Tri decenije od zemljotresa u Crnoj Gori

April 16, 2009   | news

zemljotres-u-crnoj-gori-15-aprila-1979_ulcinjSje?anje na 15. april 1979, kada je nemilosrdna ruka prirode za sobom ostavila – suze, pustoš i ruševine. Danas, 30 godina kasnije, aprilske rane zarastaju – ostala su samo sje?anja na 101 žrtvu i ožiljci na duši njihovih najbližih.
Bila je nedjelja, 15. april 1979. Bilo je ta?no 7 sati i 20 minuta, kad je Crna Gora – stravi?no zadrhtala. Kada je za samo nekoliko sekundi zavijena u crno. Kada je nestao drevni Kotor i njegovi tragovi, kad su poklekli stari ulcinjski grad i staro jezgro Budve, kad su se oburdale raskošne kapije i kule barske, kada su zauvijek potonuli voltovi u živopisnim crmni?kim selima… Rije?ju, kada je nemilosrdna ruka prirode za tili ?as gotovo promijenila mapu Crnogorskog primorja i njegovog zale?a. Stravi?no drhtanje trajalo je veoma kratko, ali su posljedice bile katastrofalne – 101 mrtvih i 1.700 povrije?enih, od ?ega 159 teže.
Razoreno je 250 manjih i ve?ih naselja sa preko 60 hiljada objekata, ošte?eno je 540 spomenika kulture, razoreno 544 kilometra puteva, ošte?eno tridesetak škola, veliki broj hotela i odmarališta. Ra?una se da je toga jutra 80 hiljada žitelja Crnogorskog primorja ostalo bez krova nad glavom…
“Nikad ne?emo mo?i namiriti mnogobrojne ljudske živote, ali ho?emo povratiti ljepotu mediteranskog prisoja u ovoj maloj zemlji, što pripada sredozemnoj kolijevci civilizacije”, pisale su novine tih dana i obe?avale: sagradi?emo novo i restaurirati staro, pa makar kamen po kamen vra?ali nazad u kotorske, budvanske i ulcinjske fasade. Zato lelek ne prelama naše gore i naše more, ve? se ?uje muški odziv na pružene ruke pomo?i iz ?itave Jugoslavije. I iz svijeta. Crna Gora ?e postati feniks. Kad mogu laste, mogu i ljudi, pisala je Pobjeda te godine. I po?eli su nicati novi hoteli, novi objekti, nove ku?e, nove škole. Ponovo su uspostavljeni novi tokovi života…
Aprilski zemljotres 1979. ?e se pamtiti po još ne?emu. Po požrtvovanosti i solidarnosti našeg ?ovjeka, koji je tada više nego ikad ranije pokazao da je ja?i od svake nevolje.
Nažalost, u aprilskom zemljotresu zahva?eno je osam opština i, bila je isklju?ena efikasna i organizovana me?usobna saradnja. Me?utim, brzo je djelovao Republi?ki štab civilne zaštite ali i strukture u opštinama. Tako?e je važno i što su se gra?ani samoorganizovali. U opštini Kotor na primjer, dvadesetak omladinaca je podijelilo Stari grad na više reona i za kratko vrijeme iznijelo sve stare i povrije?ene, odnosno za svega 40 minuta cjelokupno stanovništvo starog Kotora našlo se na bezbjednom mjestu.
“Na drugoj strani i organi vlasti su efikasno po?eli djelovati, a zna?ajnu ulogu odigrao je i tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito apelima za pomo?. I ubrzo su ruke pune solidarnosti pružene iz ?itavog svijeta, prije svega iz bivših jugoslovenskih republika. Formirali smo Fond solidarnosti, Crveni krst je bio neumoran, komisije za utv?ivanje ošte?enja tako?e. Ukupno je pregledano 62.199 objekta”, kaže za Pobjedu Vukajlo Vlahovi?, bivši na?elnik Republi?kog štaba civilne zaštite.

Omladinci ja?i od stihije

Aprilskog zemljotresa 1979. prisje?a se i Ivica ?arapi? jedan od ?lanova tadašnjeg glavnog Republi?kog štaba SORA “Bratstvo -jedinstvo” zadužen za organizovanje i koordinaciju radova koje su omladinske radne brigade izvodile na postradalom podru?ju.
“Situacija je zaista bila teška i najvažnije je bilo organizovati se”, kaže on.
“U koordinaciji sa tadašnjim Savezom omladine Jugoslavije u pomo? su nam pristigle radne brigade iz svih bivših republika.  Solidarnost je prevazišla sva o?ekivanja. U postradalim opštinama smo napravili planove sanacije, formirali lokalne omladinske štabove sa ?ijim radom je koordinirao Glavni štab koji se tada nalazio u Buljarici.
Sje?am se, omladinci su radili sa nezapam?enim elanom, prakti?no bez predaha. Rije?ju, bili su ja?i od ove stihije. Sje?anja na to vrijeme potvr?uju staru istinu da humanost i solidarnost našeg crnogorskog ?ovjeka nema alternativu”, kaže ?arapi?.

Spomen plo?a na zgradi Doma zdravlja

Na zgradi Doma zdravlja u Budvi danas ?e biti postavljena spomen plo?a Ameri?ke ambasade u Crnoj Gori, povodom trideset godina od katastrofalnog zemljotresa u Crnoj Gori 1979. godine.

Objekat Doma zdravlja u Budvi, nakon zemljotresa, izgra?en je donacijom ameri?ke vlade.
Mur ?e tako?e posjetiti zdravstvenu ambulantu u Sutomoru ?iju izgradnju su finansirale Sjedinjene Države. On ?e uru?iti i vatrogasnu opremu jedinici i centru za obuku vatrogasaca u Baru. Oprema je donacija Komande SAD za Evropu.
Sve?anosti ?e, pored predstavnika Opštine, budvanskog Doma zdravlja i Vlade Crne Gore, prisustvovati, kako je najavljeno, i ameri?ki ambasador Roderik Mur.

Pobjeda

YouTube Preview Image