Lider Demokratskog saveza Mehmet Bardhi rekao je da u njegovoj partiji nijesu zadovoljni trenutnim položajem Albanaca u Crnoj Gori. Za to, priznaje on, dio odgovornosti snose i partije koje zastupaju interese Albanaca u Crnoj Gori, ali je najve?a krivica na aktuelnoj vlasti. Kako je kazao u intervjuu za “Dan”, vlast “još nije spremna za stvarnu demokratizaciju društva, jer da jesu, ne bi im trebali poslušnici i vazali sa bilo koje strane, ve? bi se poštovale vrijednosti koje su, nažalost, u Crnoj Gori okrenute naglava?ke”.
~Kako ocjenjujete trenutni položaj albanske manjine u Crnoj Gori?
– Nismo zadovoljni zastupljenoš?u Albanaca u organima vlasti. Ima struktura u organima vlasti gdje nema nijednog Albanca. Pri?a se afirmativno a radi se obrnuto. Kolektivna prava treba da po?nu da se realizuju. Neophodna je decentralizacija vlasti, vra?anje ingerencija opštinama, preispitivanje svega u vezi Morskog dobra, koje ja zovem morsko zlo. Opštinama treba vratiti nadležnosti jer centralna vlast ubira prihode i ulaže ih gdje ona želi a ne tamo gdje se ostvaruju. To se ti?e ne samo Albanaca nego i svih drugih gra?ana. Treba preispitati dosadašnje privatizacije i naro?ito voditi ra?una o budu?im. Ne treba sve da bude na prodaju kao što su krenuli. Postoji nešto što se ni za kakve pare ne može prodati. Neophodno je vratiti imovinu bivšim vlasnicima u Valdanosu i u Malesiji. Plantaže su ušle u srce Malesije, uzeli su zemlju. Ne tražimo da se to uništi nego da gra?ani Malesije imaju svoj udio. Potrebno je i vra?anje šuma na pravedan na?in. U Ulcinju je radila komisija za povra?aj imovine ali je zakonima i drugim aktima to sada napravljeno na nivou više opština sa centrom u Baru. Tendencija je da se marginalizuju prostori gdje žive Albanci. Za sve ovo bi trebalo da postoji dobra politi?ka klima i uzajamno razumijevanje. Mi u DS-u smo uvijek bili spremni za saradnju i ozbiljno partnerstvo. To je proces, ne može biti završeno odjednom, ali je najvažnija decentralizacija da ne bi sve bilo u rukama elite koja zloupotrebom vlasti prisvaja i neka dobra koja pripadaju svim gra?anima.
~Vjerujete li da ?e nakon podnošenja aplikacije u daljem putu Crne Gore ka EU biti napretka na ovom planu?
– Crna Gora je dostavila molbu da bude kandidat za ?lanstvo u EU, taj papir koji popularno zovu aplikacija. Crna Gora mora da stvara klimu poštovanja normi i standarda EU i SAD. Ako se bude išlo u tom pravcu, a mora se ukoliko se želi u Evropu, ne?e mo?i da ostaje samo na rije?ima ve? je neophodno i pokazati se na djelu. Smatram da bi moglo imati prostora za poboljšanje položaja Albanaca i ispunjavanje nekih zahtjeva. Jedno je re?i a drugo omogu?iti da se to i sprovede u stvarnosti. Dosta je ve? re?eno oko potrebe primjene zakona. Neophodno je donijeti dobre zakone koji ?e poštovati evropske standarde, upodobiti ih za naše podneblje i naravno primijeniti. Najviše ?e zavisiti od albanskih politi?kih subjekata u Crnoj Gori i gra?ana albanske nacionalnosti.
~Po Vašem mišljenju, kakvi su trenutni odnosi u crnogorskoj opoziciji i gdje vidite prostor za jedinstveno djelovanje?
– Opozicija u Crnoj Gori je dosta politi?ki heterogena, ali ipak može zajedno da djeluje po odre?enim konkretnim pitanjima. Mogu?e je djelovati u dva ili tri nukleusa. Ima stvari u kojima se cijela opozicija ne može slagati, jedno od tih pitanja je i Kosovo, o ?emu prosrpske partije misle druga?ije od albanskih. Mislim da ima mjesta za saradnju Albanaca i Srba. Daleko sam od mišljenja da se može napraviti neki sporazumni opozicioni blok, ve? treba zajedno djelovati od teme do teme.
~Kako komentarišete zapo?etu transformaciju SL i najavu ujedinjenja srpskih politi?kih subjekata u jednu partiju?
– Ideja transformacije je sama po sebi dobra. Ne smatram da treba da bude samo jedan stranka, možda bi bile bolje dvije jake. Isto tako ne bi trebalo da bude ovako kako je kod Albanaca. Što je više podjela, više ?e koristiti onima kojima je i dosada koristilo. Raspar?avanje i podjele ne bi trebalo da budu dugoro?an interes nikome ko misli dobro Crnoj Gori, pa ni vlasti.
V.RADENOVI?
Izvor / Dan