-Došao sam od Ciriha do Dubrovnika za samo 15 eura. Zato je logično da je taj grad stalno pun turista. Siguran sam da bi tako bilo i ovdje kada bi se većem broju lou cost kompanija dozvolilo da slijeću“, kaže nam Ulcinjanin koji već 38 godina radi u Švajcarskoj, prenosi Portal Ul.info.

Upravo navodeći primjer Dubrovnika ovih dana turistički radnici u Crnoj Gori tvrde da će se na pitanju uspjeha dovođenja tzv. niskobudžetnih avio-kompanija prelomiti naredna turistička sezona. „Ukoliko se u najskorijem roku nešto ne preduzme na tom polju, 2015. će biti veoma teška za turizam, mnogo složenija od ovogodišnje“, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. On ističe da treba naći sredstva da se te kompanije animiraju da lete prema našoj zemlji, i procjenjuje da bi one mogle ovdje dovesti još 700 hiljada turista.

U crnogorskoj Vladi su, čini se, postali svjesni težine situacije, ali su njihovi potezi spori i neodlučni. Direktorka Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić je turističkim poslenicima tek poručila da je država za dolazak novih lou cost kompanija „opredjelila određena sredstva“. Dodala je da sezonu produžavaju posebno gosti sa njemačkog i skandinavskog tržišta.

Zato bi se moglo kazati da se nakon 25-ogodišnjeg lutanja crnogorski turizam, simbolički, ponovo vratio tamo đe je nekada bio. No, mnogo se stvari u međuvremenu promijenilo, prije svega u samoj Crnoj Gori, da bi sve bilo kao ranije. Na promjenu kursa malo njih se odlučuje svojom voljom, već nužnošću povijesnih silnica.

Jedna od njih je svakako realni gubitak znatnog broja ruskih turista, koji su do ove godine činili procentualno najveći broj stranih gostiju u Crnoj Gori. Samo u ovoj godini oni su ostvarili oko 2,5 miliona noćenja, ili oko 30 odsto od ukupnog broja evidentiranih noćenja. Oni su takođe bili najbolji potrošači, jer su na odmoru u prosjeku trošili 855 eura. Od ruskih turista u crnogorsku državnu kasu se slilo oko pola milijarde eura, procjenjuju ruski zvaničnici.

Ali, nakon što se Crna Gora pridružila sankcijama SAD i EU prema Rusiji, u Kremlju su odlučili da okrenu ploču prema Podgorici. Bliski saradnik Vladimira Putina, njegov savjetnik za ekonomiju Sergej Glazjev, rekao je da Crna Gora vodi antirusku politiku i zatražio je da se smanji broj čarter letova prema Tivtu i Podgorici.

Provladin dnevnik „Ruska gazeta“ navodi da se „Rusi odavno tiho u Crnoj Gori istiskuju iz gotovo svih sfera života“. „Oduzima im se imovina iz velikih industrijskih giganata i preprodaje, plijeni imovina naših sugrađana“, piše taj moskovski list.

Na smanjivanje entuzijazma Rusa da dođu u Crnu Goru još više će uticati niz drugih faktora, kao što su slabljenje rublje, smanjenje kupovne moći i bankroti turističkih operatera u toj zemlji. To su, inače, već osjetili zimski turistički centri u Evropi koji su prethodnih godina bili puna Rusa.

Ni njima sada nije lako da nadoknade te minuse iako je na globalnom planu, turizam izašao iz recesije. Naime, podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da je broj putovanja domaćih turista u turističkim zemljama dostigao cifre od prije ekonomske krize, dok broj inostranih gostiju raste za oko 4,5 odsto godišnje.
Prognoze za 2015. godinu su sjajne i kažu kako će taj rast biti pet odsto veći nego ove godine, odnosno da će svijetom na putovanja krenuti 1,1 milijarda ljudi, 50 miliona više nego 2014.

U tom svojevrsnom bumu turističkih kretanja koja obilježavaju sve kontinente, najveći udio i dalje ima Evropa, u kojoj je 2014. godinu obilježio snažan rast privatnog smještaja. Upravo ono što većini Primoraca, uz gradnju i obnovu hotela, treba.

Interesantno je svakako da su uz lou cost najnoviji trend “niskobudžetni kreveti”, koji se rezervišu zajedno s niskobudžetnim avionskim kartama. Riječ je o hotelskim krevetima koji se prodaju po povoljnoj cijeni u posljednji trenutak, kad je ona niža i do 70 odsto od uobičajene cijene. Naime, domišljati turistički radnici sjetili su se mogućnosti da ponude najbolju moguću cijenu kreveta koju im hotelijeri daju onda kada hotelske sobe nijesu prodane, što je formula koja je prošle sezone uspješno realizovana u Grčkoj, ali i u mnogim drugim zemljama. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, “niskobudžetni kreveti” rasli su u ovoj godini za 80 odsto!

Inače, ono što su Grci napravili prije dvije godine, drastično smanjili cijene usluga, tek sada predlažu crnogorski turistički radnici. Radulović kaže da bi cijene trebalo smanjiti za 35 do 40 odsto. Teško je, međutim, očekivati da će se na takav “herojski potez” odlučiti turistički poslenici u ovoj zemlji pritisnuti “snagom države” i duge prakse da od dobre zarade u sezoni žive čitavu godinu.

No, odluke treba donositi brzo i odlučno. Vrijeme više nije naš saveznik. Promotivne kampanje za narednu sezonu na evropskom turističkom tržištu su krenule, a su veliki turoperatori su završili potpisivanje ugovora. Mi za bitku na tom veoma elastičnom tržištu za 2015. godinu evidentno nijesmo pripremljeni, i zato se možemo nadati sasvim malom kolaču sa te velike trpeze.

U situaciji kada nijesmo prepoznatljivi u Evropi, i kada nijesmo profilisali ponudu, ostaje nam varljiva nada u goste iz regiona. A to znači da će naredna sezona u Crnoj Gori biti jedna od najneizvjesnijih u posljednje 2,5 decenije. Ono što je možda najgore jeste da većina donosilaca odluka i turističkih poslenika još uvijek nije svjesna vakuuma, odnosno opasnosti u kojem se našao naš turizam.