Podgorica – Ministar inostranih poslova Crne Gore Milan Ro?en nagovijestio je ju?e da ?e Crna Gora priznati nezavisnost Kosova. Me?utim, on nije želio da otkrije kada ?e Vlada donijeti takvu odluku.
U intervjuu za „Vijesti“ Ro?en je naglasio da kosovsko pitanje sa sobom nosi i odre?ene emocije koje „u politici nijesu najbolji saveznik“.
„U ovom slu?aju sigurno nijesu… Kosovski ciklus je završen, a kada to kažem mislim na tu vrstu svijesti. Ovo je 21. vijek, mi možemo misliti šta ho?emo, ali postoji nešto što je politi?ki fakticitet“, isti?e Ro?en. „Nije se promijenio stav Crne Gore da rješenje za Kosovo treba tražiti u pregovorima, uz posredstvo me?unarodne zajednice, ali su se promijenile okolnosti. Na kraju je došlo do te promjene koja je politi?ka realnost“.
Kada ?e Crna Gora da se zvani?no odnese prema toj politi?koj realnosti?
Nijednim svojim potezom ranije nijesmo htjeli da na bilo koji na?in dolivamo ulje na vatru u pregrijanoj politi?koj atmosferi u Srbiji i da odnosom prema onome što se desilo na Kosovu uti?emo na izborne rezultate u Srbiji.
U Prištini, kao i u Beogradu, i na svim relevantnim me?unarodnim adresama, razumjeli su da je nama prije svega stalo da o?uvamo unutrašnju stabilnost i da doprenesmo regionalnoj stabilnosti. Sa svih tih adresa dolaze nam priznanja zbog takve uzdržane i promišljene politike. Naravno, slijedi?emo svoj strateški interes – ?lanstvo u EU i NATO – i u skladu sa tim donijeti odluku.
Da li ovo zna?i da ?e Crna Gora priznati Kosovo, s tim što se to ne?e desiti tako brzo, odnosno tokom ove godine?
Mislim da taj zaklju?ak nije do kraja ta?an.
Što nije ta?no?
Nijesam govorio uopšte o dinamici. Ho?e li to biti prije ili kasnije, zaista u ovom trenutku ne bih mogao da odgovori ni ja niti bilo ko. To ?e se desiti onda kada procijenimo da je to politi?ki najbolje za Crnu Goru.
Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasni?i kaže da su na Kosovu dobili obe?anje od najviših zvani?nika Crne Gore da ?e Crna Gora donijeti odluku o priznanju?
Mi imamo komunikaciju i sa Prištinom i sa Beogradom. Me?utim, nijesmo u obavezi da Beogradu kažemo da ne?emo priznati, niti Kosovu da ho?emo. Ne radi se tu uopšte o bilo ?ijem obe?anju. Nama je najve?i interes da imamo najbolje mogu?e odnose sa svima u regionu. Dakle, i sa Srbijom, i sa Kosovom, sa kojima se grani?imo. Ostajemo dosljedni takvoj politici, jer smo i do odluke kosovskog parlamenta, stalno isticali da je prirodno da imamo najbolje odnose i sa Kosovom, bez ikakvog prejudiciranja njegovog statusa. Sve to je za jednu malu Crnu Goru od kapitalne važnosti.
Nama stižu razli?ite poruke, i iz Srbije, i sa Kosova, i od onih iz Crne Gore koji podržavaju Srbiju ili Kosovo. Sve to respektujemo, ali prije svega vodimo ra?una o Crnoj Gori, državnim i interesima naših gra?ana.
Što mislite o predlogu SNP-a da se održi referendum o (ne)priznanju Kosova?
To je jedna od politi?kih poruka više okrenuta ka zadobijanju pažnje na doma?oj sceni. Ja ne znam za primjer da je neka država organizovala referendum o tome ho?e li ili ne priznati drugu državu. Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku i ona je odgovorna za donošenje takvih odluka.
Ima li Vlada istraživanja javnog mnjenja o tome kakvo je raspoloženje u javnosti Crne Gore o pitanju Kosova? Neka istraživanja govore da manje od 20 odsto gra?ana smatra da treba priznati Kosovo?
Koliko znam, ona su uglavnom ra?ena u vrijeme predizborne kampanje. Znate da je tada atmosfera pregrijana, i da je politika nekih partija ovdje refleksija onoga što je aktuelno u Srbiji, tako da je i to možda uticalo na takve rezultate.
Znam koliko je Kosovo bolno pitanje za Srbiju, i za neke i u Crnoj Gori, ali ako racionalno gledate na stvari, onda to dobija drugu dimenziju. Mislim da bi i u postoje?oj situaciji Srbija mogla izuzetno politi?ki da profitira.
Kako?
Nije mi namjera da ja u?im bilo koga u Srbiji šta da radi ovim povodom. Ali ?u re?i svoje mišljenje, kao prijatelj Srbije. Ne prekidaju?i diplomatsku borbu za Kosovo, siguran sam da je dugoro?no u najboljem interesu Srbije, i stabilnosti regiona, da uspostavi kontakte sa rukovodstvom Kosova. Jer, bez obzira na prisustvo me?unarodnih snaga na Kosovu, niko ne može osigurati bezbjedan život Srba na Kosovu, niti zaštititi srpske kulturno-istorijske spomenike, kao što to mogu Albanci. To bi relaksiralo situaciju u cijelom regionu.
Uostalom, kroz istoriju se zna ko je o?uvao Pe?ku patrijaršiju. Ne može se stalno govoriti „Kosovo je Srbija“, a s druge strane, okretati glavu od Albanaca koji žive na Kosovu. Ako živimo jedni pored drugih, onda moramo da imamo toliko pameti da u skladu sa savremenim evropskim i svjetskim kretanjima od toga napravimo pravi politi?ki kapital.
Mislite li da ?ete imati problema sa Moskvom kada Vlada bude donijela odluku o priznanju Kosova?
Ne?emo, jer se Rusija odnosi sa velikim respektom prema tome što mi radimo ovdje i prije svega polazi od toga da smo mi nezavisna država koja vodi ra?una o svojim i regionalnim interesima. Niko od ruskih zvani?nika nije ni u primislima pokušao da nam sugeriše što da radimo.
Kakvi su Vam planovi za dalje razvijanje diplomatske mreže?
Uskoro treba da pošaljemo ambasadora u Gr?ku, a vrlo brzo ?emo i?i i sa donošenjem odluke o otvaranju ambasada u Turskoj i Ma?arskoj. Ambasada u Kini ve? radi, treba da imenujemo ambasadora u Pekingu.
Mislim da smo za kratko vrijeme postigli zapažen uspjeh kada je u pitanju otvaranje predstavništava u susjednim i svim klju?nim zemljama, klju?nim me?unarodnim organizacijama, EU, NATO…
Plan nam je da u pojedine zemlje šaljemo ljude sa specijalisti?kim znanjima, mada je jedna od glavnih obaveza naših, kao i diplomata drugih zemlja – ja?anje ekonomske saradnje.
Što mislite o predlozima da Crna Gora ostane neutralna i da ne ide u NATO?
To je fina pri?a, ali treba biti realan. Balkan nije Skandinavija, Balkan nije ni centralna Evropa, nego je Balkan Balkan. To je utopisti?ka ideja. Pa i zemlje koje nijesu ni u EU ni u NATO-u uskla?uju svoju politiku sa njima, jer su to održivi sistemi, koji se trude da prona?u rješenja za savremene izazove u svijetu.
Mnogi kažu da je NATO paravan i oru?e u rukama najmo?nije zemlje svijeta?
Amerika je Amerika, ali da je to ta?no, Makedonija bi bila pozvana u ?lanstvo u NATO na samitu u Bukureštu, isto kao i Albanija i Hrvatska. Vidjeli ste da se tamo odluke donose konsenzusom, i da je Gr?ka blokirala Makedoniju.
Šta mislite o tezama da je u Crnoj Gori na djelu proevropska retorika, ali da je ostala balkanska praksa?
Rekao bih da su takva mišljenje izraz balkanskog mentaliteta.
Zašto?
Zato što se ovdje do?eka na nož sve što je novo i što je dobro… Pojedinci, neke partije, ili odre?ene interesne grupe sve gledaju crno. Ko je to mimo ove Vlade inaugurisao tu politiku davno, prije nego što smo postali nezavisna država? I sada ova Vlada nije iskreno za evropske integracije. To zaista nema nikakve logike, niti za te tvrdnje ima argumenata.
Zar ne treba uzeti u obzir najrelevantnije faktore u EU i najviše predstavnike zemalja ?lanica, koji izri?u veoma pozitivne ocjene o tome što radi Vlada. Treba prona?i formulu kako svaki pojedinac može da doprinese da brže napredujemo, jer mi sada stvarno imamo šansu da gradimo modernu evropsku državu.
Da, ali i iz EU stižu i ocjene da je Crna Gora optere?ena kriminalom i korupcijom?
Ta?no, ali to nije naša specifi?nost. Znate što sam rekao evropskim parlamentarcima kada su to pomenuli – hvala vam što nam na to stalno ukazujete. I hvala vam što ho?ete da nam pomognete da stvorimo državu, koja možda ne bi bila nalik vašim državama, koje od toga, tako?e, nijesu imune. Da jesu, zašto bi formirale mo?ne posebne agencije koje se isklju?ivo bave tim poslom.
Ali tamo postoje presude za korupciju. Premijer je prošle nedjelje rekao da i u Crnoj Gori postoje presude za korupciju, ali nije rekao koje. Ovdje ne postoje podaci da je neko osu?en zbog korupcije što je signal da imamo sistemski problem sa pravosu?em.
Vjerujem da Vam pravosudni organi mogu dati sve relevantne podatke.
Da li Vi znate koje su to presude?
Znam da postoje presude. Znam i na što možda aludirate. Ali, nabrojte mi neku od zemalja u kojoj je ‘’pala neka krupna riba’’, što bi rekao jedan gospodin.
A što mislite o tvrdnjama da ovdje postoji antievropski lobi?
U Crnoj Gori se može govoriti o anticrnogorskom lobiju, koji postoji posredno i neposredno, svjesno ili nesvjesno. Sa jedne strane imate one koji su bili protiv svoje države i horski napadaju sve što je progresivno, a sa druge one koji do?ekaju na nož sve što je novo i progresivno, i koji su vrlo skloni da kritikuju i ovdje, i kada odu iz Crne Gore, i da pri?aju sve najgore o svojoj državi. A ako ne poštujete svoju državu – ne poštujete ni sebe.
Ali, to se može posmatrati kao odnos prema vladaju?oj strukturi, a ne prema državi?
Nema nijedne zemlje na svijetu gdje su svi gra?ani zadovoljni vladaju?om strukturom. Zar nije ve?inska Crna Gora na brojnim izborima i na referendumu izrazila respekt prema vladaju?oj strukturi.
Kada se govori o antievropskom lobiju, pominje se grupa oko profesora Veselina Vukoti?a koja jasno stavlja do znanja da bi trebalo obazrivije i?i i procijeniti da li Crna Gora ima koristi od EU. Da li ste o tome razgovarali sa Vukoti?em?
Nijesam se sreo sa njim odavno, ali sam uvijek sa njim imao zanimljive razgovore, i visoko ga cijenim. Ne pratim marljivo što rade ti mladi ljudi koji su se okupili oko njega, ali, je li bog dao da ima pametnih ljudi poput profesora Vukoti?a, koji uvijek ima svježu misao. Je li bog dao da imamo slobodomisle?ih intelektualaca koji iznose svoje sudove i o tako kapitalnim temama. Sigurno je jedno – ova Vlada ima jasno zacrtane ciljeve, spremna je da sasluša bilo kakvo, i bilo ?ije mišljenje, ali ne postoji pojedinac ili grupa koja može uticati na izmjenu strateških ciljeva.
Da li postoje preklapanja izme?u Vas i potpredsjednice ?urovi? kada su u pitanju poslovi pridruživanja EU?
Vi ste to blago formulisali, ali i to je intrigantska i kuloarska pri?a. Potpredsjednica ?urovi? vodi odgovoran, pionirski posao… Ona radi najteži posao u ovom procesu gdje ima mnogo administriranja, i mnogo toga nevidljivog, a MIP u tim procesima ima svoje odre?eno mjesto i ulogu. Zna?i, nema nikakvih preklapanja.

Da je Perovi? bio na mom mjestu, donio bi istu odluku

Prije 15 dana na Vaš predlog opozvan je ambasador u Ljubljani Branko Perovi? jer nije htio da sprovede vašu instrukciju o na?inu proslave Dana državnosti. Da li je rije? samo o principima funkcionisanja ministarstva ili je u pitanju bio i neki li?ni sukob?
Nikakvog sukoba izme?u gospodina Perovi?a i mene niti je bilo, niti ?e biti. Siguran sam u jednu stvar – da je ambasador Perovi? bio na mom mjestu donio bi istu odluku. Jer, ako ho?emo da radimo u institucijama sistema, i da ja?amo sistem, onda moramo da radimo po utvr?enim pravilima. Ja sam samo štitio integritet ove institucije i ove funkcije. Može nekome sa strane povod izgledati kao banalan, ali radi se o principu.
A da li je ta?no da ste mu preporu?ili da potraži sponozore?
To je izvedena pri?a. Ja sam zaista pokazao dosta strpljenja, zvao ga i telefonom, i u tom razgovoru pomenuo da postoje i drugi izvori sredstava kada se organizuju prijemi, da vjerujem da ima naših uspješnih ljudi u Sloveniji, koji bi željeli da pomognu svojoj državi… To rade i ambasade mnogo bogatijih država. I ovdje, na prijemima, ?esto ?ujete da se ambasadori javno zahvaljuju kompanijama na sponzorstvu.
Ho?e li sada vrata MIP-a biti zatvorena za Perovi?a s obzirom na to da je rije? o prili?no cijenjenom diplomati? I Branko Lukovac je najavio povla?enje iz Zagreba, a poznato je da država ima problema sa kadrovskim kapacitetima?
Mi u MIP-u imamo spoj iskustva i mladosti. Uz sav respekt prema ljudima koje ste pomenuli, i sam pripadam tim generacijama, smatram da smo zaista imali vremena da svoje iskustvo i znanje prenesemo na druge. Ambasador Lukovac je najavio da uskoro odlazi u penziju jer ispunjava zakonske uslove. To je znao i onda kada je prihvatio ovu funkciju. Prirodno je, bez obzira koliko bili cijenjeni, što i ljudi u diplomatiji, kao i u drugim profesijama, jednom moraju da odu. Kako ?emo otvarati šansu drugima, mla?ima, ako mi, koji smo imali privilegiju da se dugo bavimo tim poslovima, mislimo da smo nezamjenjivi. Govorim uopšteno i znam da se sa ovakvim mojim pristupom slažu i Branko Perovi? i Branko Lukovac.

Možda prvo zakucam na vrata Pe?e Sekuli?a

Zašto ste se ponudili da vodite kampanju “od vrata do vrata” za popularizaciju NATO-a?
Da, rekao sam da ?emo i to raditi, ako bude potrebno. Mislim da ljudima treba objasniti što je NATO i koje su to prednosti baš za Crnu Goru da budemo ?lanica Alijanse.
Pomo?nica generalnog sekretara NATO-a Stefani Babst kaže da oni ne vode takve kampanje, dok ni u DPS-u nijesu baš skloni takvoj akciji?
Ali mi nijesmo NATO. I ne?emo ni mi to raditi kada budemo bili dio NATO-a. Možda ne?emo ni imati potrebu da to radimo. Što se ti?e drugog dijela Vašeg pitanja – nije DPS, niti bilo koja druga partija, zadužena za realizaciju strateških ciljeva – država ulazi u NATO. Ipak, ako budemo morali voditi takvu kampanju, možda prvo zakucam na vrata Pe?e Sekuli?a.
U svakom slu?aju, ?lanstvo u NATO-u je dobra investicija u sigurnu budu?nost. Ne radi se samo o ve?em prilivu stranih investicija, ve? o mnogim drugim prednostima.
Na primjer?
Malo je prostora da sve nabrajam. Ali, to su manji izdaci za reformu i funkciju vojnog i odbrambenog sektora. Prema podacima Svjetske turisti?ke organizacije, od 10 najuspješnijih turisti?kih zemalja u svijetu, sedam su ?lanice NATO…

Ne bih rekao da su Šmit i Tankosi? napredovali

Koja je bila Vaša uloga u odlasku sa funkcija dvojice najglasnijih kriti?ara vlasti iz me?unarodnih krugova, Tomasa Šmita i Gareta Tankosi?a-Kelija? Da li je ta?no da ste iskoristili svoj uticaj da ih sklonite iz Crne Gore?
Svima koji šire takve pri?e sam zahvalan što mi podižu rejting. Ja sam otvoren i precizan i svoje stavove sam saopštavao i javno, i u komunikaciji sa njima. Možda su postojali odnosi neslaganja, ali su postojali i odnosi me?usobnog uvažavanja. Ja sam otvoreno govorio i o tome da poneki od me?unarodnih predstavnika dolaze u Crnu Goru sa odre?enim predrasudama, nepoznavanjem situacije i pogrešnim shvatanjem svoje uloge. Nije nova ta praksa – pokušaja diplomatskih predstavnika pojedinih zemalja da disciplinuju Crnu Goru.
Me?utim, znate da se nijesu baš proslavili, i da ?ak više nijesu ni u diplomatiji svoje zemlje. Kada ste ve? pomenuli imena, ne bih rekao da im je jedan takav pristup doprinio da napreduju u karijeri. Meni su ?esto govorili da su pogrešno shva?eni ili citirani. Znate, ambasadori, ipak, treba da vode ra?una da nijesu imenovani kod NVO i nezavisnih medija.
Ne?eljko RUDOVI?
Izvor / Vijesti