Priča o njemu počinje bitkom kod Lepanta u Grčkoj, 1571. godine, kada je i Ulcinj pao pod osmanlijsku vlast. Kako je Servantes stigao u Ulcinj kao rob? Da li je Dolčinea zaista Ulcinjanka? Legenda među Ulcinjanima i danas je živa, a ovaj lijepi televizijski prilog od 18 minuta zaista vrijedi (ponovo) pogledati.
Možda o tome možemo nešto naučiti od Španaca. Nakon puna četiri vijeka, napokon je pronađen grob jednog od najslavnijih književnika Miguela de Servantesa. Forenzičkom analizom kostiju, koje su pronađene u trošnom kovčegu u jednom samostanu u centru Madrida, potvrđeno je da su pripadale poznatom piscu čija je sudbina takođe bila vezana za Ulcinj.
Zapisi i narodno predanje se slažu da je slavni Servantes u svojoj mladosti bio rob ulcinjskih gusara. Štaviše, i njegovo čuveno djelo “Don Kihot’, dovodi se u vezu sa zatočeništvom u Ulcinju a neki istraživači u Dulčineji, glavnoj junakinji romana, prepoznaju Ulcinjanku. Naime, “Don Kihot” jeste nastao poslije Servantesovog robovanja u Starom ulcinjskom gradu. Stari naziv za Ulcinj je Olcinium ili Ulcinium, a izvorno ime Dolčineje na španskom – Dulcinea, što bi moglo da znači upravo Ulcinjanka (iz Ulcinja).
Slavni robovi i izgnanici: I narodno predanje u Ulcinju pominje izvjesnog Serveta, čija se sudbina, ali i osnova imena, poklapa sa Servantesovim. Ovaj bi rob do kasno u noć ostajao budan u svojoj ćeliji, stalno nešto razmišljao i zapisivao. Danju je pjevao, pa su djevojke često izlazile na prozore da ga slušaju. Jednoj djevojci, kaže predanje, to nije bilo dovoljno, pa je svaki put kada bi rob Servet pošao u šetnju dozvoljenim stazama, išla za njim. I tako se rodila ljubav između mještanke i nepoznatog roba. Nakon nekoliko godina, jedan je stranac donio novac i oslobodio roba, koji je sa sobom poveo i lijepu Starograđanku.
Ako bismo uzeli pouke iz ove vijesti iz Madrida, vidjeli bismo kako savremeni svijet promišlja i prezentuje svoje kulturološke prednosti. Ulažu se materijalni i naučno-tehnološki resursi u cilju što boljeg pozicioniranja na svjetskoj kulturološkoj mapi, svjesni da će im se to mnogostruko vratiti.
Ivan KERN
Izvor: PortalAnalitika