Požari u ulcinju - bitka za prostor

Maslinada na udaru građevinske mafije
Takav požar u ulcinjskoj maslinadi nikada nije viđen. Tri stotine stabala masline, prosječne starosti 350 godina, za desetak sati progutala je vatrena stihija. “Ne mogu da vjerujem da se ovo desilo. S maslinama je izgorela naša tradicija, dio nas samih”, rekao je 70-godišnji Šaćir Fici, kojem je u požaru nestalo čak 140 maslina.Materjalna šteta još nije procijenjena, ali je ogromna. U Udruženju maslinara Ulcinja kazali su nam da će Vlada i lokalna samouprava pružiti neku kompenzaciju svima onima kojima su izgorele masline, ali da ona, vjerovatno, neće iznositi ni deset odsto stvarne štete. Uprkos natčovječanskim naporima, ulcinjski vatrogasci su, uz pomoć kolega iz Bara, malo mogli da učine: masline gore i ispod zemlje. Njihovi korijeni tinjaju danima tako da požar može ponovo izbiti i tri dana nakon što je ugašen.

EKOCID: U Ulcinju gotovo niko ne sumnja da je ovaj požar podmetnut. Tri činjenice upućuju na takav zaključak: vrijeme kada je požar izbio (kasni poslijepodnevni sati), prostor koji je zahvatila vatrena stihija (veoma atraktivna zona, nadomak mora), te naročito veličina prostora. Naprosto, nije moguće da požar u maslinjacima istovremeno izbije na nekoliko mjesta, a da to nije ljudsko nedjelo.U Udruženju maslinara ističu da je na istražnim organima da precizno utvrde uzrok ovog, do sada najvećeg požara u ulcinjskoj Maslinadi. “Bilo je nekoliko slučajeva da su vlasnici maslinjaka palili korov na svojim imanjima i tako nesmotreno izazvali požar. Međutim, pred zalazak sunca niko ne započinje čišćenje imanja. To je vrijeme kada vlasnici maslinjaka odlaze kućama”, rekao je predsjednik Udruženja Džaudet Cakuli.Eksplicitniji je predsjednik ekološke organizacije Ze­­le­­ni korak Dželal Hodžić. “Ovaj ekocid je djelo urbanističke mafije. Podmetače i inspiratore požara treba tražiti među budućim kupcima, mešetarima i prodavcima zemljišta na tom prostoru”, kazao je Hodžić za Monitt­or.On je uvjeren da se na taj korak urbomafija odlučila kako bi lakše dobila dozvole za gradnju na toj uništenoj zemlji.Jasno je da tolika sječa maslina ne bi mogla proći bez snažnije reakcije javnosti i zato se pribjeglo drugom scenariju: ako je maslina zakonom zaštićena od sječe, nije zaštićena od požara. Sada taj prostor bez mnogo problema može postati građevinsko zemljište.

TROŠENJE PROSTORA: Već tri godine primjetno je naglo interesovanje kupaca za prostor koji se nalazi između Starog grada i uvale Valdanos, a na kojem se uglavnom nalaze zasadi maslina. To je logično, jer je odmakao proces “trošenja” ostalog priobalnog prostora na teritoriji ulcinjske opštine. Sada kada se samo sedmicama i danima mjeri vrijeme zatvaranja tendera za Veliku plažu, Valdanos i Adu, koje će zakupiti najmoćnije evropske kompanije, a u koje Ulcinjani i njihovi gosti neće više imati pristupa, vrijednost ovog prostora dnevno dobija na značaju. Kvadratni metar u tom pojasu staje od 300 do 500 eura.Zato je u posao čišćenja terena uvedena mehanizacija, otvoreni su pristupni putevi, a apele, molbe i zahtjeve nadležnim službama da se zaustavi sječa i uništavanje stoljetnih stabala ovog svetog drveta nije svih ovih godina imao ko da čuje.Vandalizam niko nije sprječavao, iako je samo u posljednje tri godine, zbog gradnje vila, kuća i vikendica posječeno oko 500 maslina. Ako se ima u vidu da se sorta “žutica”, koja je karakteristična za Ulcinj i Crnogorsko primorje, a koja je bila vjekovima hraniteljica ovih krajeva, veoma malo sadi, onda je opravdana bojazan ekoloških organizacija i maslinara da će za tridesetak godina zbog urbanizacije, nemara ili požara, maslina biti tek rijetko stablo na našoj obali.Uostalom, na početku prošlog vijeka u Crnoj Gori bilo je četiri miliona stabala masline. Danas ih nema više od 400 hiljada.Maslina je simbol Ulcinja, nalazi se i na grbu grada, mnogo je pjesama njoj posvećeno, dio je mentaliteta stanovništva i, naravno, uz plaže i more, nezaobilazan detalj ovog jedinstvenog pejzaža. Do prije 10-15 godina zbog, navodno unosnijeg biznisa, masline se gotovo nijesu ni obrađivale, i kao sada u Valdanosu, bile su zarasle u makiju i žbunje.

POVRATAK MASLINI: No, posljednjih godina evidentan je trend povratka maslini. U tome značajnu

podršku pružaju italijanske organizacije i stručnjaci, ali, prije svega, saznanje da se od maslinarstva svuda u svijetu, pa i u najbližem susjedstvu, danas može dobro živjeti. Vlasnik maslinjaka u Bašbuljuku, kojem je u ovom požaru izgorela jedna maslina, Adi Husić rekao je za Monit­or da je indikativno da je vatra zahvatila samo one maslinjake koji nijesu obrađivani. “U pravu su Dalmatinci koji govore da je maslina kao majka, a loza kao djevojka. Zato je sada pravo vrijeme za povratak maslini”, dodaje on.On vjeruje da bi se nakon ovog požara mogao promijeniti odnos prema maslini. Jer, i povijest je svjedok da maslina i maslinovo ulje izlaze iz okvira čiste ekonomije i da predstavljaju nešto mnogo više. To nee­­štt­o treba svakako povezivati s postojanjem i razvojem Ulcinja. Ili, u suprotnom, s njegovom dekadencijom i propadanjem.“Ako se ne preduzmu adekvatne mjere i ne kazne počinioci i nalogodavci ovog zločina, znamo šta je sljedeće: Mendra, Ćafe, Valdanos, Borova šuma”, upozorava ekolog Hodžić.U svakom slučaju, nakon ove nesreće samo je jedna stvar izvjesna: ulcinjska Maslinada, taj prekrasan prostor sa 75 hiljada stabala ove kulture, nikada više neće izgledati kao ranije.
Mustafa CANKA
Izvor / Monitor