Intervju „Pobjede”: Gzim Hajdinaga

November 22, 2009   | Intervista / Intervju

GZIM HAJDINAGAUlcinju se vra?a stari sjaj

Poslije mnogo godina minulog ljeta se kroz staru ?aršiju moglo ?uti više jezika – njema?ki, italijanski, ma?arski, poljski… Ovogodišnji pozitivni signali nagovještavaju da Ulcinj sa Velikom plažom, Adom Bojanom, Valdanosom za kratko vrijeme može postati destinacija sa najatraktivnijom turisti?kom ponudom u Crnoj Gori. Prirodni resursi su ogromni, samo ih treba pametno valorizovati, kaže za „Pobjedu” Gzim Hajdinaga

Ulcinj je živi dokaz crnogorske regionalne politike. Jedna od najve?ih crnogorskih istorijskih frustracija je pitanje Skadra. Danas, stotinu godina kasnije imamo situaciju da su Ulcinj, i krajnji jug Crne Gore, kao i sjever Albanije balkanski primjer kvalitetnog suživota i uspješne saradnje. Ovo je samo jedan od povoda za intervju sa gradona?elnikom Ulcinja Gzimom Hajdinagom.

No, prije svega o onome od ?ega se živi…

POBJEDA: Kakva je bila ovogodišnja turisti?ka sezona?

Tek prije par dana saopštio sam rezultate ovogodišnje turisti?ke sezone. Sa?ekao sam da odu i posljednji gosti, a bilo ih je u Ulcinju sve do skoro. Generalno, turisti?ku sezonu u 2009. godini ocjenjujem veoma pozitivno. Bila je to godina globalne krize, gripna godina, godina žestoke konkurencije na evropskom turisti?kom tržištu, pa nije ?udno da je uo?i sezone bilo mnogo skepti?nih.

Podaci kojima raspolažem, me?utim, daju mi za pravo da je pozitivno ocijenim. Razloge za takav epilog vidim u našoj dobroj propagandi. Dobro smo se organizovali. Ja, kao predsjednik opštine, moji saradnici, ljudi iz turizma, vlasnici hotela i agencija, kao jedinstven tim prezentovali smo Ulcinj na svakoj turisti?koj berzi. To smo radili zajedno sa Ministarstvom turizma i Turisti?kom organizacijom Crne Gore, ali ?esto i samostalno i vjerujem da smo uspjeli u tome.

Raduje me ?injenica da je ova godina donijela dva noviteta za naš grad. Uspjeli smo vratiti turiste iz Bosne poslije 20-ak godina, jer smo tamo pet dana intenzivno prezentirali ulcinjsku ponudu. Tako?e, poslije mnogo godina, u Ulcinju se, kroz našu ?aršiju, moglo ?uti više jezika – njema?ki, italijanski, ma?arski, slova?ki, poljski i brojni drugi. Ulcinj je ove godine u tom pogledu bio onaj stari turisti?ki centar kakvog se svi rado sje?amo.

Nadam se da smo definitivno uspjeli da vratimo stare-nove goste.

POBJEDA: Je li to razlog za nagradu koju ste cobili u Luganu? O kakvoj je nagradi zapravo rije??

Jeste. Grad Ulcinj i ja, zapravo svi gra?ani Ulcinja, dobili smo nagradu sa obrazloženjem koje nas ?ini veoma sre?nim i ponosnim. Tamo se kaže da je Ulcinj najelitnija i najbolja multikulturalna turisti?ka destinacija u Crnoj Gori. Zna?i, ako je neko u Švajcarskoj prepoznao te naše vrijednosti, onda mi treba danas, a sjutra još više, da nastavimo u tom pravcu, jer to su vrijednosti ne samo našeg grada, nego i multietni?ke Crne Gore.

Tokom boravka u Luganu u?estvovali smo i na sajmu turizma kao jedini predstavnik Crne Gore. Tu priliku smo iskoristili i da okupimo i pripadnike naše dijaspore u Švajcarskoj.

Izdvojio bih i sastanak sa gradona?elnikom Lugana , koji je ve? 31 godinu na toj funkciji. ( Ne bih poželio da i ja toliko budem na funkciji u Ulcinju.) Zajedno smo podržali ideju da ve? u maju, kada ?e gospodin uzvratiti posjetu Ulcinju, potpišemo protokol o saradnji izme?u dva grada. To je dobra stvar ne samo za Ulcinj ve? i za cijelu Crnu Goru.

POBJEDA: Ljetos je istekao tender za Veliku plažu, jednu od najvažnijih strateških investicija u Crnoj Gori. Kako se to odrazilo na lokalnu zajednicu?

Velika plaža, i ne samo ona, potvr?uju ?injenicu da je Ulcinj adresa, odnosno destinacija sa najve?im prirodnim resursima u Crnoj Gori. Radilo se mnogo na tom projektu. Ja sam neposredno u?estvovao kao ?lan Komisije. Skoro dvije godine bili smo u kontaktu sa zainteresovanim mo?nim kompanijama, a kao što znate u igri su bili ,,Trigranit» iz Ma?arske i kraljevska familija iz Abu Dabija. Na kraju se ispostavilo da da zbog razmjera investicija koje su se o?ekivale na Velikoj plaži, u konkurenciji ostaju samo gospoda iz Abu Dabija. Desilo se ipak da se na kraju niko nije prijavio. Razloge tome vidim u globalnoj finansijskoj i ekonomskoj krizi koja nije zaobišla ni Abu Dabi.

Ima, me?utim, prostora da se kaže i to da su neki ovdašnji ljudi, koji sebe smatraju lokal-patriotima, svojim okupljanjima i slanjem pisama na neke adrese, možda u izvjesnom procentu uticali na to da se potencijalni investitori zapitaju da li su dobro došli u Ulcinj.

Vjerujem da nam se takve greške ne?e ponoviti, jer valorizacijom Velike plaže Ulcinj bi se vratio tamo gdje je nekad bio – uz bok i Baru, Tivtu, Herceg Novom i Budvi koja je danas barjakatar crnogorskog turizma.

Ali, ne sumnjam da ?e sa Velikom plažom, Adom Bojanom i Valdanosom Ulcinj svakako jednog dana, nadam se veoma brzo, preuzeti primat kada je rije? o torizmu u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako bolje iskoristiti potencijale Ade i Valdanosa?

Poznato je da je Ada bila u ponudi u paketu, integralno sa Velikom plažom. To je još jedan od bisera na Mediteranu. Svakako, Adu treba o?uvati. Crna Gora je promovisana kao ekološka država i mi ?emo naše investicije, posebno na Adi, realizovati u skladu sa principima održivog razvoja.

Mislim da ?e prava valorizacija tog lokaliteta do?i sa izgradnjom novih hotelskih kapaciteta. Tamo je planirano oko 2,5 hiljade novih ležajeva visoke klase. Vjerujem da ?e tako i biti i da ?emo u skorije vrijeme uspjeti da pridobijemo pravog investitora. To je na?in i da na Adu vratimo elitnog stranog gosta i da ona postane jedan od generatora turisti?ke ponude Ulcinja i Crne Gore.

Uradili smo i dodatne zajedni?ke projekte sa Albanijom, odnosno Skadrom, jer cijenimo da nas Bojana ne dijeli, ve? povezuje i da je to u interesu i jedne i druge države. Kao lokalna uprava smo zajedno sa ljudima iz Skadra, uz podršku nekim me?unarodnih faktora, odradili više projekata koji imaju za cilj održivi razvoj i zaštitu životne sredine. Time smo se zajedni?ki kandidovali i prema IPA projektima.

POBJEDA: Ima li Ulcinj posebnu ulogu u odnosima Crne Gore i Albanije?

Da, Ulcinj je grani?na opština sa susjednom Albanijom i gradom Skadrom. Veže nas duga tradicija. Ulcinj i Skadar su jednom okaraterisani ka „jedan grad sa dvije mahale“ jer je komunikacija izme?u njih postojala stolje?ima unazad. U Skadru živi veliki broj Ulcinjana. Danas su te komunikacije još intenzivnije i bolje jer demokratska vlast u Crnoj Gori je u posljednjih 10-15 godina uspostavila bliske odnose i kontakte bez ikakvih barijera.

Poslije 60-ak godina otvorili smo i grani?ni prelaz Sukobin. To je zajedni?ki grani?ni prelaz, možda jedini te vrste na Balkanu, što je samo još jedna potvrda dobrih odnosa dvije države.

Prije nekoliko dana, kada je u Crnoj Gori boravio potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Albanije Ilir Meta, rekao sam da generalno Albanci u Crnoj Gori, ali posebno Ulcinj, predstavljaju most saradnje u tim komunikacijama dvije susjedne države i dva pograni?na grada.

Mislim da nam je to šansa da sa Skadrom imamo zajedni?ke projekte, eventualno da na svjetskom tržištu nastupimo sa zajedni?kom turisti?kom ponudom, jer i Skadar ima svoju veliku plažu, sli?nu ovoj ulcinjskoj.

POBJEDA: I Vi li?no posjedujete imovinu u Albaniji. Da li je ona u funkciji biznisa?

Jedan sam od ljudi koji sve u životu, pa i u politici, radi transparentno. Zato sam i u svom imovinskom kartonu prikazao da posjedujem imovinu u Skadru.

To datira iz 1990. godine. Dakle, odmah po otvaranju Albanije i uvodjenu pluralizma u Crnoj Gori. Moj pokojni otac je tada kupio imanje u Skadru. Imali smo sre?u da je ta imovina u najužem centru Skadra i danas je dobra potpora za finansijsku sigurnost moje porodice i moga brata, jer on i ja to dijelimo na pola.

Sje?am se, u po?etku su ljudi smatrali da smo pogriješili i bacili novac. Ispostavilo se da je bila sigurna investicija. I drugi su zatim kupovali u Skadru, baš kao što stranci kupuju ovdje u Crnoj Gori. To je sasvim normalno u savremenom svijetu.

POBJEDA: Gdje su manje biznis barijere – u Crnoj Gori ili u Albaniji?

Crna Gora u posljednje vrijeme mnogo ?ini da eliminiše biznis barijere. Mislim da je okosnica rada Vlade upravo na tom poslu. I ovdje na lokalnom nivou pokušavama da otklanjamo barijere.

Kad bih stavio na vagu, teško bih mogao dati preciznu ocjenu da li barijera ima više u Crnoj Gori ili Albaniji. Znam, me?utim, da i jedna i druga država intenzivno rade na njihovom uklanjanju i da je u zna?ajnom procentu to i ura?eno. Biznis, naime, i ovdje i tamo ide uzlaznom linijom.

Teške godine

POBJEDA: Kakva su iskustva Albanaca iz Crne Gore u teškim vremenima po?etkom 90-ih godina prošlog vijeka?

Bile su to teške godine za Albance u Crnoj Gori. Ipak, uvijek smo gajili nadu da ?e sunce jednom iza?i. I izašlo je, hvala bogu! Tih godina zaživio je pluralizam u Crnoj Gori. Tada su se Albanci u najve?em procentu okupili oko svog nacionalnog politi?kog subjekta i unijeli nešto novo. To je bio svojevrstan doprinos ukupnom demokratskom kapacitetu Crne Gore.

Crna Gora je imala sre?u da izbjegne ratne sukobe koji su se dešavali u okruženju. To je vjerovatno rezultat multietni?kog sklada koji je bio od ranije njena odrednica, ali i mudre državne politike koja se uspjela oduprijeti ratnim signalima iz susjedstva.

POBJEDA: I 1999. godina bila je dramati?na. Tada je Crna Gora bila uto?ište za skoro 100.000 ljudi sa Kosova. Prisje?ate li se tih dana?

Kako da ne. Te godine u Ulcinju je možda najviše Kosovara našlo uto?ište – skoro 80.000. Bili su bukvalno istjerani iz svojih domova, a zahvaljuju?u otvorenosti Crne Gore ovdje su našli drugi dom.

U tim danima se Crna Gora pokazala kao pravi prijatelj i mislim da su joj i zbog toga neki evropski putevi danas širom otvoreni.

Prava manjina

POBJEDA: Bili ste ministar za zaštitu prava manjina. Kakva je Vaša ocjena položaja manjina u Crnoj Gori?

U posljednjih dvadesetak godina status Albanaca i drugih manjina u Crnoj Gori dostigao je zavidan nivo. Ipak, kao ?ovjek koji nekad bio na ?elu Ministarstva za zaštitu prava manjina mogu re?i da je taj posao teško dovesti do kraja. Stalno treba raditi na daljem unapre?ivanju.

Mislim da je u novim demokratskim okolnostima i procesima vlast u Crnoj Gori znala osjetiti potrebe autohtonih manjina i pozitivno odgovoriti na zahtjeve koje su joj te manjine upu?ivale.

POBJEDA: Albanske politi?ke partije imaju razli?ite ocjene o položaju Albanaca. Kako to komentarišete?

Svaka politi?ka partija nastoji da pridobije poneki politi?ki poen. Položaj Albanaca, me?utim, ne možemo posmatrati samo iz ugla Demokratske unije Albanaca, ili Demokratskog saveza, ili neke druge nacionalne partije. Položaj ove autohtone manjine u Crnoj Gori, koja u ukupnom broju ?ini sedam odsto stanovništva države, treba posmatrati cjelovito i objektivno.

Stavovi pojedinih politi?kih partija ponekad se plasiraju upravo zbog politi?kog profita, a ne zbog realnog sagledavanja i unapre?ivanja položaja Albanaca u skladu sa standardima koje poznaje savremeni demokratski svijet.

POBJEDA: Aktuelno je usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom. Pitanje obezbje?ivanja adekvatne zastupljenosti manjinskih naroda je jedno od spornih. Kako gledate na taj problem?

To je veoma zna?ajno pitanje i mislim da i ono treba da bude regulisano u skladu sa univerzalnim demokratskim standardima i da rješenja ne smiju biti ispod ve? dostignutog nivoa i ve? ste?enih prava manjina.

Albanci u Crnoj Gori danas imaju mogu?nost da konkurišu za pet mandata. Za tih pet mandata konkurišu i nacionalne partije i Albanci koji su u gra?anskim partijama. Po mom mišljenju možda bi bilo dobro zadržati ovaj model. Naravno, bira?i ?e kazati kome ?e dati povjerenje. Ako ne, onda treba na?i model koji je u saglasnosti sa onim što je sadržano u Zakonu o zaštiti manjina.

Nezavisnost

POBJEDA: Koliko gra?ana Crne Gore albanske nacionalnosti podržalo obnovu crnogorske nezavisnosti?

Ve?ina Albanaca u Crnoj Gori znala je da pozitivno odgovori tom velikom projektu stvaranja Crne Gore nezavisne države. Kao ?ovjek koji dolazi iz politi?ke partije koja 12 godina participira u Vladi, mogu re?i da se apsolutno nijesmo dvoumili da pozovemo svoje bira?e i sunarodnike da podrže taj projekat. Neki drugi to, me?utim, nijesu uradili u prvi mah.

Ljudi iz dijaspore se tako?e nijesu dvoumili, bez obzira što ih je to dodatno koštalo. Došli su i dali svoj glas za nezavisnu Crnu Goru.

POBJEDA: Mislite li da je nezavisnost Crne Gore u?vrstila stabilnost u regionu?

Svakako da je nezavisnost Crne Gore u?vrstila i oja?ala stabilnost u regionu. To se pokazalo prvog dana kad smo postali nezavisni. Sama ?injenica da je Crna Gora otvorena i spremna na saradnju sa susjedima i svim državama u regionu daje joj ulogu stabiliziraju?eg faktora. Tako?e njena predanost evropskim i evroatlantskim integracijama dodatno oja?ava tu ulogu.

Kosovo

POBJEDA: Kako ocjenjujete državnu politiku u odnosu na pitanje Kosova?

I kada je Kosovo u pitanju Crna Gora je dosljedna svojoj politici. Kao i sa svim drugim komšijama, i sa Kosovom želi da ima dobre odnose.

POBJEDA: Kako su Albanci u Crnoj Gori doživjeli priznavanje Kosova?

Crna Gora je uradila ono što su uradile i najve?e demokratske zemlje Zapada. Svojom mudrom državnom politikom ispunila je još jednu svoju obavezu kao zemlja koja pretenduje da postane ?lan EU. Priznanjem Kosova ona je pokazala i da poštuje ve?insku volju naroda koji živi na tom prostoru, a to je naišlo na odobravanje Albanaca u Crnoj Gori. Uostalom, ta odluka Crne Gore pozdravljena je i sa mnogih zna?ajnih evropskih adresa.

Vladaju?a koalicija u Ulcinju bi?e dugovje?na

POBJEDA: Kako funkcioniše vladaju?a koalicija u Ulcinju i kakvi su odnosi sa glavnim partnerom , Demokratskom partijom socijalista?

Prije svega moram da kažem da su odluku o partnerstvu u lokalnoj vlasti sa Demokratskom partijom socijalista donijele dvije partije u Ulcinju. Ti odnosi su odli?ni. Za tri godine partnerstva u vlasti u okviru Koalicije za evropski Ulcinj nije bilo niti jednog problema. Stvari iz dana u dan idu na bolje, a i sami gra?ani uvi?aju da se radi na realizaciji nekih projekata koji polako, ali sigurno mijenjaju sliku grada.

POBJEDA: Koji su to projekti?

Obnovili smo staro gradsko jezgro i poslije 30 godina ponovo stavili u funkciju gradsku ?esmu, što je naišlo na opšte odobravanje, a kod starijih sugra?ana probudilo uspomene na stara, dobra vremena.

Projekat Lu?ice ispod Starog grada tako?e je veoma zna?ajan. Ovu investiciju, vrijednu 1,2 miliona eura pokriva Morsko dobro. Završetkom tog projekta dobi?emo jednu ljepoticu, gdje ?e Ulcinjani mo?i da vežu 50-60 barki. Ali to ?e biti samo dio realizacije naše ideje da Ulcinj kona?no dobije pristojnu marinu kojom ?emo obogatiti turisti?ku ponudu.

Klju?ni projekti tek predstoje. Jedan od njih je izgradnja mosta na Port Mileni za koji je Vlada ve? izdvojila 18 miliona eura, a radovi ?e uskoro po?eti. Zatim, projekat izgradnje sportske dvorane i izgradnje nove srednje škole u Ulcinju koji je ušao u program Ministarstva za 2010. godinu.

To su najbolji dokazi da Koalicija radi na poboljšanju uslova života gra?ana Ulcinja. Zato mislim da ?e potrajati…

POBJEDA: Koliko ?e potrajati?

Sa dobrim rezultatima i uz slabu konkurenciju na ulcinjskoj politi?koj sceni, mislim, najmanje 10 godina. Možda i duže…

Goran Popovi?
Pobjeda

YouTube Preview Image

4