Iz Ulcinja po namirnice u Albaniju

September 11, 2008   | Shoqëria / Društvo, Shtypi / Mediji

Povratak Skadra
Sve dok krajem jula nije prekinuto nekoliko švercerskih lanaca crnogorski mesari, njihovi distributeri i zastupnici nijesu mogli da utvrde što je, uz lošu sezonu, pravi razlog pada prometa mesa za tre?inu u odnosu na prošlu godinu. Akcije grani?ne policije pokazale su da je meso u velikim koli?inama krijum?areno iz Albanije, a šverceri su bili crnogorski državljani iz prigrani?nih sela. Oni su svježe zamrznutim gove?im i svinjskim mesom, te piletinom, opskrbljivali vlasnike restorana i picerija od Ulcinja do Budve. Posao je cvjetao: cijene mesa su u Albaniji za tre?inu niže nego u Ulcinju. Kilo govedine staje, na primjer, pet eura. A ono se u “zemlju orlova” doprema iz Argentine. “Albanski” pile?i filei poti?u iz Kine, a bataci su iz SAD i Kanade. Još je unosniji bio šverc svježe ribe. Prethodnih godina u okolini Skadra izgra?eni su ogromni bazeni u kojima se uzgaja kvalitetna morska riba. A ribe, još u sezoni, primorcima nikad dosta.

Pijaca u Ulcinj

Pijaca u Ulcinj

PO HRANU U SKADAR: Na pijacama i samoposlugama u Skadru sve je više gra?ana Crne Gore. Ulcinjani, a posebno mještani prigrani?nih sela, u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Cijene su mnogo jeftinije nego u Ulcinju. Kilogram grož?a staje jedan euro, kilogram paradajza 30 centi, a litar ulja je 1,5 eura. “Kad se prtljažnik automobila napuni, ra?unica je jasna. Dolazak po porodi?ne potrebe jednom u deset dana se sasvim isplati”, kaže srednjovje?ni Ulcinjanin, koji dodaje da plata od 350 eura ne dozvoljava neracionalnost. I preduzetnik iz Skadra Ibrahim Dibra potvr?uje da su Ulcinjani sve?eš?i kupci u njegovom du?anu. “Svakoga dana imamo barem 50 kupaca iz Ulcinja. Oni su bolji potroša?i nego moji sugra?ani. Kupuju ?ak i jaja”, kaže on i napominje da je prosje?na plata u Skadru 200 eura. To je, uz snažnije carinske kontrole, dovelo do velikog pada broja albanskih državljana koji su prodavali robu na pijacama u Ulcinju, Vladimiru, Ostrosu ili u Tuzima. Sada ih dnevno bude tek stotinak, ili pet puta manje nego 2002. godine.

Otvoren grani?ni prijelaz Sukobin (Muri?an)

Otvoren grani?ni prijelaz Sukobin - Muri?an

ZAJEDNO NA SUKOBINU: Upravo je te godine otvoren grani?ni prijelaz Sukobin (Muri?an) koji je podstakao malograni?ni promet izme?u Ulcinja i Skadra. “Svakog dana ovuda pro?e najmanje tri hiljade ljudi i hiljadu automobila”, rekli su nam albanski carinici. U aprilu ove godine premijeri Crne Gore i Albanije Milo ?ukanovi? i Salji Beriša te ambasador Evropske komisije u Tirani Albert Loan ozna?ili su po?etak radova na izgradnji zajedni?ke zgrade od 14 hiljada metara kvadratnih na Sukobinu. O?ekuje se da ?e radovi na ovom prvom zajedni?kom grani?nom prijelazu na zapadnom Balkanu biti završeni u februaru 2009. godine. EU je za realizaciju ovog projekta opredjelila 1,1 milion eura. Uskoro ?e po?eti i radovi na izgradnji modernog mosta preko Bojane. Jer, sada se iz pravca Ulcinja u Skadar ulazi preko drvenog mosta kojim može da se pro?e samo u jednom pravcu.Albanske nacionalne stranke u Crnoj Gori predložile su da se gra?anima Ulcinja i Bara dozvoli da u Albaniju putuju sa li?nom kartom, a da isto vrijedi za Skadrane kada ulaze u Crnu Goru. Oni napominju da je stanovnicima Boke Kotorske omogu?eno da, ako žele da borave u Dubrovniku, mogu pre?i granicu na Debelom brijegu samo sa tim dokumentom. Uostalom, tako se granica na podru?ju od Ade Bojane do Skadarskog jezera prelazila u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tada je na ovom potezu bilo ?ak pet malograni?nih prelaza: Sukobin, Fraskanjel, Sveti ?or?e, Re? i Sveti Nikola.

Putokaz za Ulcinj

Putokaz za Ulcinj

Zato su i porodi?ne, ekonomske i svake druge veze izme?u ovih pograni?nih regiona bile prije 70 godina ja?e nego danas.
TIRANA METROPOLA: Skadar ubrzano postaje ono što je bio kroz ?itavu istoriju: trgova?ki i kulturni centar šireg regiona. Oni koji nekoliko godina nijesu bili u ovom gradu osta?e zapanjeni svim onim što se u me?uvremenu izgradilo. Zasluge za to se, uglavnom, pripisuju energi?noj predsjednici albanskog parlamenta Jofezini Topali, ro?enoj Skadranki, koja je i potpredsjednica Demokratske stranke premijera Salji Beriše. Topali sada usmjerava vladine i me?unarodne fondove prema sjeveru Albanije, što ?e svakako uticati da Skadar ostane “tvrdo jezgro” demokrata. Upravo zbog izraženog antikomunizma, za vrijeme zemana Enver Hodže u Skadru gotovo ništa nije ulagano, što je nastavljeno i tokom vladavine socijalista Fatosa Nanoa. Sada se situacija promjenila, iako Skadar i dalje veoma zaostaje za Tiranom. Glavni grad Albanije postaje metropola. U to se uvjerio i tvorac “crnogorskog ekonomskog ?uda”, koji je prije ?etiri godine sa svojim ulcinjskim prijateljima boravio u jednodnevnoj posjeti ovom gradu. Kažu da je bio prijatno iznena?en izgledom i skladnoš?u gra?evina u Tirani. Kada se vratio u Podgoricu pokazivao je svojim studentima slajdove Tirane pitaju?i ih koji je to evropski grad. Naravno, niko nije ni pretpostavljao da je tako lijep glavni grad Albanije udaljen od Podgorice samo dva sata vožnje automobilom.
Mustafa CANKA
Paradajz
Nekoliko je razloga što su cijene osnovnih životnih namirnica u Skadru znatno niže nego u Crnoj Gori. U ovom regionu Albanije, sa oko 300 hiljada stanovnika, proizvodi se dosta kvalitetnog vo?a i povr?a, konkurencija je velika, a trgovci rade sa niskim maržama (oko 12 odsto). Kako je u Ulcinju? Iako bi, prema nekim procjenama Ulcinjsko polje sa zale?em do Skadarskog jezera, moglo da hrani pola Crne Gore, ono se malo obra?uje. Uvozni lobi i monopolska struktura crnogorske ekonomije uništila je ulcinjsku poljoprivredu, pa sada na pijaci u ovom gradu ?ak ima više uvoznog nego doma?eg paradajza. Ulcinjski paradajz bio je izuzetno cijenjen: jeo ga je i Josip Broz Tito. Sada Ulcinjani po paradajz idu u Skadar ili jedu uvozni iz Turske i Gr?ke. Poneki od njih sa sjetom se prisjeti Titovog vremena.
Izvor / Monitor