Ulcinj – Prodekan na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici Rifat Alihodži? ocijenio je da lift koji se gradi na Starom gradu u Ulcinju ni?im ne remeti drevne zidine isti?u?i da se najlakše kalkuliše sa naviknutom urbanom sikom, “pri ?emu se zaboravlja da je svaka prethodna gradnja predstavljala promjene za svoje savremenike”.
“Lijenost ljudskog uma podrazumijeva strah od promjena. Prvim gra?evinama koje su podignute na poluostrvu iznad Pristana, gdje nije bilo Starog grada, nestala je takozvana “nulta ta?ka”. Tada je po?eo ?in ljudskog djelovanja, prvi otklon od postoje?eg stanja. Pokrivanje ku?a crijepom, odnosno ?eramidom umjesto kamenih plo?a, vjerovatno je izazvalo šokantnu tehnološku revoluciju i u nekim o?ima tada, svakako i ,poreme?aj ambijenta“, istakao je Alihodži? u razgovoru za „Vijesti“.

Lift u Starom gradu gradi kompanija Real estate, ali su radovi na toj gra?evini obustavljeni u aprilu prošle godine nakon što je Sekretarijat za inspekcijske poslove utvrdio da investitor nema dozvolu za gradnju i zaprijetio rušenjem 12 metara visokog objekta ako betonjerke ne utihnu. Izgradnja panoramskog lifta od 37 metara, sa pasarelom na 32. metru, košta 35 hiljada eura, dok je ukupna investicija vrijedna 120 hiljada više. Izgradnja lifta podijelila je ulcinjsku javnost, a zabrana gradnje uslijedila je nakon žestoke medijske kampanje dijela civilnog sektora.
Alihodži? je podsjetio na sli?ne polemike kada je gra?ena Ajfelova kula u Parizu.
“Ajfelova kula je izgra?ena 1889, kao ulazna kapija za prostor Svjetske izložbe u Parizu. Današnji simbol francuskog glavnog grada, u vrijeme izgradnje, naišao je na oštar otpor ubjedljive ve?ine gra?ana. Zahvaljuju?i tome što je intelektualna elita od uticaja razumjela zna?aj ovog objekta u budu?oj urbanoj slici Pariza, on je danas tu”, podsjetio je Alihodži? navode?i da je sli?nu storiju Pariz doživio i krajem prošlog vijeka, kada je trebalo postaviti kosi lift na padini koja povezuje najvišu ta?ku sjevernog dijela grada sa jezgrom grada.

“Radi se poznatoj staroj boemskoj ?etvrti, Monmartr, na kojoj dominira impozantna crkva Sakr-Ker, u prevodu Sveto srce. Šira javnost nije bila sklona predloženoj intervenciji , plaše?i se narušavanja ambijenta. Pokazalo se, ubrzo, da je pomenuti zahvat predstavljao samo sredstvo još snažnije integracije starog urbanog tkiva sa okruženjem”, kazao je Alihodži?.
On je istakao da arhitektonski objekti, po definiciji, nastaju kao proizvod konkretnih potreba te da lift u Ulcinju predstavlja nužnu vezu izme?u Starog grada i Pristana, „što svakako nije sporno“.
“Jasno je da pri tom svi dobijaju u aktiviranju šireg urbanog prostora. Ono što se naziva „ugrožavanjem ambijenta“, sa stanovišta perceptivnih zakona u ovom slu?aju predstavlja nužno redifinisanje urbane slike, a to nije isto! Ovo neshvatanje razlika u poimanju problema postaje glavna ta?ka spora“, zaklju?io je Alihodži?, dodavši da lift ne ignoriše i ne remeti Stari grad i Pristan.
Prema njegovim rije?ima, lift ?e „opažanju postati element koji naglašava postojanje komunikacije i potcrtava nužno jedinstvo razli?itog urbanog tkiva“.

“Time lift nosi višestruku ulogu u cijelom prostoru, kako funkcionalnu tako i vizuelnu. On posmatra?u daje informaciju a objekat postaje dinami?an opažajni reper kada se panoramski lift kre?e danju, pogotovo osvijetljen. Svojim kretanjem lift daje dinamiku cijelom prostoru jer se, prema psihologiji opažanja, najprije uo?avaju stvari koje se kre?u. Zato je potrebno da lift bude izvan i vidljiv. On ne treba da se „stidljivo“ uvla?i ispod zemlje. Svojim oblikovnim karakteristikama on nema potrebe da se „udvara“ Starom gradu, ve? treba da govori jezikom, formom i materijalima vremena u kome je nastao”, kazao je Alihodži?.

On je podsjetio da u knjizi “Arhitektura grada” Aldo Rosi, kada je o?uvanje starih gradskih jezgara u pitanju, daje prednost njihovom punom aktiviranju kroz davanje novih, aktuelnih funkcija.
“Suprotan i nepoželjan proces on naziva “mumificiranjem“, što prakti?no zna?i odumiranje dijela grada. Rosi navodi istorijsku “žilavost” palate u Padovi , koja je vjekovima u stalnoj upotrebi za razli?ite namjene i zahvaljuju?i tome je opstala kao aktivni u?esnik urbane slike i funkcije grada”, naveo je Alihodži? naglasivši da je Stari grad živi organizam koji se neprestano mijenja.
“Na njegovom licu treba jasno da se o?itavaju prethodni vremenski slojevi i na takva na?in se grad najbolje predstavlja posmatra?u. Ne mora se ulcinjski Stari grad nikakvim dekretom pretvoriti u “Zabranjeni grad” niti se moraju ?vrsto zaklju?ati njegove kapije. To se može uraditi urbanim postupkom, izbjegavanjem njegove integracije u dominantno urbano tkivo Pristana, što je sada slu?aj”, tvrdi Alihodži?.

Ne ugroziti šansu za UNESCO

Arhitekta iz Ulcinja Suada Ismailaga kazala je “Vijestima” da bi lift olakšao komunikaciju i dopunio turisti?ku ponudu grada. Ona smatra da je specifi?nost starog jezgra od izuzetnog zna?aja zbog ?ega je “neophodno slijediti konzervatorske uslove i mišljenje Republi?kog zavoda sa Cetinja”.
“Zadatak arhitekte je u ovom slu?aju izazovan, ali istovremeno i delikatan imaju?i u vidu da se radi o modernoj gra?evini koja ne smije svojim izgledom i proporcijama konkurisati starim zidinama jer bi time arhitektonska kompozicija bila narušena”, ocijenila je Ismailaga. Ona je ocijenila da se prilikom ove ili bilo koje druge intervencije u Starom gradu, mora uzeti u obzir o?uvanje statusa spomenika kulture prve kategorije i da se ni?im ne ugrozi šansa za ulazak pod zaštitom UNESCO-a.

I u Društvu prijatelja Starog grada kazali su da ?e istrajati u namjeri da sa?uvaju, revitalizuju i uvrste drevne zidine u UNESCO ocjenjuju?i da je promjena spoljne fizionimije vrlo osjetljivo pitanje.
“Sadašnje stanje lifta ne odgovara ambijentu Starog grada, a ni o?ima prolaznika. Me?utim, panoramski lift, koji gradi jedan od zapaženijih ?lanova našeg Društva i koji van svake sumnje posjeduje jedan od najljepših apartmanskih kompleksa na Jadranu, jeste neophodan i mišljenja sam da ?e on samo obogatiti ponudu našeg grada. No, mislim da lift mora biti adaptiran stijenskoj masi a projekat poštovati pravne norme i propise Zavoda sa Cetinja, pod ?ijom je ingerencijom Stari grad”, kazao je predsjednik Društva Ismet Karmanaga.

S.ADROVI?
Vijesti