M.Canka: GRADJANE ULCINJA NIKO NISTA NE PITA

March 20, 2017   | news

MUSTAFA-CANKAMinistarka ekonomije Dragica Sekulić i izvršni direktor grčke kompanije Energean Oil&Gas Mathios Rigas potpisali su u srijedu u Vili ”Gorica” ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na 30 godina.

Prema riječima ministarke, Crna Gora i njeni građani napokon će znati da li imaju ovaj resurs, a da pri tom neće imati nikakve troškove po tom osnovu. “Dugo smo pripremali projekat, trpeći i kritike zbog dužine trajanja pripremnog procesa. Ipak, nijesmo trčali nauštrb kvaliteta, već smo se potrudili da učimo od najboljih na svijetu u ovoj oblasti”, kazala je Sekulić.

I Rigas je bio pun optimizma navodeći da nikada za 35 godina rada nijesu imali neku nesreću u grčkom podmorju i da su sada tu „u korist Crne Gore i njenih građana”.

Problem je, možda, samo u činjenici da građane Ulcinja, u čijem će akvatorijumu biti bušotine, o tome niko ništa nije pitao niti najveći broj njih išta o tome zna.

Čak ni javne rasprave prilikom donošenja Zakona o ugljovodonicima nijesu organizovane u tom gradu već samo u Podgorici, Baru i Kotoru.

Usvajajući taj pravni akt poslanik Nove demokratske snage – Forca, a sadašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu je kazao da nema dovoljno podataka o budućim istraživanjima nafte i gasa. Naveo je da bi to pitanje ponovo trebalo otvoriti u skupštinama opština Ulcinj i Bar.

To se, naravno, nije desilo niti je neko od ulcinjskih zvaničnika bilo što javno kazao o poslu koji bi trebalo da počne u prvoj polovini naredne godine. Potpisivanjem ugovora s grčkom kompanijom, a u septembru prošle godine sa italijansko-ruskim kompanijama “Eni” i “Novatek”, ukupan broj blokova koji su dati na istraživanje u ulcinjskom podmorju iznosi šest, a površina koju zahvataju je oko 1.400 kilometara kvadratnih!?

U ulcinjskoj URI su kazali da je to logično očekivati od vlasti koja je prije tačno godinu dana instalirana dekretom iz Podgorice, i da, stoga, njeni čelnici nijesu odgovorni građanima, već onima koji su ih postavili na funkcije.

“Vlada je sve uništila u proteklih 25 godina i jedino nam je ostalo more. Na ovaj način su na dobrom putu da i to što je očuvano unište. Mi čak nemamo ni studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu. A Ulcinjani žive uz more i od onog što je direktno vezano sa morem, njegovim očuvanjem i zaštitom. Mislimo tu, prije svega, na turizam i ribarstvo. Zato nemamo povjerenja da će Vlada taj posao uraditi kako treba”, ističu iz te političke organizacije.

Navodi se da je prethodna Vlada Mila Đukanovića odbila mogućnost da se građani na referendumu izjasne o projekta istraživanja nafte i gasa.

Ulcinjani takođe ništa nijesu pitani ni prilikom projektovanja trase gasovoda koji bi iz Azerbejdžana trebalo jednim krakom da prolazi kroz teritoriju te opštine i dalje prema Zapadnoj Evropi. Javna rasprava o tome je održana na Cetinju.

Naime, taj transjadranski gasovod bi u Crnu Goru ulazio kod mjesta Štodra, na granici sa Albanijom, a tu bi trebalo da budu postavljena gasna postrojenja.

Mještanima sela na Anamalskom području niko nije kazao da će gasovod “progutati” ogroman prostor, da se on potom ne može valorizovati na kvalitetan način, kao i da od ovog, novog “posla stoljeća” oni neće imati nikakve koristi.

Slično se desilo tokom pokretanja projekta izgradnje vjetroelektrana na brdu Možura, te u postupcima privatizacije ulcinjskih preduzeća (Agroulcinj, Solana, Građevinsko, Ultep, Otrantkomerc i hotela), čije su posljedice bile razorne po ovu opštinu i njene građane, posebno nekadašnje radnike.

Izvršni direktor ekološke organizacije “Zeleni korak” Dželal Hodžić kaže da vlast po domaćem i međunarodnom zakonodavstvu mora da informiše građane i obezbijede pristup informacijama, pa i da im omogući učešće u odlučivanju o pitanjima vezanim za životnu sredinu. “Na to smo se obavezali jer smo prije osam godina usvojili Arhušku konvenciju, koja omogućava interakciju građana i organa vlasti na svim nivoima i obezbjeđuje primjenu i zaštitu ljudskih prava u oblasti životne sredine”, dodaje on.

Prema riječima direktora Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemala Perovića, svaka od ovih radnji je vođena pohlepom. “I svaka ponaosob zavređuje promptnu reakciju građana Ulcinja. Bez ičijeg poziva, normalna odbrana, ne samo životne sredine, već životnih interesa, budućih pokoljenja. Pesimisti kažu da nas nikada ni za što nijesu pitali, ali smo uspjeli da odbranimo ponešto. Nikome više ne treba objašnjavati da se radi o bezočnoj pljački državnih resursa od strane prvog ešalona vladajuće garniture. No, kada sve ovo prođe biće zanimljivo i neophodno objasniti ovu apatiju, ovaj sindrom mirenja sa ‘sudbinom’, ovu paralizu podanika, kako u Ulcinju, tako i u cijeloj državi. Ne samo da izostaje organizovani otpor obespravljenih, koji bi ih srušio kao kulu od karata, nego su ponekad glasniji ubogi ‘građani‘, koji imaju iluziju da su dio sistema, da ih tamo neđe čeka nagrada što rade u korist svoje štete”, ocjenjuje on.

Perović kaže da, ipak, ne pamti neku građansku akciju koju je pokrenuo MOGUL, a da im nije prišao poneko iz redova onih za čije interese su se zalagali: bili oni radnici koji su završili na ulici od njihovih privatizacija, ili bivši vlasnici kojima treba da se vrati oteto, sa ‘prijateljskim savjetom’ da se manemo ‘ćorava posla’. “Valjda, da im ne kvarimo iluziju obećanog boljeg života sigurnim korakom. Ali, na sreću, sve je manje naivnih”, uvjeren je čelnik ove ulcinjske nevladine organizacije. (Monitor)

VIDEO TVCG
http://www.rtcg.me/upload/boxFileData/2017/03/15/219880/15%203%20Iidnevnik%202%20001-1.mp4