Dubaizacija Ulcinja
Vlada Crne Gore ?e 20. juna zatvtvo- riti tender za izradu Master plana za razvoj Velike plaže u Ulcinju Planiraju, piše na zvani?nom sajtu na kojem se predstavlja Velika plaža, da taj prostor postane “jedinstveni primjer održivog obalnog naselja” i predstavljaju je kao “jedan od trenutno najvažnijih projekata razvoja održivog turizma u Crnoj Gori”.Opet za Veliku plažu veliki planovi. Šta ?e izni?i na ulcinjskom pijesku i ko ?e na njemu zidati – opet se nag- a?a. Interesuju se uveliko arapski investitori i ma?arski Trigranit za jedan od najljepših netaknutih prrostora koje Crna Gora ima.
ZGUSNUTA GRADNJA, PA ZELENILO: Na bogato opremljenom veb sajtu Vlada i Ministrastvo za ekonomski razvoj objašnjavaju generalni koncept i smjernice kojima bi trebalo da se vode planerske i konsultantske ku?e prilikom izrade nacrta Master plana. Definisano je da ?e Velika plaža biti podijeljena u šest dijelova, to jest modula izme?u kojih ?e biti zelene površine, a svaki od njih ?e se dalje dijeliti na po ?etiri “razvojne zone”.Tako, prva zona, ona uz samu magistralu ka Adi Bojani, podrazumijeva izgradnju manjih hotela, komplekse vikend ku?a, kao i kapacitete za smještaj osoblja glavnog hotelskog kompleksa. Za taj dio predvi?ena je zgusnuta gradnja, zgrade do tri sprata. Na nju se nadovezuje zona “manje gra?evinske gustine”. A u papirologiji se preporu?uje da se sa?uva postoje?e zelenilo. Dalje ide zona u kojoj su parking prostori, sportsski tereni i hoteli. Posljednju zonu ?ini bungalov naselje koje se grarani?i sa borovom šumom ?ije se o??uvvanje tako?e preporu?uje.Preporu?uje se tu, tako?e, da svaki od modula ima najviše šest hiljada ležaja. Na kraju posljednjeg modula planirana je izgradnja golf terena, a predio do uš?a Bojane ?e biti sa?uvan kao zašti?ena oblast. Na tim osnovama budu?i projektanti treba da osmisle kako ?e zapravo izgledati Velika plaža.
KREVET DO KREVETA: U istom dokumentu stoji da bi na Velikoj plaži trebalo da bude do 29 hiljada kreveta za turiste. Nema sumnje – budu?i investitori ?e pokušati, radi ostvarivanja što ve?eg profita, da maksimalno iskoriste kapacitete Velike plaže.“Ako u prosjeku predvi?eni ka- pacacitet ležaja bude raspore?en u dvokrevettne sobe, da bi se smjestilo 29 hiljada ležaja treba izgraditi oko 14.500 soba, i to ne ra?unaju?i sve one objekte potrebne za opsluživanje tolikog broja smještajnih jedinica.
Postavlja se pitanje – koliko ?e takva grr- adnja stvarno biti održiva, s obzirom na to da toliki broj hotelskih soba o?igledno upu?uje na mogu?nost izgradnje solitera”, upozorava Dejan Milovac, koordinator za prostorno planiranje i izgradnju objekata iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).Milovac tvrdi da nema sumnje da ?e se Trigranit, ili neka druga kompanija koja dobije posao na Velikoj plaži, odlu?iti da što bolje iskoristi prostor. “”Scenario visoke izgradnje, odnosno izgradnje solitera na Velikoj plaži je ve? koriš?en od strane dežurnih promotera turizma kao adut više da se Crna Gora profiliše kao novi evropski Dubai”, objašnjava Milovac.
KO ?E GOSPODARITI ULCINJSKOM PLAŽOM: Za sada se, kao mogu?i investitor na Velikoj plaži, u javnosti naj?eš?e pominje kompanija Trigranit ?iji je predstavnik nedavno i javno rekao da ?e ta firma u?estvovati na tenderu. Oni su protekle godine ve? predstavili dva mogu?a scenarija izgradnje objekata na Velikoj plaži i to visoke i niske gradnje. Stakleni soliteri sa Trigranitove kompjuterske simulacije neodoljivo su podsje?ali na one iz Dubaia.Prošle godine interesovanje za Veliku plažu je pokazao i ?lan kraljevske porodice Abu Dabija zadužen za investicije i šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost šeik Haza bin Zajed al Nahijan koji je u Crnoj Gori boravio kao gost predsjednika Atlas grrupe, Duška Kneževi?a. Arappska innveestiicioiona gruupa naajaaviila je tom prilikom da bi u Crrnu Gooru uloložiila oko miiliijarrdu eura i obbjaaviila de je za- innteereesoovaana za ulaagaanje u tuuriizam, enerrgetetski sekktor, ali da ih najjviiše zazaniima ullcinjjska Veeliika plaaža. Šeikova posjeta Crnoj Gori je bila uzvratna, jer je u Abu Dabiju, u pratnji Kneževi?a, ve? boravio premijer Milo ?ukanovi?, tada u funkciji predsjednika DPS-a. Njih su dvojica tamo predstavili mogu?nosti za ulaganja u Crnoj Gori.
MAŠINE NAPADAJU: “Imaju?i u vidu kalibar zainteresovanih ulaga?a, njihove profitne apetite, te nesumnjiv angažman crnogorskih državnih i partijskih struktura da što bolje prodaju i unov?e jedini preostali nedevastirani prostor na crnogorskoj obali, gotovo da ne postoji sumnja da ?e netaknutu prirodu Velike plaže ubrzo okupirati gra?evinske mašine a da ?e krajolik za uvijek biti izmijenjen soliterima poput onih u Dubaiu”, tvrdi Milovac.I ovdje se ve? ozbiljno postavlja pitanje ko ima interes, osim naravno interesa investitora da što bolje oplode svoj kapital, da u Ulcinju imamo još jedan Dubai.U Vladi se i dalje kunu u održivi razvoj. Koncept koji je svjetski trend i koji je Crna Gora, za sada samo deklarativno, prihvatila. On podrazumijeva ekonomski razvoj koji ne nerušava životnu sredinu i obezbje?uje pristojan život razli?itim socijalnim grupacijama. Teško da se betoniranje i dizanje spratova na ulcinjskoj Velikoj plaži može svrstati u održivi razvoj.Milovac upozorava da bi i Velika plaža mogla nestati pod betonom i ?elikom, te da od toga profitiraju samo investitori i njihovi crnogorski partneri kao što je to na rtu Zavala u Budvi.
DIVLJA LJEPOTA, DIVLJI INVESTITORI: “U Dubaiu, ?ije se gra?evinarstvo ?esto pominje kao mogu?i uzor za izgradnju Velike plaže – kraljevska porodica je od pustinja pravila zelene oaze i tako stvorila prepoznatljiv imidž u svijetu. Mi bi da radimo suprotno. Prirodu koju reklamiramo kao Wild Beauty tj. – divlja ljepota neštedemice betoniramo. Pa se bojim da ?emo beauty uskoro izgubiti, a wild ?e nam biti samo investitori”, objašnjava Milovac.Uskoro ?e se znati ko je, prema ocjeni Vlade, uradio najbolji idejni projekat za održivi razvoj Velike plaže. Nakon toga ide i izbor investitora.Vlada ?e bogato nagraditi onoga ko napravi najbolji Master plan za kilometre ulcinjskog prostranstva. Onome ko od Ulcinja napravi najbolji Dubai. Pedeset hiljada eura ide prvorangiranom, a po dvadeset i deset hiljada drugom i tre?em na konkursu. I još jedna zanimljivost iz vladinog dokumenta: “Dva predstavnika pobjedni?ke firme bi?e pozvana na ceremoniju proglašenja pobjednika – u Dubaiju”.
Marijana BOJANI?