Ne prihvata da norma u izbornom zakonu koja se odnosi na albance bude privremena –
Našim glasovima nećemo sami sebi da oduzimamo stečena prava, podvukao je Bardhi
Lider Demokratskog saveza Mehmet Bardhi poručio je juče da je neprihvatljiv predlog da postojeći model u izbornom zakonu, po kojem postoje izdvojena glasačka mjesta na područjima gdje žive Albanci, ostane kao privremeno, prelazno rješenje. U izjavi za “Dan” on je istakao da se pitanje političkog predstavljanja Albanaca u Crnoj Gori mora riješiti na trajan i sveobuhvatan način.
– Odavno smo saopštili da nam nije jasno šta u stvari znači to privremeno rješenje. Albanci nijesu u Crnoj Gori privremeno, već su autohtoni na ovim podriučjima. Ako neko misli da ćemo pristati da nas asimiluju, da nestanemo ili da nas otjeraju to je druga priča. Ne možemo pristati na to da rješenje za Albance bude privremeno i prelazno, jer nam to ne dozvoljava faktičko stanje niti Ustav – naglasio je Bardhi.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder ranije je saopštio da kod parlamentarne većine postoji spremnost da se kao privremeno, prelazno rješenje zadrži postojeći model izdvojenih biračkih mjesta u sredinama u kojima žive Albanci. Od početka priče o izbornom zakonu poslanici albanskih partija insistiraju na zadržavanju principa koji im garantuje pet mandata.
Bardhi smatra da je po pitanju izbornog zakonodavstva, pa time i političkog predstavljanja Albanaca u državnom i parlamentima lokalnih samouprava, neophodan ozbiljniji i temeljitiji pristup prije svega vladajućih partija.
Predsjednik Demokratskog saveza negirao je ocjene iz vladajuće koalicije da kod opozicije ne postoji spremnost za kompromis oko izbornog zakona.
– To nije tačno, opozicija je spremna za dogovor, barem što se tiče tri opozicione albanske stranke. Postoji kod nas volja za dogovor, ali nikada nećemo pristati da imamo manje prava. Nećemo našim glasovima da sami sebi oduzimamo stečena prava – podvukao je Bardhi.
Albanci u Crnoj Gori, po njegovim riječima, ne traže da im bilo ko nešto poklanja, već isključivo da im se omogući da sami biraju svoje autentične predstavnike u državnom i u parlamentima lokalnih samouprava na područjima na kojima žive.
Bardhi je uvjeren da se pitanje usaglašavanja izbornog zakonodavstva mora podići na politički nivo. Radi se, kako pojašnjava o političkom, a ne pravnom pitanju. Tvrdi da će se, ukoliko se postigne dogovor na političkom nivou, norme izbornog zakonodavstva pravno veoma lako uobličiti.
Prokomentarisao je i najavu koordinatora radne grupe Miodraga Vukovića da će možda predložiti da se usaglašavanje izbornog zakonodavstva nastavi na Kolegijumu predsjednika Skupštine.
– Apsolutno je nemoguće da se Kolegijum bavi tim poslom i ne znam kako je neko mogao da tako nešto saopšti. To jednostavno nije nadležnost Kolegijuma. Zadatak Kolegijuma treba da bude da obezbijedi uslove za rad poslanika. O izbornom zakonu treba da se dogovaramo na političkom nivou a onda da, ako do dogovora dođe, Skupština odradi svoj dio posla – mišljenja je Bardhi.
Zaključio je da se odavno zalaže za to da se Ustavom precizno definiše ko su manjine u Crnoj Gori kritikujući one koji se, kako je kazao, sada pojavljuju sa pričom da je to njihova inicijativa.

V.RADENOVIĆ

Ništa bez dijaloga

Predsjednik Demokratskog saveza Mehmet Bardhi kritikovao je to što se odmah poslije novogodišnjih praznika, kako je rekao “iz svih topova” krenulo ponovo sa pričom oko izbornog zakonodavstva.
– Nije dobro što se pojavljuju brojni komentari, neki novi predlozi, a da prije toga nijesmo imali politički dijalog. Čini se kao da je nekome stalo da se skrene pažnja sa nekih drugih, mnogo važnijih tema. Kao da neko opet pokušava da nešto muti – upozorio je on.

DAN