PODGORICA – Pokret za promjene (PzP) zatražio je danas od vrhovnog državnog tužioca, Ranke ?arapi?, da pokrene istragu o namjeri Vlade da sklopi ugovor o kreditiranju Prve banke i poništi ga ukoliko se utvrdi da bi njegovo stupanje na snagu državi nanijelo nenadoknadivu štetu.
PzP je ?arapi? dostavio Inicijativu za preispitivanje zakonitosti i štetnosti Odluke Vlade da odobri Prvoj banci Crne Gore kredit od oko 44 miliona EUR, jer u toj partiji smatraju da izvršna vlast nije imala pravni osnov da razmatra zahtjev te finansijske kompanije, jer je to u suprotnosti sa Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sektora.
Tim Zakonom se, podsje?aju iz PzP-a, radi zaštite bankarskog sektora od posljedica svjetske finansijske krize i o?uvanja njegove sigurnosti i stabilnosti, garantuje isplata depozita i propisuju mjere za o?uvanje likvidnosti i solventnosti banaka koje su osnovane i posluju u Crnoj Gori.
»Problemi sa likvidnoš?u Prve banke nijesu posljedica globalne finansijske krize, jer u njenoj aktivi ne postoje hartije od vrijednosti ili druga aktiva emitenata iz Sjedinjenih Ameri?kih Država (SAD) ili nekih drugih evropskih, ?iji bi pad vrijednosti na svjetskim berzama ugrozio ban?inu likvidnost i solventnost«, naveo je u Incijativi predsjednik PzP-a, Nebojša Medojevi?.
Problemi sa solventnoš?u i likvidnosti Prve banke su, kako je dodao, posljedica lošeg menadžmenta i slabe supervizije unutar nje, ali i propusta Centralne banke.
Zbog toga su, kako je objasnio, u prošloj godini odobravani krediti klijentima koji u ovoj nijesu bili u stanju da pla?aju anuitete sa kamatama ili su imali obezbje?enje kredita u nekretninama i hartijama od vrijednosti emitenata iz Crne Gore, ?ija je tržišna vrijednost drasti?no pala, zbog pada crnogorskog tržišta kapitala.
»Slaba procjena rizika prilikom odobravanja kredita i mogu?i politi?ki uticaj ili li?ne veze vlasnika banke, menadžmenta i dužnika, dovela je do krize solventnosti i likvidnosti Prve banke. Nema sumnje, da ni u jednom slu?aju ne može biti govora o efektima globalne finanisijske krize, pa samim tim zahtjev Prve banke da je država kreditira parama poreskih obveznika ne može imati pravni osnov«, kazao je Medojevi?.
Prema njegovim rije?ima, ako Prva banka ima probleme sa likvidnoš?u, regulator bankarskog sektora ima ovlaš?enja da primjeni odre?ene mjere koje su propisane Zakonom o bankama.
»Zakon o ne predvi?a mjeru pozajmice prema netržišnim uslovima bankama u privatnom vlasništvu, u slu?aju nesolventnosti i nelikvidnosti«, naveo je Medojevi?.  Vlada je, kako je kazao, odlu?ila da kao obezbje?enje za kredit prihvati 93 odsto akcija Prve banke po nominalnoj vrijednosti, bez prethodne ponovne procjene vrijednosti njenog kapitala.
»Notorna je ?injenica da kada banka u?e u probleme sa nelikvidnoš?u i nesolventnoš?u, mora se ponovo uraditi nezavisno vrednovanje, odnosno procjena vrijednosti kapitala, jer se može desiti da je vrijednost banke, zbog kontaminirane aktive i gubitaka, ?ak i negativna« rekao je Medojevi?.
On je ocijenio da, s obzirom na to da Vlada ni Centralna banka nijesu angažovale neku nezavisnu eksternu revizorsku ku?u koja bi procijenila vrijednost kapitala Prve banke, postoji osnovana sumnja da je izvršna vlast kao obezbje?enje prihvatila imovinu koja je mnogo manja od iznosa kredita.
U slu?aju da, kako je dodao Medojevi?, Prva banka ne bude u stanju da vrati kredit, država bi mogla da ga pretvori u vlasništvo nad akcijama banke, koje ?e tada vrijediti još manje nego u trenutku odobravanja kredita.
»Zbog toga smatramo svrsihodnim da uložite vanredno pravno sredstvo i sprije?ite pravno dejstvo ovog ugovora, dok se ne obave neophodne procjene vrijednosti. Ukoliko procjena pokaže da su akcije manje vrijedne od nominalne vrijednosti, onda je nepohodno ili smanjiti iznos kredita ili zatražiti kao garanciju imovinu akcionara banke«, poru?io je Medojevi? u Inicijativi.
On je upozorio da bi preuzimanjem vlasništva nad Prvom bankom država preuzela i sve njene obaveze, pa bi troškovi države iz te »operacije spašavanja« mogli da porastu na 400 miliona EUR.
Prema rije?ima Medojevi?a, ta transakcija se obavlja i u uslovima izraženog i višestrukog konflikta interesa što upozorava da je prije realizacije ugovora nepohodno istražiti eventualno postojanje li?nog motiva kod donosioca odluka.
»Osim nesporne ?injenice da su dominatni vlasnici Prve banke, premijer Milo ?ukanovi? i njegov najbliži srodnik, nepohodno je provjeriti da li i još neki ?lanovi Vade, visoki funkcioneri vladaju?ih partija i sa njima povezana lica imaju kreditne aranžmane sa Prvom bankom. Ako bi se istragom to utvrdilo, dobio bi se još jedan razlog da se poništi ugovor«, smatra Medojevi?.
On se nada da ?e ?arapi? hitno razmotriti Inicijativu PzP-a, jer posljedice po državnu imovinu, koje mogu nastupiti zaklju?ivanjem i pravnim dejstvom ugovora o odobravanju kredita Prvoj banci, mogu biti teške i nenadoknadive.
Izvor / Mina