PODGORICA – Crnogorska Vlada je usvojila i novi Predlog zakona o svojinsko pravnim odnosima ?ije izmjene se odnose prava stranih fizi?kih i pravnih lica.
– Inovirani predlog sa?injen je na osnovu konsultacija. Strana lica ne mogu imati pravo svojine na prirodnom bogatstvu u opštoj upotrebi, na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, spomenicima kulture od izuzetnog zna?aja. Strano lice može imati pravo dugoro?nog zakupa, bot aranžmana ili koncesije na period do 30 godina – saopšteno je nakon sjednice Vlade.
U Vladi je ocijenjeno da je važno da se sa?uva odre?eni vid individualne tražnje u pojedinim podru?jima, kakva su planinska pa je predloženo da strano lice može ste?i pravo svojine i na poljoprivrednom i šumskom zemljištu do 5.000 kvadrata, samo ako je predmet ugovora stambena zgrada koja se nalazi na tom zemljištu.
– Smatramo da ne bi trebalo destimulisati trgovinu ku?ama i vikendicama na ovim podru?jima. Sadašnja rješenja ne bi trebalo da budu sporna, jer s jedne strane su naša zalaganja da se da impuls stranim investicijama, i da se zadovolji racionalna upotreba prostora – kazao je Lukši?.
Crnogorska Vlada povukla je u februaru iz skupštinske procedure prvobitni predlog ovog zakona, i vratila ga na javnu raspravu, a kasnije i na doradu, jer je bilo izvjesno da nema potrebnu dvotre?insku ve?inu za usvajanje tog akta.
Protiv «liberalne» prodaje zemljišta strancima, koje je bilo predvi?eno ovim zakonom, bili su SDP i PZP, dok se SNP i Srpska lista nijesu decidno izjašnjavali.
Republici je nedavno predsjednik SNP-a Sr?an Mili? kazao da ?e ta prtija «zauzati stav kada pogleda finalni tekst zakona». Iz Srpske liste posljednjih par mjeseci nijesu komenarisali svojinski zakon, dok je Pokret za promjene svo vrijeme bio izri?ito protiv ovog akta. Neizvjesno je, ipak, kada ?e dokument do?i na plenarno skupštinsko razmatranje, jer prethodno mora da dobije saglasnost mati?nog Odbora (za privredu i finansije), a zbog uslovljivosti dvotre?inskom ve?inom, i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.
Izvor / Republika