Veliki se složili, mali ne daju
Podgorica – Rješenje za model autenti?ne zastupljenosti manjina u parlametu, koje je zagovarao DPS, ima potrebnu dvotre?insku podršku, ali je neizvjesno da li ?e se poslanici izjašnjavati o njemu, jer ga ne podržava nijedna manjinska nacionalna zajednica.
Nakon sedmo?asovnog sastanka, ?lanovi Komisije za izradu izbornog zakonodavstva kasno sino? su „kapitulirali“, složili se da su iz pravne, pobjegli u politi?ku pri?u i odlu?ili da o svemu obavijeste Kolegijum predsjednika Skupštine, koji ?e danas odlu?iti šta da se dalje ?ini. Šef Komisije Miodrag Vukovi? (DPS) objasnio je da bi 54 poslanika podržalo predlog prema kome bi u zakonu ostao opšti cenzus od tri odsto, dok bi manjinske zajednice za ulazak u Skupštinu trebalo da „presko?e“ takozvani prirodni prag. Ovakav stav zna?i ukidanje posebne albanske izborne jedinice.
Model prirodnog praga ra?una se kada se broj važe?ih glasova podijeli sa 81, odnosno brojem poslanika. Na izborima održanim u martu, prirodni prag iznosio je 3.800 glasova.

Stranka sa manjinske liste koja ne pre?e predloženi prag, a bude imala najviše glasova, svakako bi osvojila jedan mandat.
„To nije zagarantovan mandat, nego mandat koji proizilazi iz takvog modela. Ali to rješenje ne prihvataju oni na koje se ono odnosi, a to su pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica… Iz albanskih nacionalnih partija apsolutno su protiv toga i insistiraju da se zadrži aktuelno rješenje“, rekao je Vukovi? novinarima.
On je kazao da su ju?e, iznenada, sa potpuno novim predlogom izašli i predstavnici Bošnja?ke partije, koji su do ju?e, kako je rekao, bili spremni da prihvate „nadogra?eni“ model koji nudi DPS. Vukovi? je ocijenio da je njihov predlog interesantan i „manje, više“ prihvatljiv za sve, ali da je nakon njega rasprava na sjednici poprimila politi?ku dimenziju i da ?e zato problem biti predstavljen na Kolegijumu.
„Više se ne radi o izboru modela, ve? o zadovoljenju politi?kih interesa“, istakao je on.
Poslanik BS Kemal Puriši? kazao je sino? „Vijestima“ da bi njihovim predlogom manjinske zajednice, koje u ukupnom stanovništvu ?ine od tri do 15 odsto, morale da pre?u prirodni prag. Me?utim, prema njihovom rješenju, „višak“ glasova onih stranaka koje ne dostignu taj nivo ne bi se rasipao kao do sada po D’ontovoj formuli, ve? bi ostao u korpusu manjinske liste o kojoj se radi.
„Zna?i ako je prag 3.800 glasova, to bude jedan mandata, 7.600 glasova dva mandata i tako dalje… Tako?e, tražili smo da se saberu takozvani ostaci glasova sa tih manjinskih lista i da se kroz njih, ako je mogu?e, obezbijedi još jedan mandat. Suština je da se obezbjedi neka vrsta akumulacije tih glasova, da se oni ne raspu drugim strankama“, kazao je Puriši?.
Dodao je da je za njegovu stranku prihvatljivo da hrvatska zajednica bude pozitivno diskriminisana, tako što ?e se za njih prirodni prag spustiti dovoljno da to zna?i jedan mandat.
Predrag Bulatovi? (SNP) napominje da je SNP protiv garantovanih mandata.
“Naš stav je jasan da treba smanjiti cenzus prilikom obra?una mandata za predstavnike manjina. Ako je tri odsto cenzus za sve partije, sve što je manje od toga je povoljnost. Ako date nekome prirodnio prag onda ste mu dali nešto što je povlašteno u odnosu na druge partije. I to nacionalne manjine znaju. Naš stav je da moramo tražiti rješenje u toj oblasti zajedno sa predstavnciima manjina, ali isto tako nijedan predstavnik manjina ne može da ucjenjuje druge svojim politi?kim specifi?nim apetitima”, kazao je Bulatovi?.

Možda opet produže rok

Vukovi? je sino? nagovijestio mogu?nost da se produži rok za usaglašavanje pravnog sistema sa ustavom “za nekih mjesec, dva ili tri mjeseca“. Rok za uskla?ivanje Zakona o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom, koji je jednom ve? prolongiran, je 22. oktobar.
Vukovi? je naglasio da su predstavnici SNP-a sat vremena prije sjednice donijeli 33 preporuke OEBS-a za koje su tražili da se uvrste u zakon. On je rekao da je bilo nemogu?e toliki broj pitanja pre?i za kratko vrijeme i da je ostavljeno partijama da odlu?e da li je oportuno da se one na?u u novom predlogu.
Dodao je da nema spora ni oko pitanja da u zakonu treba da piše da glasati mogu državljani Crne Gore i da je ostala samo dileme koliko treba vremena dati da se sredi situacija u bira?kim spiskovima, jer ima puno onih koji „nijesu sredili svoj javno-pravni odnos, u smislu da su dobili crnogorsko državljanstvo“.

Albanci sada traže mandate samo za sebe

Lider Demokratskog saveza Mehmet Bardhi kazao je sino? da Albanci ne?e pristati da izgube ste?ena prava i da oko toga ne?e pregovarati. Prema važe?em rješenju, bira?ka mjesta na kojima su Albanci ve?ina ?ine svojevrsnu posebnu izbornu jedinicu. Iz te jedinice biraju se ?etiri poslanika, s tim što u njoj za mandate mogu da se takmi?e i gra?anske partije.
Bardhi je kazao da su, osim postoje?e posebne izborne jedinice, otišli korak naprijed i tražili da u raspodjeli tih mandata u?estvuju samo izborne liste sa albanskim predznakom.
On je naglasio da se neko namjerno trudi da dokaže kako se Albancima poklanjaju neki garantovani mandati.
„I do sada smo zara?ivali mandate, nikada nam ništa nije poklonjeno. Namjerno neko ho?e da dovede u zabludu da su garantovani mandati u stvari poklonjeni… Stekli smo neka prava i ispod tih ste?enih prava ne pada nam na pamet da damo saglasnost. Mislim da razumni politi?ari, državnici to ne?e dozvoliti“, kazao je Bardhi.

D.MIHAJLOVI?
Vijesti

Video RTCG

http://www.rtcg.me/images/biblioteka/audio_video_arhiva/Replika%20-%20Izborno%20zakonodavstvo.flv