Izborni zakon pred OEBS ili poslanike?

February 25, 2010   | Anketë / Anketa

Kolegijum Skupštine odlu?i?e ho?e li predloženi nacrt, sa alternativama, prethodno poslati Venecijanskoj komisiji i OEBS-u ili sazvati sjednicu parlamenta na kojoj bi se poslanici izjasnili o tekstu

Podgorica – Kolegijum predsjednika Skupštine odlu?uje u ponedjeljak, 22. februara, da li ?e se tekst nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika na?i u parlamentu možda ve? 3. marta, ili ?e tekst biti najprije poslat na konsultacije Venecijanskoj komisiji i OEBS-u.

Radna grupa za izradu izbornog zakona ju?e je dostavila Kolegijumu radnu verziju nacrta, sa alternativama.

Opozicione partije više puta su najavljivale da ne?e podržati izborni zakon, ali koordinator Radne grupe za uskla?ivanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore Miodrag Vukovi? je, ipak, optimista da ?e biti dvotre?inske podrške u parlamentu za usvajanje tog akta.

– Postoji dvotre?inska podrška u Radnoj grupi za rješenja koja se odnose na autenti?nu zastupljenost manjina u parlamentu, kao i za bira?ko pravo. Dvotre?inska podrška se mora posti?i i u parlamentu, jer kroz nju partije pokazuju da su odgovorne prema državi i Ustavu – kaže Vukovi? za „Pobjedu”.

– Ako se uskrati podrška jednom ili drugom rješenju, pa samim tim i zakonu, to ?e se dogoditi iz politi?kih, a ne pravnih razloga. Bi?e rije? o ?istom politi?kom odnosu prema državi – istakao je Vukovi?.

Objasnio je da ?e Kolegijum odlu?iti ho?e li predloženi nacrt, sa alternativama, prethodno poslati Venecijanskoj komisiji i OEBS-u ili sazvati sjednicu, koja ?e svakako biti po?etkom marta, na kojoj ?e usvojiti nacrt.

Radna grupa je, podsjetimo, našla rješenje za sporna pitanja, od kojih je najduže razmatrano pitanje autenti?ne zastupljenosti manjina. Prihva?en je korigovani model SNP-a, po kojem je Crna Gora jedna izborna jedinica i nema garantovanih mandata. ?lanom 36 teksta nacrta, koji definiše ovo pitanje, predvi?eno je da u raspodjeli mandata u?estvuju liste koje osvoje najmanje tri odsto ukupnog broja važe?ih glasova u izbornoj jedinici. Izborne liste, koje u?estvuju za autenti?nu zastupljenost manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, ako ne pre?u opšti cenzus, a pojedina?no osvoje najmanje 0,7 odsto veža?ih glasova, ste?i ?e pravo u?eš?a u raspodjeli mandata kao jedna – zbirna lista sa ukupno dobijenim brojem važe?ih glasova.

Predloženim modelom, za manjine koje ?ine manje od dva odsto stanovništva Crne Gore, izborni cenzus bi?e od 0,4 do 0,7 odsto, zavisno od kona?nog dogovora. Politi?ke partije ili grupe bira?a koji na izborima u?estvuju za autenti?nu zastupljenost manjinskih naroda ili manjinskih nacionalnih zajednica, obavezne su da uz naziv liste nazna?e koji manjinski narod, odnosno manjinsku zajednicu žele da predstavljaju. ?lanom 38 teksta nacrta predvi?eno je da se mandati dodjeljuju po redosljedu sa izborne liste.

Gra?anin ?e imati bira?ko pravo, shodno ?lanu 2 teksta nacrta, isklju?ivo ako ima crnogorsko državljanstvo. O tome je Radna grupa imala jednoglasan stav i time je riješeno drugo sporno pitanje. ?lanom 40 je, me?utim, predloženo da se odredbe, po kojima je nosilac bira?kog prava samo državljanin Crne Gore, primjenjuju tek godinu nakon stupanja zakona na snagu. Time se ostavlja rok gra?anima, koji nemaju državljanstvo da riješe taj problem.

Radna grupa postigla je saglasnost i o ve?ini preporuka OEBS-a koje se odnose na izborna pravila. Rok za izmjenu izbornog zakona je 30. april.

Medojevi? nije ?itao nacrt

Lider PzP Nebojša Medojevi? kazao nam je ju?e da nije dobio kona?an tekst nacrta izbornog zakona, a ?lan Radne grupe iz te partije Sr?an Brajovi? nije odgovarao na naše pozive.

Radna grupa nije prihvatila prijedlog PzP o autenti?noj zastupljenosti manjina. Prijedlog je bio da manjinske partije, izborne liste manjinskih naroda i nacionalnih zajednica, koje ?ine više od tri odsto ukupnog broja stanovništva, u?estvuju u raspodjeli „prvog” mandata osvajanjem prirodnog praga. One koje ?ine ukupno više od jedan odsto, u?estvuju u raspodjeli „prvog” mandata osvajanjem 50 odsto plus jedan prirodnog praga.

Novoj važniji lokalni izbori

– Izborni zakon ne?e biti usvojen u narednih pola godine, jer slijede lokalni izbori – mišljenja je Radojica Živkovi?, ?lan Radne grupe iz Nove srpske demokratije.

Prema njegovim rije?ima, ova partija ne?e glasati za zakon ukoliko se prethodno ne riješi pitanje bira?kih spiskova i državljanstva onih koji su bili gra?ani Crne Gore prije donošenja Ustava, odnosno državljani SCG.

– Poznato nam je da veliki broj osoba punih osam mjeseci ?eka dobijanje državljanstva, iako ispunjavaju uslove. Ta ?injenica je dovoljna da ne glasamo za novi zakon, ukoliko se, naravno, nešto ne promijeni. Da li ?e to uraditi neka druga opoziciona partija, nije mi poznato – kaže Živkovi?.

Što se ti?e predstavljanja nacionalnih manjina neophodno je, smatraju u Novoj srpskoj demokratiji, prvo utvrditi koje nacionalne manjine mogu da koriste princip pozitivne diskriminacije.

– To, po svim evropskim mjerilima, mogu da koriste samo one nacionalne zajednice koje su ugrožene u izbornom procesu, ili ih broj?ano nema dovoljno da bi mogle ostvariti poslani?ko mjesto. Po našem mišljenju to, eventualno, mogu biti Albanci i Hrvati, ali nikako Bošnjaci, kojih ima skoro deset odsto – smatra Živkovi?.

SNP: Rano za procjene

?lan Radne grupe iz SNP-a Neven Gošovi? kaže da je u ovom trenutku preuranjeno baviti se procjenama da li ?e izborni zakon biti usvojen, odnosno da li ?e ga podržati dvije tre?ine poslanika.

– Rad na ovom propisu i dalje predstoji. O?ekuje se mišljenje Venecijanske komisije i OEBS-a, a veoma je važno i kakva ?e biti rasprava na skupštinskim odborima. Bez obzira na razli?ite politi?ke opcije, svima u Radnoj grupi je bio cilj da se donesu rješenja koja ?e biti održiva, odnosno koja ?e i?i ka usvajanju, a ne odbijanju izbornog zakona – kazao je za „Pobjedu“ Gošovi?.

Prema njegovim rije?ima, pozitivan pomak je i taj što su do kompromisnog modela autenti?ne zastupljenosti manjina došli ve?inski.

– Prijedlog nije na štetu prava bilo kojeg manjinskog naroda, zajednice, niti se njime povre?uje jednakost u pravima svih gra?ana, odnosno ne povre?uje se princip jedan gra?anin – jedan glas. Žao mi je što nije podržan prijedlog SNP-a kojim se štiti bira?ko pravo gra?ana Crne Gore koji su, kao državljani republika bivše SFRJ, bili upisani u bira?ke spiskove prije donošenja Ustava – rekao je Gošovi?.

Bardhi: Ne može ve?ina znati šta je dobro za manjinu

– Nijesam dobio radnu verziju novog izbornog zakona, iako sam tražio da mi se tekst dostavi u roku od 24 sata, nakon što je usvojen. Iz medija sam saznao da je tekst uobli?en tako da se o njemu može raspravljati na Kolegijumu. Za nas ?e svako rješenje koje ne uvažava naša prirodna, politi?ka, etni?ka, ste?ena prava biti neprihvatljivo – kazao je za „Pobjedu“ ?lan Radne grupe i poslanik iz Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi.

– Ako naši zahtjevi ne budu uvaženi, to ?e biti loše za Crnu Goru i njen imidž. Jer, ne može ve?ina znati što treba manjini – poru?io je Bardhi.

Miodrag Vukovi?, me?utim, smatra da i Albanci treba da podrže rješenje predloženo u tekstu Nacrta, koje se odnosi na predstavljanje manjina.

– Treba ih pitati da se izjasne jesu li za osnovni princip koji važi u svim društvima koja poznaju nacionalne manjine: da je status svih manjina jednak. Ako oni budu ubjedljivi i dokažu da albanska nacionalna manjina treba da ima poseban status u odnosu na ostale, odusta?u od stava da nema razloga da bilo ko ospori predloženi model autenti?nog predstavljanja manjina – rekao je Vukovi?.

Podsjetimo, rješenja koja su predložili predstavnici albanskih partija, a koja se odnose na autenti?nu zastupljenost manjina u parlamentu, Radna grupa nije prihvatila. Albanci su tražili da se zadrži dosadašnja zakonska praksa – da se na bira?kim mjestima gdje ova nacionalna manjina ?ini ve?inu, bira odre?eni broj poslanika, srazmjerno u?eš?u Albanaca u ukupnom broju stanovništva Crne Gore, odnosno da imaju pet mandata.

Pravo na raspodjelu dobijenih mandata na posebnim bira?kim mjestima imaju samo izborne liste sa albanskim nacionalnim predznakom koje ispune cenzus, koji ne može biti manji od tri odsto ukupnog broja važe?ih glasova.
I. Koprivica, V. Šofranac
Pobjeda