Poslanik crnogorske Skupštine Vaselj Siništaj zatražio je od šefa Misije Evropske unije u Podgorici Leopolda Maurera da interveniše da se u Crnoj Gori poštuje Ustav, donose zakoni u skladu sa najvišim pravnim aktom i garantuju stečena prava. Siništaj, koji je i odbornik Građanske inicijative Tuzi, u otvorenom pismu Maureru, ukazao je na, kako je rekao, nespremnost skupštinske većine da poštovanjem Ustava stvori uslove za dvotrećinsko usvajanje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika.

On je upitao Maurera može li biti građanska država ako se u njoj ne poštuje Ustav i zakoni, ako se maternji jezik i pismo ne mogu slobodno koristiti.

“Ako u državnim i organima lokalne uprave, javnim preduzećima i javnim ustanovama ima nas (pripadnika albanske manjine) zaposlenih svega oko 0,3 odsto, a u ukupnom broju stanovnika Crne Gore oko sedam odsto, ako nas u policiji ima neznatan broj, a u sudstvu i tužilaštvu skoro da nas i nema”, naveo je Siništaj.

Rekao je da se za 12,5 hiljada stanovnika Malesije, sa mjesnim centrom Tuzi, ne može obezbjediti Ustavom zagarantovano pravo na lokalnu samoupravu, odnosno punopravna opština.

Siništaj se pita i je li građanska država ako se ukidaju stečena prava, ako vlast teži da oduzme državljanstvo i onima koji su rođeni u Crnoj Gori, služili vojni rok, i dostina njih glasali na referendumu o samostalnosti. “O ovim i sličnim problemima ne smijemo da ćutimo jer u datim trenucima ćutanje je saučesništvo”, naveo je Siništaj.

On je, kako je naveo u pismu, svjestan činjenice da Maurer nije nadležan da rješava te probleme, ali je osjetio potrebu da mu se obrati. “I ukazujem na neke probleme koji nas tište, a ne možemo ih sami rješiti jer je politička korupcija i beneficije koja ona donosi na visokom nivou. Stoga, očekujem da ću naići na Vaše razumjevanje, tim prije što se Vi, u ime Evropske Unije, borite protiv duplih aršina”, kazao je Siništaj.

Dupli standardi su, kako je rekao, da Srbi koji na Kosovu ne priznaju institucije sistema i bojkotuju izbore, imaju objezbijeđeno minimum deset poslaničkih mandata i pet novih opština ili da Crnogorci (njih oko tri hiljade) takođe na Kosovu, traže da im bude zagarontovan jedan poslanički mandat. “Dok se nama Albancima u Crnoj Gori (ima nas oko 42, hiljade) otimaju već stečena prava (pet poslaničkih mandata i utvrđena biračka mjesta i uporno nam se odbija zahtjev za osnivanje punopravne opštine Malesija/Tuzi), i pored činjenice da poštujemo institucije sistema i ne bojkotujemo izbore”, rekao je Siništaj.

Prema njegovim riječima, predložene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrže ni ono što je zagarantovano Ustavom – pravo na autentičnu zastupljenost pripadnika manjina u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Stoga, kazao je Siništaj, očekujem razumjevanje Maurera za ispunjenje njihovih zahtjeva, prvenstveno intervenisanje u pravcu poštovanja Ustava, donošenje zakona u roku, i njihovu usklađenost sa Ustavom, garantovanje stečenih prava i njihovo unaprjeđenje a ne umanjivanje ili ukidanje. “To su principi koje mi očekujemo, a te standarde odavno imaju evropske demokratske zemlje. Pitamo Vas zašto ta prava ne možemo ostvariti u Crnoj Gori i zašto nam se ukidaju stečena prava i to pred očima međunarodne zajednice”, naveo je Siništaj u pismu Maureru.

Siništaj je napomenuo i da izborni zakon nije jedini koga treba usvojiti dvotrećinskom većinom, da je rok za to odavno istekao. Takođe je napisao i da je, nažalost, svjedok vremena stvaranja tri države na ovim prostorima, da je rođen u četrvrtoj – bivšoj SFRJ, a da Albanci nikada nijesu imali jednaku šansu i jednake mogućnosti kao drugi narodi. “Takva politika dovela je do toga da danas iz Crne Gore ima iseljenih Albanaca više nego što ih ima na svojim vječitim ognjištima”, dodao je on.

Kada je u pitanju izborni zakon, naveo je da je problem u tome što skupštinska većina, po staroj navici, pokušava da izdejstvuje zakon po mjeri partija, a ne u interesu građana.

On je napomenuo da su građani albanske nacionalnosti na referendumu održanom 2006. godine dali su svoj puni doprinos u donošenju odluke o samostalnosti Crne Gore. “I pored činjenice da su stalno bili diskriminisani, a i nekoliko puta do tada bili su prevareni potpisivanjem raznih političkih sporazuma, a imali su u vidu i lošu poruku ove vlasti kada nije iskazala spremnost da ispuni naš zahtjev i očekivanje za osnivanje punopravne opštine Malesija/Tuzi”, dodao je Siništaj.

On je naveo i da crnogorski Ustav nema odredbe kojima se garantuju stečena prava, niti propisuje kako se tumače manjinska prava.

Dodaje da ga je to, između ostalog, opredijelilo da ne glasa za sadašnji tekst Ustava, ističući da za Ustav Crne Gore nije glasao nijedan poslanik sa Albanske nacionalne liste, što ne znači da ne poštuju njegove odredbe. “Naprotiv. Ustav ne poštuje skupštinska većina, a logično bi bilo da oni koji su glasali za Ustav imaju veću obavezu i da ga poštuju. Tim prije, kada znamo da se Ustavne odredbe nikada ne tumače, one se samo sprovode”, naveo je Siništaj.

Kako je kazao, u Crnoj Gori nije problem donjeti Ustav, zakone i podzakonska akta, nego njihova implementacija. “Niko neće da siječe granu na kojoj sjedi, a još veći je problem što ova vlast još nije spremna da prihvati međunarodne standarde iz ove oblasti, niti da poštuje već prihvaćene obaveze iz potpisanih dokumenata, a objašnjenje za sve to je da je Crna Gora građanska država”, naveo je Siništaj u pismu šefu delegacije EU.

RTCG