Ulcinjska Solana:Zaštićena zona ili građevinski plac

Biznis na balkanski način
U ulcinjskoj Solani Bajo Sekulić privedena je kraju berba soli. Biće tu, kažu, više od 20 hiljada tona, koliko je predviđeno biznis planom. Direktorica Jelena Aleksić obećava: “Radićemo, proizvoditi i prerađivati so ma ko bio većinski vlasnik preduzeća”. A da bi promjene vlasništva mogle zaista uskoro uslijediti najavljuju iz Eurofonda, većinskog vlasnika Solane. Ovaj fond, poznato je, osnovao je Veselin Barović.

NEMA KRIZE: Izvršni direktor Društva za upravljanje Eurofondom Bojša Šotra obznanio je da su arapske kompanije ozbiljno zainteresovane za kupovinu akcija ulcinjske Solane Bajo Sekulić, kao i za dionice Eurofonda. “Uprkos globalnoj finansijskoj krizi i potresima na američkom tržištu, Arapi imaju dosta novca i na njih kriza uopšte ne utiče”, ustvrdio je Šotra. Iako su, kako kaže, ozbiljni pregovori s arapskim investitorima o prodaji Solane već u toku, Šotra nije želio da saopšti ime arapske kompanijezainteresovane za ulcinjsku firmu. Na pitanje kupuju li Arapi Solanu radi zemljišta pogodnog za gradnju turističkih kapaciteta, Šotra odgovara da bi arapska kompanija zadržala postojeću Solanu, ali da im je i zemljište “veoma interesantno”.

KUKAVIČJE JAJE: A zemljište Solane zaista je postalo veoma interesantno nakon usvajanja crnogorskog Prostornog plana. Ispostavilo se da su tvorci Plana vlasniku ostavili mogućnost da je ugasi i pretvori u građevinsko zemljište. Naime, u konačnoj verziji Prostornog plana, koji je usvojila Skupština Crne Gore - Solana Bajo Sekulić nalazi se na spisku vojnih i industrijskih lokacija koje se pretvaraju u turističke zone. Interesantno je i to da u verziji tog dokumenta, koja je bila na javnoj raspravi prije konačnog usvajanja, nije bilo ni riječi o prenamjeni ovog značajnog staništa ptica, gdje živi 240 vrsta, od kojih se 70 nalazi na spisku zastićenih vrsta Evropske unije. Štaviše, Solana je u prvobitnoj verziji bila na spisku spomenika prirode, s mogućnošću da se to područje stavi u veću kategoriju zaštite kao što su regionalni park ili rezervat. Ništa od toga. Obrađivači plana su kasnije pojasnili kako su u prvoj verziji napravili propust i kasnije shvatili da, u stvari, vlasnicima Solane treba pružiti mogućnost da joj promijene namijenu i pretvore u turistički kompleks. “Usvajanjem Prostornog plana Crne Gore definitivno je ostavljena mogućnost da se prostor Solane valorizuje i na drugi način osim kroz berbu soli i nema sumnje da su potencijalni kupci veoma dobro informisani o tome”, objašnjava Dejan Milovac, koordinator MANS-a za prostorno planiranje. On tvrdi da to pogotovu važi za arapske kompanije koje vjerovatno i ne bi imale interesa da nastave sa berbom soli jer je mnogo profitabilnija izgradnja turističkih objekata. Prema mišljenju Milovca, izgledi da se domaći ili strani investitori, pored mogućnosti koje im pruža Prostorni plan, odluče da sačuvaju Solanu i uživaju u posmatranju ptica, vrlo su mali “kad već mogu uživati u pogledu s terasa luksuznih hotela, gomilajući profit koji takve investicije donose”.

DOBAR POSAO: Ukoliko na poljima soli zaista niknu hoteli – nesumnjivo će najveću korist imati upravo Barović. Njegov Eurofond posjeduje 75 odsto akcija Solane koje je posljednjih godina kupovao na berzi. U posljednjoj velikoj transakciji prije dvije godine kupio je više od 30 odsto vlasništva i to za 1,5 euro po akciji. Kompleks od 15 miliona kvadratnih metara nedaleko od morske obale, Barovića je koštao oko trideset centi po kvadratu. Zarada neće biti mala, samo ako iskoristi mogućnosti koju mu je vlast pružila izmjenama Prostornog plana. Cijena neizgrađenog građevinskog zemljišta u zaleđu Velike plaže dostiže 100 eura za kvadrat. Barović bi tako mogao promjenom namjene zemljišta zaraditi 330 puta više nego što je uložio u kupovinu ulcinjskog zemljišta. Time bi, još jednom izašla na vidjelo nemoć države, koja ne može ili ne želi da zaštiti svoje prirodno blago izlazeći u susret ljudima bliskim vlasti. U tom slučaju, ovo, u naučnim krugovima svjetski poznato stanište ptica, bilo bi ostavljeno na volju novim vlasnicima. Ako se obistine najave iz Eurofonda uskoro bi novi Barovićevi poslovni partneri mogli odlučivati o tome šta će na Solani nići. No, još ima nade da će o Solani odlučivati stručnjaci a ne lobiji. O tome svjedoči Nacrt temeljne studije za osnivanje Regionalnog parka delte Bojane koji je napisan ovoga ljeta u Berlinu i čiji su tvorci predvidjeli da i Solana bude zaštićeno područje ovog parka prirode. U Studiji, koja je nastala u saradnji Ministarstva turizma i zaštite životne sredine s nekoliko značajnih međunarodnih organizacija i institucija, između ostaloga piše: „Ekološki gledano, ulcinjska Solana najvažnije je područje delte Bojane za gniježđenje i odmaranje ptica. Uzevši u obzir populacije ptica i halofitnu vegetaciju, Solana je zaista jedinstveno mjesto u Crnoj Gori“. Prema ovom dokumentu, Solana bi, postane li dio Regionalnog parka delte Bojane, bila zaštićeno stanište na močvarnom tlu, “od velikog značaja za gniježdenje i migraciju više od dvije stotine vrsta ptica i prelet 20 hiljada barskih ptica preko Centralne Evrope”.

HOTELI ILI PTICE: “Imajući na umu buduće članstvo u Evropskou niji – što je za Crnu Goru najprioritetniji cilj – osnivanje Parka delta Bojane takođe će predstavljati važan korak k ispunjenju obaveza zasnovanih na Evropskoj Habitat direktivi i Evropskoj ptičijoj direktivi”, navodi se u dokumentu. Na kraju, ukoliko Solana zaista postane dio Regionalnog parka prirode – jasno je – ne bi tu moglo biti zidanja nikakvih grandioznih hotela. A sadašnji vlasnik teško da bi, u tom slučaju, našao dobrog kupca za svoje ulcinjske posjede. “Primjer Solane još je jedan dokaz da je Prostorni plan nedorečen i kontadiktoran, posebno kada je riječ o područjima koja bi trebala biti pod zaštitom države”, tvrdi Dejan Milovac. Pojašnjava da se sada vidi zašto su tvorci Plana ostavljali veliki prostor za naknadno donošenje odluka. “Imajući u vidu rezultate dosadašnjih utakmica privatnog protiv javnog interesa, skoro da ne postoji sumnja da će pobijediti privatni, uprkos takozvanim naporima Ministarstva turizma da ovaj prostor na neki način stavi pod poseban režim zaštite”, objašnjava Milovac. Uskoro bi trebala pasti i konačna odluka - za koju će se varijantu Crna Gora zapravo odlučiti: za hotele sagrađene na poljima soli, dozvoljene Prostornim planom, ili za stvaranje i očuvanje Regionalnog parka prirode u kojem bi bile zaštićene brojne vrste rijetkih ptica i ostavljen neizbetonirani djelić Crne Gore za buduće generacije.
Marijana BOJANIĆ
Izvor / Monitor