Osvajanje Ulcinja,Velika plaža, pa Valdanos

Iako bi u novembru trebalo da bude poznata odluka Vlade u Podgorici o najboljem projektu za Veliku plažu, već je sada gotovo izvjesno da će na tom prekrasnom prostoru od 15 miliona kvadratnih metara hotelske objekte i luke graditi ruski biznismen Oleg Deripaska. Čitav taj posao vrijedan oko osam milijardi eura vodiće najveći evropski bankari i kanadski milijarder Piter Mank.Iz mađarske kompanije Trigranit, iza koje stoji porodica Rotšild, a u kojoj kapital posjeduje i Piter Mank, najavili su da će gradnja hotela, vila, apartmana i luka za skupocjene jahte početi 2010. godine i da će u etapama trajati 10 godina.Kako se navodi, to bi trebao biti „evropski odgovor na Dubai“. Niko ne sumnja: biće to divan projekat, uzor primorskog naselja visoke kategorije na principima održivosti. Ponuđač će se, kako je i zatražila Tenderska komisija za realizaciju Projekta turističke valorizacije Velike plaže svečano obavezati da će „arhitektura, projektovanje i inženjering biti u skladu sa najvećim međunarodnim standardima, a stil sa prirodnim okruženjem“.

NEVJERICA: U Ulcinju su svi zatečeni najavama iako se već godinama priprema teren za ovakav scenario koji će nesumnjivo imati snažan uticaj na budućnost kako ovog grada tako i čitave Crne Gore. Osim stalnih priča o „investiciji stoljeća“ niko, za sada, ništa konkretno ne zna. Osim možda gradonačelnik Gzim Hajdinaga, koji je uz pet ministara u crnogorskoj Vladi i direktore Uprave za nekretnine, Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, član vladine Komisije.Čitavim ovim poslom koordinira ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović koji je prije desetak dana tokom posjete Ulcinju kazao da će u novembru biti raspisan međunarodni tender za valorizaciju Velike plaže.projektima koje realizuju najeminentnije evropske kompanije. Ulcinj će vrlo brzo postati svjetski priznata turustička destinacija, a država će preuzeti odgovornost za projekte brzih i modernih saobraćajnica, aerodroma i vodosnabdijevanja“, rekao je on i dodao da Ulcinj posjeduje ogroman potencijal i da ova generacija ima šansu da ga valorizuje i stavi u funkciju na pravi način. Gvozdenovićeve riječi, posebno one o „najeminentnijim evropskim kompanijama“, jasno su najavile pobjednika u takmičenju za Veliku plažu koje se vodilo između evropskog Trigranita i arapskih šeika. Analitičari velikih privatizacionih poslova ipak ističu kako bi i arapski investitori mogli dobiti dio kolača.
Poslanik u crnogorskom parlamentu i lider Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi ne dijeli Gvozdenovićev optimizam. „Čitav proces privatizacije je u Ulcinju bio netransparentan, a odluke su donošene u Podgorici. Tačnije, za nas je on bio kolonizatorski i okupatorski“, rekao je Bardhi za Monitor i istakao da je Albancima na ovim prostorima ugrožen biološki opstanak.Ako bi se zaista u narednih 15 godina realizovali projekti izgradnje 35 hiljada hotelskih ležaja u Ulcinju radna snaga koja bi bila zapošljena u tim objektima uticala bi na promjenu demografske strukture grada. Zato je, tvrdi Bardhi, za Ulcinj važno da se osigura održivi razvoj koji će donijeti toliko željan prosperitet, ali uz očuvanje ekonomskih, socijalnih, kulturnih, ekoloških i etničkih specifičnosti ovoga grada.

PROSTOR: Jedan od najpoznatijih turizmologa Švajcarac Žost Kripendorf je davno upozorio da opština nipošto ne smije ispustiti iz ruku upravljanje prostorom. „To je najdjelotvornije sredstvo razvoja i ono mora svakako ostati u rukama lokalne samouprave kako bi se razvoj usmjeravao u korist domicilnog stanovništva“ rekao je on. No, stvari su otišle predaleko i o tome, čini se, više niko neće pitati Ulcinjane. Čitav priobalni prostor ove opštine se već 16 godina nalazi pod suverenom nadležnošću crnogorske Vlade, odnosno Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom sa sjedištem u Budvi.Zato je lani, prije nego što je usvojen Prostorni plan Crne Gore (u kojem je Ulcinj potpao pod barski srez) suprotno svim pravilima struke, donijet Prostorni plan posebne namjene za područje Morskog dobra. Tim aktom je za Veliku plažu predviđeno šest modula, od kojih je prvi postojeća zona. Za drugi i treći model predviđeni su kapaciteti od po šest hiljada ležajeva, četvrti i peti po 5,5 hiljada, a šesti dvije hiljade.Još niko ne zna kakve će sve koristi imati opština Ulcinj od tog najvećeg investicionog projekta u istoriji ovog grada i Crne Gore, ali već sada najviše strahuju privatni stanodavci. Ako se on realizuje, ne treba očekivati da ćnovi vlasnici Velike plaže dozvoliti da se tu odmaraju i kupaju turisti koji ne borave u njihovim hotelima, vilama i apartmanima. Od osamdesetak hiljada gostiju koliko u špicu sezone boravi u Ulcinju većina čitav dan provede na Velikoj plaži.Trend gubitka kupališta za goste privatnih apartmana nastaviće se. Nakon Velike Plaže i Ade, na jednom kraju Ulcinja, slijedi izgradnja luksuznih hotelskih objekata na drugom kraju grada – u Valdanosu. Helikopteri koji su čitavo ljeto nadlijetali rajsku uvalu nisu tu bili uzalud. Valdanos je ovoga ljeta dva puta zatvaran za turiste zbog dolaska Svetozara Marovića i gostiju, koje je visoki funkcioner DPS-a vodio u obilazak. Momci iz privatnog obezbjeđenja na spuštenoj kapiji Valdanosa samo su slijegli ramenima i gostima saopštavali da kupanja nema, jer “stižu kupci”. Kao već viđeni graditelji u Valdanosu pominju se isti investitori kao za Veliku Plažu. Valdanos će, izvjesno je, biti luskuzni resort, i gosti privatnih stanodavaca teško da će tu, među visokoplatežne goste, imati pristup. Zato će u Ulcinju, koji u privatnom smještaju ima oko 150 hiljada ležaja, za nekoliko godina nedostajati kupališni prostor.

GEOSTRATEGIJA: Već decenijama se oko Velike plaže vode velike geostrateške bitke. Sredinom sedamdesetih na tom su prostoru američke firme željele graditi hotele. Nije im udovoljeno. Rusi su slično htjeli da bi imali izlaz na toplo more.Od osamdesetih je u Štoju, zaleđu Velike plaže, počela masovna gradnja kuća za odmor i vikendica, čiji su vlasnici, uglavnom, državljani Srbije. Čitav posao je nadzirala Vojna obavještajna služba (KOS).
I sada je, kako tvrde upućeni, ekonomija u drugom planu. Naš upućeni zvor koji je insistirao na anonimnosti tvrdi da je na sceni parcelizacija Crne Gore. Amerikanci kontrolišu Boku, Rusi Budvu, Podgoricu i sjever, dok je za Ulcinj, kako izgleda, postignut kompromis: ključni resursi ovoga grada biće pod kontrolom multinacionalnog kapitala.
Mustafa CANKA
Izvor / Monitor