Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u Ženevi

December 17, 2008   | Politika

Ženeva: Govor ministra za zaštitu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina
Poštovane Dame i Gospodo,

Sa neskrivenim zadovoljstvom što prisustvujem jednom ovakvom skupu, želim da Vas pozdravim u ime Vlade Crne Gore i u svoje li?no ime.

Pokuša?u da Vas u narednih nekoliko minuta, uvažene u?esnike skupa, upoznam sa situacijom u Crnoj Gori po pitanju obrazovanja manjina.

U Crnoj Gori politika obrazovanja po?iva na principima demokratije, poštovanja gra?anskih i ljudskih prava i obezbje?enja jednakih mogu?nosti za sve. Imperativ reforme obrazovanja u Crnoj Gori jeste posti?i kvalitetno obrazovanje za sve.

U skladu sa teku?im društveno – ekonomskim promjenama i tendencijom globalizacije i ukidanja granica, škola treba da mlade ljude pripremi za život u multikulturnoj Evropi i demokratskom društvu. S toga, reformisani obrazovni sistem u Crnoj Gori svoja polazišta bazira na klju?nim relevatnim me?unarodnim dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbijendost i saradnju i Evropske unije.

Crna Gora je 2001. godine objavila KNJIGU PROMJENA, koja predstavlja osnovni dokument koji sadrži ciljeve i smjernice na kojima se temelji reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori.

Nakon toga, donijet je set zakona iz oblasti obazovanja i vaspitanja, i to:
-Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju
-Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju
-Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju
-Zakon o gimnaziji
-Zakon o stru?nom obrazovanju
-Zakon o obrazovanju odraslih
-Zakon o visokom obrazovanju
-Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama
-Zakon o prosvjetnoj inspekciji
-Zakon o nau?no – istraživa?koj djelatnosti .

Zakon o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava je usvojen u Skupštini Crne Gore 26.12.2007.godine. Ovim zakonom je skra?eno vrijeme u vrednovanju-nostrifikaciji obrazovnih isprava, znatno smanjen nov?ani iznos za postupak nostrifikacije, ukinute su postoje?e barijere u procesu nostrifikacije, uspostavljena je saradnja sa ENIC centrima u okru?enju koji se bave ovom problematikom. I u Crnoj Gori je, u okviru TEMPUS programa, formiran centar koji razmjenjuje potrebne informacije sa centrima u okruženju. Sada je veoma lako provjeriti nastavne planove i programe pojedinih fakultetskih profila i uporediti ih sa postoje?im planovima i programima u Crnoj Gori. Ovo je velika olakšica za sve gra?ane koji žele izvršiti vrednovanje svojih obrazovnih isprava, pa i za pripadnike manjina.

Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju obezbe?uje se dostupnost i jednakost svih gradjana u sticanju obrazovanja i vaspitanja. Rasporedom ustanova na teritoriji Crne Gore, obezbje?uje se gra?anima jednaka dostupnost u sticanju obrazovanja i vaspitanja (?lan 8). Gra?ani Crne Gore su jednaki u ostvarivanu prava na obrazovanje, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo ili drugo li?no svojstvo (?lan 9).

Tako?e, navedenim zakonom i posebnim zakonima iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, predvi?eni su, izme?u ostalih, i sljede?i ciljevi obrazovanja i vaspitanja: razvijanje svijesti, potrebe i sposobnosti za o?uvanje i unapre?enje ljudskih prava, pravne države, prirodne i društvene sredine, multieti?nosti i razli?itosti; razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji; obezbje?ivanje osnovnog obrazovanja svim gra?anima; vaspitavanje za poštovanje nacionalnih vrijednosti istorije i kulture, kao i za uvažavanje kulturnih i ostalih osobenosti drugih naroda; razvijanjenje demokratskih stavova, tolerancije i kooperacije (u školi i izvan nje) i poštovanja prava drugih; vaspitavanje za me?usobnu toleranciju, poštovanje razli?itosti, saradnju sa drugima, poštovanje prava ?ovjeka i osnovnih sloboda, a time i razvijanje sposobnosti za život u demokratskom društvu.

Zakonom o visokom obrazovanju u ?lanu 7, propisano je da u ostvarivanju prava na visoko obrazovanje nije dozvoljena diskriminacija po osnovu: pola, rase, bra?nog stanja, boje, jezika, vjere, politi?kog ili drugog ubje?enja, nacionalnog, etni?kog ili drugog porijekla, pripadnosti nacionalnoj zajednici, imovinskom statusu, onesposobljenosti (invalidnosti) ili drugom sli?nom, osnovu, položaju ili okolnosti. Takodje, Pravilnikom o sadržaju i obliku dipolome i dopune diplome (supplement), vo?enju mati?ne knjige studenata, evidenciji i sadržaju javnih isprava koje izdaje univerzitet i ustanove visokog obrazovanja je ?lanom 6, stav 2 re?eno da” kada se nastava odre?enog studijskog programa izvodi na jeziku nacionalne manjine, odnosno na nekom od stranih jezika, diploma se štampa i na jeziku na kojem se nastava izvodi”.

Kada je u pitanju obrazovanje nacionalnih manjina u Crnoj Gori, može se sa sigurnoš?u re?i da je Crna Gora zadnjih godina napravila zna?ajan pozitivan iskorak u tom pravcu, kako po pitanju donošenja i usvajanja nove zakonske regulative koja definiše ovu oblast, tako i u pristupu rješavanju ovog pitanja.

Obrazovanje manjina je dio ukupnog državnog integralnog obrazovnog sistema koji uvažava specifi?nost nacionalnih manjina i garantuje im mogu?nost obrazovanja na svom maternjem jeziku uz o?uvanje njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta.

U novim obrazovnim programima koji su ura?eni u sklopu reforme obrazovanja, iz oblasti maternjeg jezika, poznavanja društva, istorije, muzi?ke i likovne kulture, u zna?ajnoj mjeri su ugradjeni i integrisani sadržaji koji reprezentuju jezik, stvaralaštvo, istoriju i kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori.

U okviru Savjeta za opšte obrazovanje formirana je stru?na Komisija za obrazovanje nacionalnih i etni?kih grupa, koja ima zadatak da posebno prou?i i da mišljenje Savjetu o novim obrazovnim programima koji su bitni za o?uvanje identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Za realizaciju obrazovnih programa na albanskom jeziku koji se implementiraju u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, za najve?i broj predmetnih programa obezbije?eni su udžbenici na maternjem albanskom jeziku. Za predmete koji zbog malog tiraža nijesu ura?eni udžbenici na albanskom jeziku, nadležni Savjet je na prepruku Komisije za obrazovanje nacionalnih i etni?kih grupa odobrio koriš?enje udžbenika iz regiona (Kosovo, Albanija).

Ostvaruju?i principe multikulturalnosti i etni?ke tolerancije u Crnoj Gori, novi reformisani obrazovni programi sadrže i jednu zna?ajnu novinu, a to je njihova otvorenost. Ovim izmjenama, omogu?eno je da škola i lokalna zajednica mogu predložiti i urediti 15 do 20% obrazovnog programa u skladu sa svojim potrebama i specifi?nostima.

Obrazovanje ostalih manjina, prije svega Bošnjaka, Muslimana i Hrvata u Crnoj Gori, sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema i realizuje se kroz koncept zajedni?kih predmetnih programa, jer jezik kojim iste govore je dio jedinstvenog jezi?kog sistema. Pored integrisanih sadržaja u redovne predmetne programe, manjinske zajednice imaju i dodatnu mogu?nost da u novim predmetnim programima od zna?aja za njihovo školovanje, predlože i urede još oko 20% ukupnog sadržaja ovih programa, koje ?e posebno izu?avati u skladu sa svojim bližim potrebama i interesovanjima.

Upoznavanjem sa maternjim jezikom i sa drugim jezicima, odnosno ?itanjem književnih tekstova nacinalne književnosti i književnosti drugih naroda, razvijaju se osje?aji kulturnog identiteta u?enika i osje?aj poštovanja i tolerancije prema drugim narodima i njihovoj kulturi. Osnovna premisa u?enja maternjeg jezika jeste: INTEGRACIJA BEZ ASIMILACIJE!

Zna?ajnu novinu u reformi obrazovanja, predstavljaju i novi ura?eni obrazovni programi iz istorije u osnovnom i srednjem obrazovanju. Ovi programi uvažavaju istorijske ?injenice i iz istih su odstranjeni sadržaji koji imaju elemente nacionalnog zanosa i uvredljivi su za druge narode.

Sa aspekta razli?itosti maternjeg jezika nacionalnih manjina u Crnoj Gori prepoznatljive su dvije manjinske nacionalne zajednice odnosno dva manjinska naroda: Albanci i Romi.

Obrazovanje na albanskom maternjem jeziku:
Kada je u pitanju organizovanje nastave na albanskom maternjem jeziku u Crnoj Gori, može se konstatovati da je Crna Gora u najve?oj mjeri ispoštovala i ostvarila doma?e i me?unarodne standarde u pogledu organizovanja i izvo?enja nastave na albanskom maternjem jeziku.

U Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom, škole koje izvode nastavu na albanskom jeziku ?ine dio jedinstvenog školskog sistema. Nastava na maternjem albanskom jeziku, u sredinama u kojima zna?ajan dio stanovništva ?ine pripadnici albanske nacionalne zajednice organizovana je po nivoima:

-predškolskog vaspitanja i obrazovanja,
-osnovnog obrazovanja i
-srednjeg obrazovanja.

Takodje, na Univerzitetu Crne Gore organizovane su u?iteljske studije na albanskom jeziku za potrebe školovanja nastavnog kadra. Studije su osnovane u skladu sa važe?im normativima nacionalnog sistema kvaliteta u visokom obrazovanju.

– U predškolskim ustanovama vaspitno – obrazovni rad na albanskom maternjem jeziku je organizovan u opštinama Ulcinj i Podgorica;
– U osnovnom obrazovanju nastava na albanskom jeziku organizovana je i izvodi se u 5 opština: Ulcinj, Bar, Podgorica, Plav i Rožaje. U toku školske 2003/04. godine ovu nastavu je pohadjalo 3.458 u?enika ili 4,7% u?enika ukupne populacije u osnovnom obrazovanju Crne Gore.
-U srednjem obrazovanju nastava na albanskom jeziku je organizovana u tri opštine: Ulcinj, Podgorica i Plav. Ovu nastavu je u toku 2003/04. godine poha?alo 1.062 u?enika ili 3,34% u?enika ukupne populacije srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori.

Može se re?i da je obrazovanje na albanskom maternjem jeziku u Crnoj Gori posve?ena odgovaraju?a pažnja i da predstavlja dio jedinstvenog školskog sistema.

Obrazovanje Roma
Ministarstvo prosvjete i nauke u sklopu reforme obrazovnog sistema, zna?ajnu pažnju posvje?uje integraciji Roma u formalni obrazovni sistem, sa ciljem da se za ovu populaciju obezbijedi kvalitetno osnovno obrazovanje i time pomogne njihova ukupna integracija u crnogorsko društvo.

Kada je u pitanju školovanje romske nacionalne manjine i izu?avanje romskog maternjeg jezika u Crnoj Gori, može se konstatovati da postoje zna?ajni problemi u integraciji ove nacionalne manjine u formalni obrazovni sistem. Problemi školovanja Roma ogledaju se u sljede?em:

– nedostatak potrebnog nastavnog kadra;
– romski jezik nije standardizovan i Romi u Crnoj Gori govore razli?itim dijalektima koji su veoma razli?iti;
– ne postoje potrebni udžbenici za izvodjenje nastave na romskom jeziku.

Romi prema obavljenim istraživanjima u Crnoj Gori i šire, predstavljaju najsiromašniji sloj stanovništva, pri ?emu je kao jedan od osnovnih uzroka njihovog ekstremnog siromaštva, u sprovednim istraživanjima, ozna?ena njihova visoka nepismenost (iznad 50%), što je zna?ajno više od nepismenosti domicilnog stanovništva u Crnoj Gori (2,35% nepismenih, popis stanovništva iz 2003.god.).

Ministarstvo prosvjete i nauke je u okviru šire podrške obrazovanju Roma i smanjenju njihovog ukupnog siromaštva, preduzelo niz zna?ajnih mjera kako bi se pove?ala obuhvatnost romske djece u formalni obrazovni sistem, i to:

-u zadnje dvije godine dodijelilo je besplatne udžbenike i pribor svim, romskim u?enicima koji su se upisali u prvi razred osnovne škole;
– u cilju stvaranja šire podrške društva za integreciju romske djece, u osnovnim školama od strane Ministarstva prosvjete i nauke je organizovana široka medijska kampanja pod sloganom »SVI ZAJEDNO U ŠKOLU«;
– tako?e, u cilju obezbje?enja potrebne materijalne podrške romskoj djeci, u svim osnovnim školama u kojima ima romske djece, organizovano je prikupljanje udžbenika, odje?e i obu?e za romske u?enike. Akcija se odvijala pod sloganom »Knjiga i odje?a za druga«;
– na fakultetu u Nikši?u, radi obezbe?enja romskog nastavnog kadra, upisano je 6 romskih studenata na odsjeku za vaspita?e;
– u osnovnim školama i vrti?ima (opštine Podgorica, Nikši? i Berane obuhva?enim projektom Romska obrazovna inicijativa-REI), uvedeni su Romski asistenti u nastavni proces;
– ministarstvo je uspostavilo i posebnu bazu podataka preko koje prati brojno stanje i postignu?a romskih u?enika;
– u jednom broju srednjih škola u Crnoj Gori, izvršen je upis romskih u?enika po principu afirmativne akcije.

Ministarstvo prosvjete i nauke, u koordinaciji sa Zavodom za školstvo, je putem edukacije nastavnog i vaspitnog kadra u školskim ustanovama ( vrti?i i osnovne škole) stvorilo povoljan ambijent i uslove za integraciju i socijalizaciju romske djece. Integraciju ove djece sa posebnom pažnjom prate uprave školskih ustanova, pedagoško – psihološka služba, kao i stru?ne službe Ministarstva i Zavoda za školstvo.

Zna?ajan broj nastavnog kadra, zapošljenog u ustanovama u kojima nastavu poha?aju romska djeca, prošao je seminare projekata »ZA MIR I TOLERANCIJU« i »Step By Step«, što je doprinijelo boljem razumijevanju potreba romske populacije.

Zadnjih godina, zahvaljuju?i sprovedenim mjerama Ministarstva, kao i pomo?i me?unarodnih donatora, došlo je do zna?ajnog pove?anja broja romskih u?enika u osnovnom obrazovanju Crne Gore. U poslednje 3 godine broj romske djece u osnovnom obrazovanju, godišnje se pove?avao po stopi od oko 20%.
Broj romskih u?enika u osnovnom obrazovanju:
Šk. god. 2001/02 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06
______________________________________________________________________
Br. u?. Roma 536 826 1006 1169 1236

U januaru 2004. godine, Ministarstvo je sa Fondom za otvoreno društvo i UNICEF-om, zapo?elo projekat »ROMSKA OBRAZOVNA INICIJATIVA (REI)«, ?iji je cilj izgradnja jednog dobrog i održivog modela školovanja romske djece u formalnom obrazovanju Crne Gore.

Poseban kvalitet projekta REI jeste uvo?enje Romskih asistenata u škole, koji saradjuju sa roditeljima djece i nastavnim kadrom kako bi romska djeca kvalitetno izvršavala svoje obaveze.

U okviru projekta REI koji ve? daje dobre rezultate u sredinama u kojima se sprovodi ( Podgorica, Nikši? i Berane), zna?ajno je smanjeno odsustvo sa nastave romske djece, a postignuti uspjeh na kraju godine je bolji nego ranije. Broj romske djece u osnovnom obrazovanja, u opštinama Berane i Nikši?, u teku?oj školskoj godini pove?ao se za oko 40 %.

Cilj projekta REI jeste izgradnja dobrog i održivog modela školovanja romske djece u formalnom obrazovanju.
•Problemi u školovanju Roma:
oVeliki broj Roma su izbjegla lica sa Kosova i ne poznaju službeni jezik
o( oko 5000 Roma su raseljena lica);
onedostatak prikladne garderobe i adekvatnog smještaja u romskim porodicama;
-oslabljena ekonomska mo? porodice;
-tradicionalni – nomadski na?in života;
-nezainteresovanost porodice za školovanje djece, i drugo.

•Planirane aktivnosti u obrazovanju Roma:
oNastavak medijske kampanje »Svi zajedno u školu« sa ciljem daljeg pove?anja broja romskih u?enika u formalnom obrazovanju,
oDodjela besplatnih udžbenika, odje?e i obu?e za romske u?enike,
oNastavak projekta Romske obrazovne inicijative (REI),
oSistemsko pra?enje uspjeha romskih u?enika u školama,
oUklju?ivanje u aktivnosti vezane za Akcioni plan »Dekada inkluzije Roma 2005-2015«
oRealizacija projekata vezanih za »Romski obrazovni fond«.

Ministarstvo je aktivno uklju?eno u projekat »Dekada inkluzije Roma 2005 -2015. godina«. U cilju planirane implementacije Akcionog plana Dekade uklju?enja Roma 2005 – 2015. godina, ministarstvo je razradilo potrebne ciljeve i indikatore, koji ?e omogu?iti kvalitetno pra?enje rezultata i mjerenje uspješnosti integracije Roma u formalni obrazovni sistem.

Ministarstvo prosvjete je u toku 2004. godine, aktivno u?estovalo u izradi Nacionalne strategije za rješavanje trajnog statusa izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori. Planirana je izrada posebnih projekata koji ?e konkurisati za sredstva koja ?e biti obezbijedjena za podršku Dekadi inkluzije Roma u okviru formiranog romskog »Obrazovnog fonda «. Ministarstvo prosvjete i nauke po?etkom 2007. godine podržalo je program stipendiranja Roma redovnih i vanrednih u?enika srednjih škola, kao i studenata Univerziteta Fondacije za stipendiranje Roma, sa iznosom od 14.000 eura, ali ovaj izuzetno važan program i dalje je pretjerano zavistan od stranih do
nacija.

Odre?ene afirmativne mjere prema pripadnicima manjina postoje i na državnom Univerzitetu. Senat Univerziteta usvojio je Preporuke fakultetskim jedinicima pozivaju?i ih da gdje je god to mogu?e pristupe afirmativnoj akciji manjina prilikom upisa.

?lanom 17 stavom 1. Zakona o manjinskim pravima i slobodama, propisano je da manjine i njihovi pripadnici imaju pravo da osnivaju vaspitno – obrazovne ustanove. Školske 2006/07 godine u Ulcinju, osnovana je i po?ela sa radom prva privatna gimnazija na albanskom jeziku „Drita“. Gimnazija „Drita“ je licencirana od strane Ministarstva prosvjete i nauke i izvodi javno važe?i obrazovni program koji je usvojio nadležni Savjet za opšte obrazovanje.

Stavom 2. ?lana 17. zakona o manjinskim pravima i slobodama definisano je da je finansiranje vaspitno-obrazovne ustanove obaveza njenog osniva?a. Tako?e, ?lanom 32. Zakona o manjinskim pravima i slobodama manjinama i njihovim pripadnicima je omogu?eno primanje materijalne i finansijske pomo?i od doma?ih i stranih organizacija, fondacija i privatnih lica. Ako se radi o pomo?i iz inostranstva koja je upu?ena manjinskim udruženjima, ustanovama, društvima i nevladinim organizacijama, ostavljena je mogu?nost da država može obezbjediti odgovaraju?e poreske i druge olakšice ili osloba?anja od carine.

Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju obezbedjuje se izvodjenje nastave na maternjem jeziku za pripadnike nacionalnih i etni?kih grupa: »U opštinama u kojima ve?inu ili zna?ajan dio stanovništva ?ine pripadnici nacionalnih i etni?kih grupa nastava se izvodi i na jeziku nacionalnih, odnosno etni?kih grupa«. Kada se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih odnosno, etni?kih grupa, obavezno se u?i jezik koji je u službenoj upotrebi. Škola je dužna da u?eniku koji prati nastavu na nematernjem jeziku, pruži odgovaraju?u pomo? u u?enju jezika na kojem se nastava izvodi« (?lan 11 Zakona).

Tako?e, i ?lanom 13 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, predvi?eno je da manjine i njihovi pripadnici imaju prava na školovanje na svom jeziku i na odgovaraju?u zastupljenost svog jezika u opštem i stru?nom obrazovanju, u zavisnosti od broja u?enika i finansijskih mogu?nosti države. Ova prava se ostvaruju kroz posebne škole ili posebna odjeljenja u redovnim školama, i to u svim stepenima vaspitanja i obrazovanja.
?lanom 14 Zakona o manjinskim pravima i slobodama propisano je da, odjeljenje sa nastavom na jeziku i pismu manjine može se osnovati i za manji broj u?enika od broja utvr?enog za rad te ustanove, a koji ne može biti manji od 50 % broja u?enika predvi?enih propisima iz oblasti obrazovanja. Direktor javne obrazovne ustanove koja ima potrebu za koriš?enjem sniženog praga za otvaranje manjinskog jezi?kog odjeljenja se obra?a Ministarstvu prosvjete i nauke koje, shodno zakonskim mogu?nostima, odobrava oformljenje takvog odjeljenja. Do sada je bilo ovakvih slu?ajeva koje je Ministarstvo prosvjete i nauke rješilo pozitivno.

U skladu sa ?lanom 114 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, u školama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa, pedagoška evidencija štampa se i vodi na jeziku koji je u službenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etni?kih grupa.

Odredbama ?lana 115 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisano je da se u školi u kojoj se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa, javne isprave štampaju se i izdaju na jeziku koji je u službenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa.

Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje pravo na u?enje maternjeg jezika u skladu sa zakonom i Ustavom CG. Ovo pravo ne uživaju pripadnici romske manjine u Crnoj Gori koja po popisu stanovništva iz 2003 godine broj ukupno 2601 pripadnika, a što je manje od 0,5% stanovništva RCG. Ovo pravo nije mogu?e obezbijediti pripadnicima romske nacionalne manjine i zbog toga što u Crnoj Gori ne postoji stru?an nastavni kadar za izvodjenje nastave na romskom jeziku. Takodje, romski jezik nije standardizovan i ne postoje odgovaraju?i udžbenici na ovom jeziku.

Hrvatska manjina u Crnoj Gori koja je uglavnom naseljena u Boki Kotorskoj, dobila je saglasnost od Ministarstva prosvjete i nauke da organizuju ?asove dodatne nastave iz hrvatskog maternjeg jezika, što se realizuje. Uz finansijsku pomo? Matice Hrvatske obezbje?en je profesor hrvatskog jezika, koji PUTEM OVOG kursA daje ?asove u?enicima iz opština Tivat i Kotor.Osnovna škola u Tivtu je ustupila prostor za ovu namjenu. Ovaj kurs nije dio formalnog obrazovanja.

Vlada Republike Crne Gore