama. U jugoistočnom uglu uvale je manje pristanište za brodove, jahte i čamce. Ima i tragova urbanizacije, ali do sada nije bilo arheoloških istraživanja. Pri samoj obali su ostaci manje crkve, za koju narod vjeruje da su je izgradili Grci. I gusarima je Valdanos služio kao zaklon za brze brodove koji su harali Sredozemljem
Od 1978. godine uvalu Valdanos koristi vojska. Naime, tada je izvršena eksproprijacija zemljišta. Zemlju je, po sili zakona i uz simboličnu nadoknadu, ustupilo 205 vlasnika, a ukupna površina je oko milion kvadrata. Doktor Maksut Hadžibrahimović, ovdašnji naučni radnik, podsjeća da je vojsci na taj način pripao dio ulcinjske Maslinade, oko 19.000 stabala, voćnjaci sa suptropskim kulturama i nekoliko stambenih objekata. Na tom je prostoru podignut Vojno-rekreativni centar, odnosno vojno odmaralište otvorenog tipa. Tako je jedna izuzetno atraktivna lokacija rampom izolovana od žitelja Ulcinja.
Predsjednik Saveza stvaralaca Albanaca dr Gani Karamanaga, smatra da su ideje o ratnim lukama prošlost, jer, kako kaže, više nemamo sa kim da ratujemo. Bilo bi dobro, predlaže, da se kompleks Valdanosa iskoristi za razvoj turizma. Upravo ova nevladina organizacija je zajedno sa Društvom maslinara pokrenula kampanju za vraćanje dijela Malinade koji je u kompleksu odmarališta. Smatra se da je to dobra prilika da počne implementacija Zakona o pravednoj restituciji, s tim što se predlaže da se vlasnici odmah uvedu u posjed, a da se čitava stvar naknadno zakonski uobliči.
Mještani negoduju što izuzetno bogatstvo propada, a česte su i kritike na ponašanja u dijelu koji se održava. Inicijativa koju je prvenstveno lansiralo Društvo maslinara je nažalost propala. Godina 1999. je bila rekordna, tada je proizvedeno oko 300 tona kvalitetnog maslinovog ulja. Protekle sezone je iscijeđeno između 150 i 200 tona ulja.
Direktor Vojne ustanove Boka, major Predrag Jovičević, tvrdi da je trećina od 18.500 stabala, koliko ima u kompleksu odmarališta, kultivisano. Lane je proizvedeno 2.700 litara ulja, a u rodnim godinama se dobija do 15 tona ulja. Ekolozi imaju svoje viđenje kada su u pitanju Valdanos i okolna Maslinada. Oni su odavno opštinskim čelnicima predložili da se taj dio ulcinjske opštine proglasi spomenikom prirode, kao područje gdje su priroda i čovjek uobličili neprocjenjive vrijednosti. Predsjednik Ekološkog društva “Kalimera”, DŽelal Hodžić, objašnjava da bi opština, da se imalo sluha za predlog, imala ingerencije i donosila norme ponašanja u smislu očuvanja neponovljivog prirodnog ambijenta kakav je definitivno Valdanos sa ulcinjskom Maslinadom.
Tell us what you're thinking... and oh, if you want a pic to show with your comment, go get a gravatar!
Ulqini on Wed, 14th May 2008 9:39 am (Edit)
UVALA VALDANOS
PRIRODNE LEPOTE CRNE GORE - UVALA VALDANOS
Maslinjaci za hlad i slast
Za Ulcinj, na Crnogorskom primorju, kažu da ima klimu masline. Uvala Valdanos smjestila se između dva brda Mavrijana i Mendre. Do nje se dolazi kopnom i morem. Oba su puta podjednako lijepa i garantuju jedinstveni doživljaj. U udolini raste najstarije drveće. Prosječna starost maslina je preko 300 godina, a neka stabla su još iz doba Stare Grčke. Čuveno ulcinjsko ulje, u amforama i zemljanim ćupovima, bilo je trgovačka roba ravna zlatu. Stizalo je do Trsta, Venecije, Rima, Kaira i u unutrašnjosti: do Skadra, Skoplja, Duklje, Rasa i Prizrena. Masline su se u prošlosti sakupljale uz pjesmu. U vrijeme berbi su se sklapala prijateljstva, rađale ljubavi. Momak se nije mogao oženiti ako ne zasadi bar jednu maslinu.
Danas je situacija nešto drugačija. Mladi ih rijetko beru, o njima brinu stariji, i to u zavisnosti od aktuelne ekonomske situacije. Dok je turizam bio u usponu, masline su propadale, zarasle u šiblje, i strpljivo čekale da im se vlasnici vrate. To je biljka koja traje, čeka i ne umire lako. I najmanju pažnju višestruko uzvraća bogatim rodom. Naišle su krizne godine i maslinjaci su ponovo oživjeli. Oko 80 - 90 odsto maslina se sada redovno obrađuje, plod sakuplja i prerađuje u ulje. Turci su, u vrijeme njihove vladavine, ovoj biljci pridavali veliki značaj. Zbog toga su od uvale Valdanos do Ulcinja izgradili put, kaldrmu, koji je donedavno bio u prilično dobrom stanju.
Uvala Valdanos je čuvena po maslinjacima, koji se u dužini od oko pet kilometara protežu od žala pa gotovo do samog grada. Rtovi koji štite udolinu naglo se spuštaju i duboko tonu u more. Plaža je šljunkovita, sastavljena od krupnih oblutaka, a pozadina obrasla gustom makijom i borovom šumom. Duga je 600 metara, a široka, u prosjeku, 20 metara. Za razliku od drugih uvala, ova je zaklonjena od južnih i sjevernih vjetrova i često je služila kao zaklon brodovima. Uvalu sa svih strana okružuju maslinjaci. Prema zvaničnim procjenama, ima 80.000 stabala. Ivicom uvale vodi asfaltni put koji se jednim krajem spaja sa magistralom Ulcinj - Bar, a drugim sa gradskim ulicama. U jugoistočnom uglu uvale je manje pristanište za brodove, jahte i čamce. Ima i tragova urbanizacije, ali do sada nije bilo arheoloških istraživanja. Pri samoj obali su ostaci manje crkve, za koju narod vjeruje da su je izgradili Grci. I gusarima je Valdanos služio kao zaklon za brze brodove koji su harali Sredozemljem
Od 1978. godine uvalu Valdanos koristi vojska. Naime, tada je izvršena eksproprijacija zemljišta. Zemlju je, po sili zakona i uz simboličnu nadoknadu, ustupilo 205 vlasnika, a ukupna površina je oko milion kvadrata. Doktor Maksut Hadžibrahimović, ovdašnji naučni radnik, podsjeća da je vojsci na taj način pripao dio ulcinjske Maslinade, oko 19.000 stabala, voćnjaci sa suptropskim kulturama i nekoliko stambenih objekata. Na tom je prostoru podignut Vojno-rekreativni centar, odnosno vojno odmaralište otvorenog tipa. Tako je jedna izuzetno atraktivna lokacija rampom izolovana od žitelja Ulcinja.
Predsjednik Saveza stvaralaca Albanaca dr Gani Karamanaga, smatra da su ideje o ratnim lukama prošlost, jer, kako kaže, više nemamo sa kim da ratujemo. Bilo bi dobro, predlaže, da se kompleks Valdanosa iskoristi za razvoj turizma. Upravo ova nevladina organizacija je zajedno sa Društvom maslinara pokrenula kampanju za vraćanje dijela Malinade koji je u kompleksu odmarališta. Smatra se da je to dobra prilika da počne implementacija Zakona o pravednoj restituciji, s tim što se predlaže da se vlasnici odmah uvedu u posjed, a da se čitava stvar naknadno zakonski uobliči.
Mještani negoduju što izuzetno bogatstvo propada, a česte su i kritike na ponašanja u dijelu koji se održava. Inicijativa koju je prvenstveno lansiralo Društvo maslinara je nažalost propala. Godina 1999. je bila rekordna, tada je proizvedeno oko 300 tona kvalitetnog maslinovog ulja. Protekle sezone je iscijeđeno između 150 i 200 tona ulja.
Direktor Vojne ustanove Boka, major Predrag Jovičević, tvrdi da je trećina od 18.500 stabala, koliko ima u kompleksu odmarališta, kultivisano. Lane je proizvedeno 2.700 litara ulja, a u rodnim godinama se dobija do 15 tona ulja. Ekolozi imaju svoje viđenje kada su u pitanju Valdanos i okolna Maslinada. Oni su odavno opštinskim čelnicima predložili da se taj dio ulcinjske opštine proglasi spomenikom prirode, kao područje gdje su priroda i čovjek uobličili neprocjenjive vrijednosti. Predsjednik Ekološkog društva “Kalimera”, DŽelal Hodžić, objašnjava da bi opština, da se imalo sluha za predlog, imala ingerencije i donosila norme ponašanja u smislu očuvanja neponovljivog prirodnog ambijenta kakav je definitivno Valdanos sa ulcinjskom Maslinadom.