Dželal Hodžic: Ulcinj – kako dalje

May 8, 2009   | news

Dželal Hodži? izvršni direktor NVO Zeleni korak Ulcinj

Dželal Hodži? izvršni direktor NVO Zeleni korak Ulcinj

STAV
Nekada se upore?ivalo vrijeme prije i poslije II svjetskog rata, zatim Titovo vrijeme i sadašnje vrijeme. Ulcinjani najviše upore?uju vrijeme prije zemljotresa 1979. i poslije njega do danas.
Elem, Ulcinj je u svakom od ovih vremena bio zapostavljen od strane vlasti sa šturim nezvani?nim objašnjenjima da je rizi?no ulagati u grani?no podru?je.
No i pored toga, nekako se radilo i gradilo, pa je Ulcinj (prema izjavama lokalnih turisti?kih poslenika) 1978. u?estvovao sa oko 40% turisti?kog prometa–proizvoda Crne Gore, Budva 25% i tako dalje. Danas, 30 godina kasnije, ulcinjski turisti?ki proizvod ?ini cca 10%, Budve 40%, a ispred Ulcinja su i Herceg Novi i Bar.
U me?uvremenu u ostale primorske gradove Crne Gore ulagana su ogromna sredstva: sanirani hotelski objekti i izgra?eni novi, otvarane visokoškolske ustanove, locirane uprave i direkcije javnih preduze?a, organizovani sajmovi, manifestacije, skupovi, festivali (glamur i luksuz), izgra?ene sportske hale, bazeni, restaurirani stari gradovi, gradile marine itd.
A puna su nam usta pri?e da je Ulcinj najbogatija opština, najprivla?nija turisti?ka destinacija, najvredniji turisti?ki-ekološki resursi su u Ulcinju, to je grad tolerancije i suživota, primjer multietni?ke i multikonfesionalne harmonije. I sve je to ta?no, ali Ulcinj ima malo koristi od toga.
Zaboravlja se re?i da je Ulcinj grad ste?aja i likvidacija preduze?a i loše privatizacije (Agroulcinj, GRO Primorje, Ultep, Otrantkomerc, Albatros itd). Niko se nijednom u lokalnoj upravi i parlamentu za ovih 30 godina, od toga 20 godina pluralizma, nije zapitao a kamoli raspravljao o ovim pitanjima. ?elnici – narodni tribuni bili su u?aureni u sebe i svoje partije i služili samo sebi i svojim prijateljima, a gra?anima – šta pretekne.
U me?uvremenu se nastavlja odlivanje sredstava iz Ulcinja po raznim osnovama: od prodaje objekata prilikom privatizacije; zakupa kupališta i obale u Ulcinju; eksploatacije mineralnih sirovina – pijeska; prodaje imovine prilikom likvidacije preduze?a.
Procjene su da je po ovim osnovama iz Ulcinja otišlo 40-50 miliona DEM (eura) u posljednjih 30 godina.
Ulcinjani – gra?ani, a i lokalna vlast, sve su ovo mirno posmatrali, ne bune se jer, zaboga, oni su miran i blagorodan narod, pa više slušaju nego što negoduju.
A Ulcinj se danas suo?ava sa velikim problemima: velika stopa nezaposlenosti i slabašna privreda; veoma loša infrastruktura, mada se u posljednje vrijeme stanje poboljšava; veliki ambijentalni – prostorni i ekološki problemi Port Milena, Bojana, Borova šuma – propadanje, naselja Liman, Kru?e MZ Štoj, Velika Plaža nemaju vodovod i kanalizaciju.
Ulcinj još nema srednjoro?ni plan razvoja. Nema program razvoja i valorizaciju ljudskih resursa – kadrova koji ?e da nose budu?i, nadamo se, održivi razvoj i afirmiše svoje brendove: Velika Plaža, Ada, Šasko jezero, sumporne vode, pti?ije bogatstvo, kulturno naslje?e itd.
Vidljivi su, ipak, pokušaji ?elnika u lokalnoj upravi i javnim preduze?ima Opštine i pojedinih službi da se stanje promijeni nabolje, ali tu je potreban timski rad i partnerstvo sa svim institucijama: biznis sektorom, gra?anima, nezavisnim intelektualcima, civilnim sektorom, obrazovnim institucijama, medijima, bez obzira na razli?ita mišljenja oko na?ina rješavanja problema jer ima se utisak da za sada u Ulcinju imamo više “posmatra?a” a manje “igra?a” koji bi nosili igru.
Smatraju?i da bi bilo od koristi da se o nekim navedenim pitanjima raspravlja i u lokalnom parlamentu, usudili smo se da predsjedniku te institucije uputimo predlog skupštinske deklaracije o proglašenju ekološke Opštine Ulcinj koja ne može biti samo deklarativno de jure ve? mora biti i de fakto tj. da se izrade, usvoje i realizuju planove i aktivnosti.
Bili bismo zadovoljni da se to realizuje u narednih 5 do 10 godina.

Autor je izvršni direktor NVO Zeleni korak, Ulcinj
Piše: Dželal Hodži?

Vijesti

YouTube Preview Image