Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović o Valdanosu

January 4, 2011   | news

Bolje je da sami gradimo elektrane i ubiramo prihode

Potpredsjednik Vlade i Socijaldemokratske partije Vujica Lazović izjavio je da SDP podržava gradnju hidroelektrana na Morači, ali ne po konceptu koji zagovara njen koalicioni partner Demokratska partija socijalista (DPS).

Lazović u intervjuu “Vijestima” ocjenjuje da bi bilo isplativije da država gradi elektrane i ubira ukupne benefite. On poručuje da sa DPS-om nijesu saglasani ni o davanju subvencija Kombinatu aluminijumu, kao i da nije zadovoljan privatizacijama Željezare i nikšićkih Rudnika boksita…
U tome što su predstavnici Tenderske komisije za dokapitalizaciju Elektroprivrede, koju je lično predvodio, nagrađeni sa po 17 hiljada eura zbog poluprivatizacije EPCG nazvane “poslom decenije”, Lazović ne vidi ništa sporno.
– Mislim da je Tenderska komisija, s obzirom na odrađeni posao, skromno nagrađena – izjavio je Lazović.

• Vjerujete li zaista da Crna Gora nije u ekonomskom problemu, pored nelikvidnosti privrede, lošeg stanja u bankarskom sektoru, izraženog spoljnotrgovinskog deficita, prevelike zaduženosti građana, kašnjenja plata, otpuštanja radnika kojeg se mnogi plaše od 2011. godine?
– Zavisi kako na stvari gledate. Imamo problema, ali je sigurno da nećemo bankrotirati, a imamo šanse za uspjeh. Zašto ne pogledati na pozitivne pomake. Već bilježimo rast proizvodnje, stabilizaciju u finansijskom sektoru, jačanje konkurentnosti, rast zaposlenosti, bitne iskorake na putu evropskih i evroatlantskih integracija. Dakle, prebrodili smo bez katastrofalnih lomova ono najteže i ponovo se vraćamo na dobre staze ekonomskog rasta i razvoja. Negativne posljedice krize i dalje postoje. Prošli smo kroz brzo i korisno iskustvo ekonomskog buma, a zatim i recesije i izašli iz njega, kao pojedinci poslovni ljudi i država, mudriji, oprezniji i sa dugoročnim projekcijama odluka koje donosimo danas.

• Podržava li SDP gradnju hidroelektrana na Morači? Koje rješenje je prihvatljivo za realizaciju projekta?
– Generalno podržavamo. Međutim, kod načina realizacije imamo drugačiji pristup. Kvalitetna valorizacija energetskih potencijala je jedan od bitnih izazova daljeg razvoja crnogorske ekonomije. Oko gradnje HE na Morači polazna dilema je: ima li država dovoljno novca, znanja i kapaciteta, da sama uđe u taj projekat i da kasnije, odmah po izgradnji, crpi sama ukpune benefite. Ili da se kroz model privatno-javnog partenrstva opredijeli za koncesiju gdje će se u toku koncesionog perioda odreći ukupnog benefita, a poslije isteka koncesije dobiti u vlasništvo HE koje može koristiti u periodu njihove funkcionalne upotrebe. Krupno pitanje, krupna dilema! I zato smo mi insistirali da se o ugovoru i nacrtu koncesionog akta prethodno izjasni i crnogorski parlament, pri čemu i dalje u SDP-u smatramo da bi izgradnja u državnom aražmanu bila mnogo isplativiji projekat, svakako uz maksimalno poštovanje ekoloških standarda.

• Stiče se utisak da je praksa SDP-a da do završnice u projektima, koje osuđuje većina javnosti, bude sa DPS-om, pa da se distancira. Članovi Vlade iz SDP-a su oćutali Moraču. Upečatljivo ostaje i da ste se protivili prodaji Termoelektrane na kraju procesa, a potom pristali da krene privatizacija EPCG. Sve liči na igru vlasti, gdje se SDP samo ograđuje, a sa partnerom dobro zarađuje?
– Nije tačno. Kod svih projekata uvijek iznosimo svoj stav i ne trčimo za onim što bi se svidjelo javnosti, nego nam je u prvom planu dugoročni interes države Crne Gore. U radnim varijantama se tretiraju alternative, ali kod finalizacije su stvari do kraja precizne i tu SDP nikada nije kalkulisao, a vrijeme pokazuje da smo u pravu. Što se EPCG tiče, ona je dokapitalizovana a ne privatizovana. I ne treba zaboraviti da je država i dalje većinski vlasnik.

• Ako DPS ponovo predloži Mugošu za podgoričkog gradonačelnika, raskidate li koaliciju na državnom nivou? U kakvim ste sada odnosima?
– Naš stav se tu ne mijenja. Sve smo uglavnom na ovu temu saopštili, sačekajmo septembar i sve će biti jasno. Što se tiče odnosa sa DPS-om , kada je u pitanju lokalni ili državni nivo, imamo partnerske i korektne odnose.

• Kako je potrošeno 96 miliona od dokapitalizacije EPCG, šta je Savjet za privatizaciju uradio sa 1,92 miliona koje je dobio od tog posla? Nezvaničan podatak je da su članovi Tenderske komisije zbog izbora A2A za suvlasnika EPCG i „posla decenije“ nagrađeni sa po 17.000 eura. Zar to nije neprimjereno, s obzirom na to da ste dobijali naknade od rada u komisiji?
– Prihodi od dokapitalizacije su prikazani u budžetu i korišteni za kapitalne investicije. Prihodi Savjeta od dokapitalizacije EPCG su usmjereni na finansiranje aktivnosti Savjeta u 2009. i 2010. pa i 2011. godini. I to je prikazano u budžetu. Šta to radi Savjet? Značajni su troškovi izrade tenderske dokumentacije, angažovanje međunarodnih savjetnika, objavljivanje tendera i ostale tenderske aktivnosti, a u prosjeku godišnje imamo objavljenih preko deset tendera. Mislim da je Tenderska komisija za dokapitalizaciju EPCG, s obzirom na odrađeni posao, skromno nagrađena. Postupak pripreme je trajao preko 15 mjeseci, imali smo 54 sjednice komisije, zahtjevan, složen i odgovoran posao, naknada je isplaćivana u nekoliko iteracija, u skladu sa pravilnicima i procedurom koja je i do sada bila prisutna. Za svaki uspješan tender članovi imaju pravo na dodatnu naknadu. I sasvim je prirodno da budu nagrađeni za najveći privatizacioni posao. Ne zaboraviti da je u godini krize u CG upliv od preko 420 miliona eura, mnogi smatraju da je taj projekat spasio crnogorsku ekonomiju. Ono na šta sam ponosan, s obzirom da se identifikujem sa tim projektom, je da je do kraja urađen maksimalno transparentno i u korist svih akcionara EPCG.

• Da li Vi podržavate da EPCG od 2015. godine bude vlasništvo A2A, ako ta kompanija ispuni uslove, što će i uspjeti uz približavanje cijena struje tržišnom nivou?
Vidjećemo šta će se desiti. Zacrtani indikatori su veoma zahtjevni, visoki i nije ih lako dostići. Ugovorom smo ostavili opciju da čak i ako A2A ispuni indikatore da država može odlučiti da otkupi akcije koje smo im sada prodali. Ako pitate odakle novac, dovoljno će biti samo da država čuva dio profita koji će joj se usmjeravati prema ugovoru u ovih pet godina.

• Britanski Kjubus Luks godinama je u gubicima, ostvaruje male godišnje prihode. Zar to nije dovoljno da se pitate iz kojih izvora će finansirati izgradnju luksuznog kompleksa na Valdanosu?
– Oni su zadovoljili sve što je tenderom traženo. Godinu ekonomske krize ne možemo korisititi kao referentnu, ko sve nije bio u gubitku u toj godini. Slušamo komentare pojedinaca, udruženja, finansijskih, pravnih i turističkih poznavalaca u vezi sa realizacijom jednog od veoma interesantnih razvojnih projekta u najjužnijoj crnogorskoj opštini. Ponekad se zapitam koliko svi ti kritičari stvarno žele napredak i razvoj Ulcinja, ali na kraju moj pozitivni stav navodi me na zaključak da možda žele samo da pojasne neke elemente ili da saznaju i sve detalje iz postupka realizacije projekta. Zato ne želim da kritikujem nikoga, ali želim da svi budu upoznati sa činjenicama u vezi sa projektom valorizacije Valdanosa.
Vlada je od kompanije prije zaključenja pregovora zahtijevala dostavljanje kompletne finansijske konstrukcije kao i potvrde da je investitor obezbijedio sredstva. Iz dostavljene dokumentacije može se zaključiti da će kompanija moći da do kraja ispoštuje dogovoreni investicioni plan, kao i da će moći da ispoštuje sve rokove definisane ugovorom. Takođe, potpisivanje ugovora podrazumijeva i da partner dostavi potpisane garancije, kako činidbene tako i garancije za godišnju zakupninu.
To čini sastavni dio ugovora, koji bez toga ne može biti potpisan. Što nam jos jednom garantuje kvalitetnu i uspješnu realizaciju projekta i njegov razvoj u jedan od najelitnijih turističkih kompleska na Jadranu, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju. To nam potvrđuje partnerska kompanija Sol Melia, svojim višegodišnjim iskustvom u svijetu, koja ce biti zadužena za menadžment ovog rizorta.

• Do kad je Plantažama sigurno da će ostati u državnom vlasništvu i zašto Vlada hoće da privatizuje nacionalnog avioprevoznika?
– Plantaže će biti u državnom vlasništvu vjerovatno dok SDP učestvuje u vlasti. Nema razloga za privatizaciju Plantaža, uspješna kompanija i nacionalni brend i tu ne treba eksperimentisati. Kada je u pitanju privatizacija nacionalonog avioprevoznika, cilj je povećanje investicija, efikasnosti i profitabilnosti kompanije.
Dobijanjem jakog partnera i međunarodno pozicionirane kompanije možemo napraviti veliki napredak za avioprevoz i rast turizma, kao i otvaranje Crne Gore i njenih građana prema svijetu.

Nijesmo za toliko pomaganje KAP-u

Da ste radnik Željezare, Rudnika boksita ili bilo kojeg prodatog preduzeća u kojima „strateški partneri“ Vlade ne isplaćuju redovno zarade ili nema proizvodnje, da li biste bili zadovoljni privatizacijama?
– Ni ja nijesam zadovoljan sa tim privatizacijama. Nikada nijesam krio stav da nažalost nijesmo, uvijek, imali dobre partnere. Pitanje i jesmo li imali šanse da izaberemo bolje i jesmo li imali dovoljno opreza kod izbora. No, ipak se mora priznati da su ovi problemi eskalirali u doba ekonomske krize, kada su i dobre kompanije i dobri partneri znali posrnuti.
KAP je jama bez dna. Šta ako vlasnik napusti fabriku, a Vladi ostavi dugovanja? Mislite da je korektno da građani gledaju kako firmi Olega Deripaske otpisujete poreze, ne vidite utaju, a uz to poreski obveznici moraju plaćati subvencije za struju toj kompaniji?
– Oko KAP-a i pomaganja toj kompaniji smo na nivou koalicione vlasti imali suprotstavljene stavove. I SDP je bio protiv subvencija i takvog pomaganja. Ali sada treba svaka institucija i državni organ da radi svoj posao. Iako su velike firme značajne za našu ekonomiju, ne mogu biti pošteđene i moraju regularno poslovati. Dobro što imamo svoje predstavnike u upravnom odboru i sada ćemo biti u poziciji da intervenišemo kada je u pitanju poslovna politika u svim njenim dimenzijama.

Ivana GUDOVIĆ
Vijesti

YouTube Preview Image