Poljoprivreda profitabilnija od golf terena

Crnogorska Vlada odustala je od projekta gradnje velikog broja golf terena u Crnoj Gori, jer smatraju da je svrsishodnije postojeće plodno zemljište  iskoristi za razvoj poljoprivrede, a ne za golf-turizam.
S druge strane, ekonomisti ocjenjuju da je velika prepreka gradnji golf terena veoma skupa cijena zakupa zemljišta.
U Master planu razvoja crnogorskog turizma do 2020. godine, usvojenom na Vladi sredinom ove godine, jasno se navodi da poljoprivredi treba dati prednost u odnosu na golf terene.
“Kada je riječ o neophodnim površinama zemljišta, Crna Gora se susrijeće sa problemom kapaciteta. Plodno zemljište je rijetko i potrebno je koristiti ga u poljoprivredne svrhe. Potražnja za poljoprivrednim proizvodima povećaće se u skladu sa razvojem turizma. Šanse za veća primanja i stvaranje novih radnih mjesta, što je s tim u vezi, ne bi trebalo žrtvovati zarad terena za golf”,  navodi se u Master planu.
Direktor Društva za upravljanje fondom MIG Dragan Radusinović kaže da je cijena zemljišta za golf terene kod nas izuzetno skupa.
“U svijetu cijena zakupa kvadratnog metra zemlje za golf terene iznosi oko dva dolara, dok je kod nas mnogostruko veća. Ako se ima u vidu da je za jedan solidan golf teren potrebno 200.000 kvadratnih metara zemlje, onda se jasno vidi da vlasnik predmetne lokacije, nema profit kakav bi ostvario da se na tom prostoru, na primjer, sagrade zgrade ili neki proizvođački kapaciteti”, rekao je Radusinović Republici.
Radusinović, koji je ekspert za golf, ističe kao prepreku za razvoj ove vrste turizma nedostatak urbanističkih planova, gdje bi bile predstavljene tačne lokacije predviđene za ovaj sport.
Imajući u vidu orijentaciju ka obezbjeđivanju visokog kvaliteta i sezone koja se proteže tokom čitave godine, Crna Gora ne bi smjela da odustane od golfa. Regionalni master planovi za Boku Kotorsku i Ulcinj-Velika Plaža predviđaju golf sadržaje, baš kao što i projekat
Porto Montenegro planira uređenje terena za golf. Kada je riječ o Boki, u planu je prekogranična saradnja sa Dubrovnikom-Konavlama, kako bi se zajednički snosili rizici investicija i kako bi od samog početka proboj na tržište bio izveden sa širokom ponudom mjera, zaključuje se u Master planu.
Izvor / CafedelMontenegro
http://www.vimeo.com/1156152