Kupci sele u Albaniju

Prvo je bio aktuelan Kipar, pa Hrvatska, potom Crna Gora, a sada Albanija, kažu u budvanskim agencijama
Trgovina nekretninama na Crnogorskom primorju praktično je stala, tvrde vlasnici agencija za prodaju kuća i placeva. Prema izvještaju glavnog ekonomiste Centralne banke Nikole Fabrisa, u prvih pet mjeseci ove godine u nekretnine je uloženo 142,8 miliona eura, što je zapravo 37 odsto od ukupnog priliva stranih investicija. Ove godine priliv stranih investicija, inače, bilježi pad od 4,2 odsto. Lani je u nekretnine uloženo više od pola milijarde eura, odnosno 51 odsto rekordnog priliva stranih investicija.
Na području Opštine Bar u prvoj polovini 2008. evidentno je zatišje u prometu nepokretnosti. Prema riječima vlasnice Agencije “Svetionik” Vere Kirović, razloge u ovom zatišju možda treba tražiti u prolongiranju usvajanja Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, kao i usvajanju planskih dokumenata koji su u razradi u svim opštinama.
- Naglašavam zatišju, jer stvaranjem zakonskih okvira gdje se ulagačima u investicione projekte garantuje razvijeni finansijski i liberalni trgovinski sistem, kao i poreska politika koju karakterišu tendencije smanjenja poreskih stopa, koje su već sada mnogo niže nego u zemljama u okruženju, daju za pravo tvrdnji da je crnogorsko tržište interesantna destinacija za ino investitore, a samim tim i strane državljane koji žele imati u posjedu nepokretnost na našoj teritoriji - rekla je Kirović.
Bez obzira na smanjen promet, cijene nepokretnosti u primorju, kaže Kirović, ne bilježe pad u odnosu na period u kome su dostigle maksimum.
- Cijene su zadržane na prošlogodišnjem nivou, pa je u Baru kvadrat stambenog prostora od 2,5 do 3,5 hiljade eura, zemljišta u priobalnom dijelu od 150 do 700 eura, a u zaleđu cijene zemljišta kreću su od 50 do 100 eura - kaže Kirovićeva.
Vlasnici budvanskih agencija navode da se kupci sele sa destinacije na destinaciju, te da je prvo bio aktuelan Kipar, pa Hrvatska, a potom Crna Gora. Najavljuju i da je sada veće interesovanje za kupovinu nekretnina u Albaniji.
- Tačno je da su u Crnoj Gori nekretnine dostigle ogromnu cijenu, te da je poskupio građevinski materijal. Cijene, međutim, nijesu bitne, jer ima kupaca koji bi platili cijenu kolika god da je, kada odluče da kupe nekretninu. Crna Gora nije našla za shodno da ozakoni predzeća koja se bave nekretninama i da ih zaštiti od ljudi koji se nelegalno bave ovim poslom. Dešavale su se i razne prevare, od onih koji su radili nelegalno prodavali - tvrde u agencijama.
Neke kupce smo, navode, i sami otjerali upravo zbog onih koji su se nelegalno bavili prodajom nekretnina.
Nakon pravog finansijskog buma u 2007. i početkom 2008. godine, posljednjih nekloliko mjeseci skoro i da nema kupoprodaja. Vlasnica agencije „Njave iz Ulcinja Ada Bibezić navodi kako je trenutna potražnja za nekretninama u najjužnijoj crnogorskoj opštini veoma mala.
– Prodaje, praktično, nema i uglavnom se sve svodi na interesovanje. Na drugoj strani ponuda je velika, posebno placeva i imanja. Skoro da nema dijela opštine gdje se nešto ne nudi na prodaju - kaže Bibezić.
Prema njenim riječima, razloge za stagnaciju na tržištu nekretnina treba tražiti u porastu cijena, ali i činjenici da zakonska regulativa onemogućava strancima da se uknjiže kao vlasnici zemljišta u Crnoj Gori.
– Kupci su najčešće bili stranci, uglavnom Rusi, međutim, kako je gotovo izvjesno da neće moći biti vlasnici zemljišta, više se ne odlučuju da investiraju - objašnjava ona.
Ističe da je u Ulcinju veoma loša ponuda stambenog prostora.
– U gradu već dugo nije sagrađena neka stambena zgrada. Zato, stanova u ponudi ima veoma malo. U posljednje vrijeme počela je izgradnja nekoliko zgrada, ali će cijena kvadrata biti čak do tri i po hiljade eura - kaže Bibezić.
Trenutno u ponudi, navodi, ima svega nekoliko stanova, u nešto starijim zgradama, a kvadrat se kreće od hiljadu i po do dvije hiljade eura. Cijene kvadrata zemljišta, zavisno od zone, kreću od 20 do nekoliko stotina eura za kvadrat placa blizu mora.
Tržište nekretnina stagnira zbog visokih cijena i nemogućnosti stranaca da se uknjiže kao vlasnici zemljišta, tvrde trgovci.
“Imperija” prodala jednu nekretninu
“Danu” je u budvanskoj agenciji „ImperijaĆ rečeno da su u proteklih četiri do pet mjeseci prodali samo jednu nekretninu. U ostalim budvanskim agencijama uglavnom navode da je interesovanje za kupovinu nekretnina manje u odnosu na protekli period, te dodaju da cijene nijesu razlog manjem interesovanju, već da kupci traže nove destinacije.
D.S.-M.K.-N.L.
Izvor / Dan

Crna Gora:U prvih 11 dana od eko-naknade prikupljeno 750.000 eura

Prihod od naplate eko-naknade u prvih 11 dana iznosi 750 tisućea EUR i u Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine zadovoljni su tim učinkom. Pomoćnik ministra turizma i zaštite životne sredine, Nebojša Popović, priopćio je da se iznos do sada naplaćene naknade uklapa u planove Ministarstva. “Očekujemo da do kraja godine prihod bude oko 20 milijuna EUR”, kazao je Popović na konferenciji za novinare.
Sekretar Ministarstva, Željka Radak Kukavičić, najavila je da će novac naplaćen od eko-naknade biti utrošen za realizaciju 13 projekata za zaštitu i unaprjeđenje životne sredine, procijenjene vrijednosti 13,3 milijuna EUR.
Najviše novca biće utrošeno za izgradnju regionalnih sanitarnih deponija u Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Pljevljima, 2,4 milijuna EUR i za drugu fazu sanacije i rekultivacije jalovišta u Mojkovcu, koji je procijenjen na 1,5 milijuna EUR. Za izgradnju regionalne sanitarne deponije za Bar i Ulcinj biti će izdvojeno 1,5 milijuna EUR, a za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Nikšiću 1,4 milijuna.
Izvor / Limun.hr

Oštrija kontrola privatnog smještaja

Direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Saša Radović i glavni turistički inspektor Božo Vučeković boravili su danas u radnoj posjeti opštinama Ulcinj i Bar.
Domaćini posjete bili su predsjednici ovih opština Gzim Hajdinaga i Žarko Pavićević, a sastancima su prisustvovali i predstavnici opštinskih sekretarijata za privredu i lokalnih turističkih organizacija.”Teme današnjih sastanaka odnosile su se na rezultate u pripremi turističke sezone, praćenje dosadašnjeg toka sezone, registraciju djelatnosti izdavaoca privatnog smještaja, kao i naplatu prihoda po osnovu boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse”, saopšteno je iz ministarstva turizma i zaštite životne sredine.Predsjednici opština Ulcinj i Bar su istakli da obije opštine za prvih pet mjeseci ove godine bilježe porast broja turista, i iskazali punu spremnost u pružanju podrške daljim zajedničkim aktivnostima, kada su u pitanju kontrole lokalnih i državnih inspekcijskih organa.
Na današnjim sastancima najavljeno legalizovanje izdavaoca privatnog smještaja.
“S tim u vezi, u opštini Ulcinj sekretarijat za privredu će na pojednim lokacijama organizovati prikupljanje potrebne dokumantacije za registraciju djelatnosti i nakon njihove obrade u roku od dan-dva izdati odobrenje za rad. Ova odluka ocijenjena je kao neophodna imajući u vidu da u ukupnoj strukturi ponude smještajnih kapaciteta u ovoj opštini dominra privatni smještaj, jer je većina hotela u fazi rekonstrukcije i modernizacije”, tvrde u ministarstvu turizma i zaštite životne sredine.Predsjenik opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga je saopštio da će ova opština najkasnije do septembra organizaciono zaokružiti formiranje i imenovati direktora loklane turističke organizacije.U Barskoj opštini, u cilju efikasnijeg izdavanja odobrenja, izdavaocima privatnog smještaja omogućeno je da na devet turističko informativnih punktova, na različitim lokacijama na teritoriji opštine, predaju potrebu dokumentaciju i na taj način na osnovu pojednostavljene procedure u što kraćem roku dobiju odobrenje za rad.
Predstavnici obije opštine su podsjetili i da su donijeli odluke o uvođenju turističke takse i da u narednom periodu slijedi formiranje baze podataka i evidencija objekata, kao i njihovih vlasnika, koji po osnovu sekundarnih stambenih jedinica plaćaju ovu taksu.
Glavni turistički inspektor Božo Vučeković istakao je da će u kontrolama koje slijede, pored rada bez odobrenja ugostiteljskih i drugih objekata, akcenat turističke inspekcije u ovom periodu biti na kontroli privatnog smještaj.
“Takođe, glavni inspektor Vučeković naglasio je da će turistička inspekcije sve prijave turista i građanja na telefon za žalbe procesuirati u roku od odmah ili najkasnije par sati”, najavljeno je iz resornog ministarstva.
Tokom prošle godine izdato je 5.300 odobrenja.

Imajući u vidu da Izdavaoci smještaja svoju djelatnost prijavljuju neposrednbo prije početka obavljanja ove djelatnosti, što je uglavnom period jun- početak jula, kao i da broj podnijetih zahtijeva i izdatih odobrenja imaju trend rasta u odnosu na isti period prošle godine, za očekivati je da će tokom ove godine biti izdat veći odobrenja.
”Takođe, ukazano je i na potrebu sprovođenja kampanje u okviru koje će se objasniti da se prihodi od naplaćenih taksi namjeski trošene u cilju unapređenja turističke ponude, kako pojedinih opština tako i Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije”, zaključeno je u ministarstvu turizma i zaštite životne sredine.
Izvor / CafedelMontenegro

http://www.vimeo.com/1101171

Loša sezona, ili kraj masovnog turizma

Turistički poslenici različito ocjenjuju pad posjete u predsezoni
Budva - Ovogodišnja predsezona pokazala je sve mane, ali i izazove, pred kojima će se crnogorski turizam naći u narednih pet godina. U želji da postanemo destinacija za visokoplatežnu klijentelu, što nam toplo preporučuju svi inostrani eksperti, odnosno da napravimo jasan otklon od masovnog ka elitnom turizmu, jedno je sigurno - da će slabija posjeta u privatnom smještaju biti samo dobar predznak da smo na pravom putu.
Imajući u vidu da se u privatnom smještaju na Crnogorskom primorju, prema procjenama turističkih poslenika, nalazi najmanje 250.000 kreveta, te da je ta brojka samo tokom ove intenzivne građevinske sezone uvećana za najmanje petinu, onda bi sigurno stopostotna popunjenost tog vida smještaja napravila pravi kolaps u špicu sezone, jer dovoljno vode, struje, a ni plaža nema za toliki broj gostiju.
Dobar početak predsezone, odlična popunjenost tokom aprila i maja ispeglali su pad popunjenosti tokom juna, koji je bio očigledan, uprkos zvaničnoj statistici da je u ovom mjesecu ostvaren pozitivan rast. Građevinska sezona koja je i ove godine duboko ušla u turističku, jedan je od glavnih razloga, pored lošeg vremena i visokih cijena, što junski talas gostiju nije bio onoliki koliki se očekivao.
Prema ocjeni predsjednika budvanskog Udruženja turističkih agencija Svetlane Vejnović ove predsezone isplivalo je nekoliko problema.
- Prvi problem je povećanje cijena za 20 do 30 odsto u odnosu na lani kako u hotelskom, tako i privatnom smještaju. Zatim, poskupljenje cijena goriva dodatno je učinilo da Crna Gora, koja je, inače, aviodestinacija, postane skupa, a i građevinski radovi su imali negativan odjek. Sve to je uticalo da već sada imamo smanjenje kapaciteta kod ruskog tržišta - navela je Vejnović.
Povećanje broja gostiju iz godine u godinu, prema rječima predsjednika Crnogorkog turističkog udruženja Predraga Jelušića, i treba da bude prošlost, jer, kako ističe, samo blagi rast od tri do pet odsto je pravi put ka boljem kvalitetu destinacije.
- Generalno, ova predsezona je bolja u odnosu na prošlu. Mislim da će i glavna sezona imati trend rasta od nekih tri do pet odsto. Ako smo ranijih godina ostvarivali rast broja gostiju od 15 do 20 odsto, sada kad želimo da postanemo destinacija za visokoplatežnu klijentelu, to ne treba da nam bude cilj. Kvalitet ponude se gradi na blagom rastu broja gostiju i to onih koji će moći da prate taj kvalitet – ocijenio je Jelušić.
Prema njegovom mišljenju, Crna Gora je ušla u fazu transformacije ka visokoplatežnim gostima, što je i strateški cilj.
- U tom periodu treba da stabilizujemo turističku ponudu i iskristališemo koja su to tržišta nama interesantna. Moraćemo još nekoliko godina da trpimo posljedice građevinskih radova koji su neminovnost u turističkoj sezoni, jer će morati da se gradi i putna i vodovodna, a i hotelska infrastruktura – kazao je Jelušić.
Kada je riječ o statistici, ipak, ovogodišnja predsezona je uspješnija od prethodne, što potvrđuje direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović, navodeći da je za prvih pet mjeseci gostiju više za 15 odsto, dok je broj noćenja za trećinu veći nego u istom periodu prošle godine.
- Trenutno u Crnoj Gori boravi 34.155 turista, odnosno pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Od tog broja 20.000 turista boravi u crnogorskim hotelima. U saradnji sa Fakultetom za turizam i hotelijerstvo iz Kotora i Institutom za istraživanje tržišta iz Minhena, Nacionalna turistička organizacija počela je realizaciju projekta anketiranja turista koji borave u crnogorskim hotelima. Projektom je obuhvaćeno 27 hotela u kojima će biti ispunjeno 4. 000 upitnika. Mjeri se kvalitet ponude kroz mišljenje gostiju, odnosno stepen zadovoljstva boravkom u Crnoj Gori. Rezultati ankete biće smjernica za nastavak kreiranja naše turističke ponude – naveo je Radović.

Utisak ne ohrabruje
Bar - Prema posljednjim podacima Turističke organizacije Bar, od Kufina do Vidikovca je registrovano 4.635 turista, za 12 odsto više nego lani u isto vrijeme. Od toga je 4.479 stranih gostiju, što je 18 odsto više nego u ovo vrijeme prošle godine. U hotelima je za petinu više turista - 2.151 gost, u odmaralištima ih je 1.678, dok ih je u privatnom smještaju 806, četiri puta više nego lani.
- Činjenice govore da je sezona počela mnogo ranije i da je mnogo više stranaca. Cijene u Baru su u odnosu na druge crnogorske gradove, a posebno zemlje u okruženju, veoma konkurentne, a što se pritužbi tiče, trebalo je malo više uložiti u estetiku objekata i inovirati uslugu i ponudu –rekla je „Vijestima“ direktorica TO Bar Neda Ivanović.
Uprkos statistici, ono što se proteklog vikenda moglo vidjeti u lokalima i na plažama na Utjehi daleko je od optimističke slike.
-Osjetno je manje turista nego prošle godine u isto vrijeme. Smatram da su tome doprinijeli podjednako i loše vrijeme tokom juna, ali i fudbalsko prvenstvo - kaže vlasnik kupališta „Roki bič“ na Utjehi Dragan Đurović.
Iako Šušanj važi za jedno od najvećih turističkih mjesta opštine Bar, ni ovdje jun nije zablistao.
- Odmah se vidi da je manje gostiju - ističe potpredsjednik Odbora MZ Šušanj Rajko Milić.
Predsjednik Odbora MZ Sutomore-Spič Ratimir Ratko Vujošević, vlasnik hotela „Sirena Marta“, kaže da je dosadašnji tok sezone u Sutomoru ispod svih nivoa.
- Jun je prošao katastrofalno, zbog radova na putu, prašine i ostalih stvari koje su pratile radove. Zato i nijesam mogao da otvorim hotel, koji je prošle godine radio od prvog maja. Već sam otkazao dvije grupe Litvanaca koji ovdje ljetuju sedam godina i razmišljam da zbog tog gubitka od oko 25.000 eura podnesem tužbu za obeštećenje protiv Ministarstva turizma - rekao je Vujošević.

Neki odustaju kada im se saopšte cijene smještaja
Herceg Novi – Iako podaci Turističke organizacije Herceg Novog ukazuju da je turistička posjeta sa blizu 6.000 gostiju za 17 odsto, a u privatnom smještaju za čak 79 procenata bolja nego lani, komentari turističkih poslenika su šaroliki. Od činjenice da su neki hoteli puni do zapažanja da je na plažama manje ljudi, viđenja su različita.
Kao i ranijih godina najveća gužva je u Igalu gdje prva faza instituta Igalo sa 550 kreveta puna a Mediteranski zdravstveni centar od 800 ima još oko 300 praznih ležajeva.
Direktor ugostiteljstva u Institutu Željko Andrić kaže da je turistička posjeta nešto bolja nego lani. Cijene su za 7-8 procenata više.
-Mnogo je lošije nego prošle godine u ovo vrijeme. Primjećuje se da gosti posljednjih dana više dolaze, ali smo prošle godine u maju imali mnogo više i turista i izletnika – kaže službenica turističke agencije «Black Mountain» na hercegnovskoj autobuskoj stanici.
Ona slabiju posjetu objašnjava fudbalskim prvenstvom primjećujući da je tako bilo i ranije u vrijeme sličnih sportskih manifestacija.
I u agencijama na Hercegnovskoj rivijeri, kao što je agencija «Vega» u Baošićima, kažu da je gostiju manje.
-Posjeta je malo slabija nego prošle godine. Neki odustanu kada zovu da rezervišu zbog viših cijena.
Uglavnom se traži viši kvalitet smještaja, apartmani I kategorije i sobe sa sopstvenim a ne zajedničkim kupatilom. Gosti su uglavnom iz Srbije i BiH kao i ranije – kaže Slavica Dabović iz Vege.
Na Rivijeri, npr. u Baošićima, u kojima ima najviše turista prošle godine u ovo vrijeme mogao se naći smještaj u apartmanu na obali po cijeni do 10 eura po osobi. Sada je cijena od 12-15 eura. Kreveti u sobama su do 10 eura, a noćenje iznad magistrale je od 7-8 eura.
V.LAJOVIĆ- R.P.-S.R.
Izvor / Vijesti
http://www.vimeo.com/1092666

Svjetska banka će finansirati i vodosnabdijevanje Bara i Ulcinja

Vlada i evropska banka za obnovu i razvoj potpisali ugovor o garanciji povodom druge tranše od sedam miliona eura
Podgorica, 16. maja - Ugovor o garanciji povodom druge tranše za Projekat crnogorski regionalni vodovod vrijedan sedam miliona eura, za izgradnju sistema vodosnadbijevanja opština Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi potpisali su danas u Podgorici ministar finansija dr Igor Lukšić i šef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj Marek Lorinc . Ugovor o kreditu potpisali su izvršni direktor JP Regionalni vodovod Zoran Bošnjak, i šef Kancelarije EBRD, Lorinc.
Evropska banka za obnovu i razvoj finansiraće rehabilitaciju i izgradnju sjevernog dijela sistema, koji će obezbijediti vodosnabdijevanje Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog, a Svjetska banka izdvajanje vode iz Skadarskog jezera, preradu, i izgradnju glavnog, kontinentalnog i južnog dijela mreže, kojim će se obezbijediti i vodosnabdijevanje Bara i Ulcinja.
Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je crnogorskom preduzeću za regionalno vodosnabdijevanje zajam od 15 miliona eura - u 2007. godini – osam miliona , u ovoj – sedam miliona eura, kako bi podržala rehabilitaciju i izgradnju regionalnog vodovodnog sistema, kojim bi se iz Skadarskog jezera obezbijedila voda za piće za opštine na crnogorskom primorju. Ovaj projekat, koji je razvijen u bliskoj saradnji sa Svjetskom bankom, obezbijediće dugoročno održivo rješenje vodosnabdijevanja primorskih gradova i predstavljaće dobru osnovu za proširenje crnogorskog turističkog potencijala.
Sredstva kredita koristiće se za kupovinu pumpi, mjerača protoka, priključaka i ventila; sanacija i izgradnja cjevovoda; modernizacija PS Budva; kao i finansiranje međunarodnih konsultanata koji će pomagati pri nabavci i implementaciji Projekta.
Ovaj projekat je od višestrukog značaja za Crnu Goru i bitan preduslov ekonomskog razvoja, pogotovo imajući u vidu da je turizam glavni rastući sektor u našoj državi. Obezbjeđivanje sigurnog i neprekidnog vodosnabdijevanja na primorju je od strateškog značaja za zemlju i Vlada je tome dala najviši prioritet, kazao je ministar finansija Lukšić . Ovim programom Banka daje podršku glavnim infrastrukturnim potrebama u zemlji, što pruža dobre izglede za kontinuiran rast u sektoru turizma, na način koji će omogućiti turizam visoke klase, rekao je Lorinc.
Mr.M.
Izvor /Pobjeda

Crnogorskom turizmu nedostaju sezonski radnici

Svakako najviše njih očekuje se iz okolnih država, uglavnom Srbije, BiH i Makedonije…
Sudeći po potražnji budvanske turističke privrede, ove godine u metropoli crnogorskog turizma biće zaposleno više od 10.000 sezonskih radnika, a svakako najviše njih očekuje se iz okolnih država, uglavnom Srbije, BiH i Makedonije.
U Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina, kako su ranije naveli u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, izražen je veliki nesklad između ponude i tražnje za sezonskom radnom snagom u oblasti turizma i ugostiteljstva.
U izveštaju crnogorskog Zavoda za zapošljavanje se navodi da su godišnje potrebe za sezonskom radnom snagom u ugostiteljstvu i turizmu oko 15.000 radnih mjesta, od čega se gotovo 80 posto odnosi na potrebe u primorskim opštinama.
Najviše se traže konobari, kuhari, sobarice, mesari, baštovani, pekari, poslastičari, pomoćno radno osoblje, ugostiteljski građevinski radnici i drugi.
Tokom prošle godine su oglašena 9.394 slobodna radna mjesta u turizmu i ugostiteljstvu, od čega 7.244 u primorskim opštinama. Najviše u Budvi 3.567, Baru 710, Ulcinju 402, Herceg Novom 1.699, Tivtu 470 i Kotoru 395.
S druge strane, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 2.400 nezaposlenih ugostiteljsko-turističkih radnika, čija je kvalifikacija i starosna struktura veoma nepovoljna.
Nedostatak domaće radne snage nadomjesti se angažovanjem nerezidentnih lica, kao i đaka i studenata. Tokom prošle godine je u turističkoj djelatnosti angažovano 8.171 nerezidentan na poslovima konobara, recepcionera, kuhara, sobarica i pomoćnih ugostitelja. Najveći broj angažovanih nerezidenata bio je iz Srbije - 46 posto, zatim iz BiH (25,4) i Makedonije, 19,8 posto.
Ipak, Budva je destinacija gdje najviše sezonskih radnika nađe uhljebljenje, pa prema procjenama direktora Filijale Zavoda za zapošljavanje Budva Nebojše Vujačića, ove godine se očekuje upošljavanje više od 10.000 sezonaca u metropoli crnogorskog turizma.
- Prošla godina bila je izuzetno uspješna. Zaposlili smo više od 9.000 sezonskih radnika. Ove godine očekujemo da ćemo ispuniti plan, koji je takođe preko 9.000 sezonaca, kazao je Vujačić.
Najviše se, prema njegovim riječima, traže kuhari, konobari, pomoćni radnici, baštovani.
- Očekujemo izuzetno uspješnu turističku sezonu, i što se tiče sezone i sezonskog zapošljavanja, dodao je Vujačić

Opština Ulcinj zaključila je juče ugovore sa 10 lokalnih NVO

Ulcinj - Opština Ulcinj zaključila je juče ugovore sa 10 lokalnih NVO o dodjeli novca iz budžeta za prošlu godinu. Za realizaciju projekata za koje je posebna komisija ocijenila da su značajni za razvoj grada, Organizacija slijepih za Ulcinj i Bar dobila je 500 eura, NVO “Bjelogorac”, “Don Đon Buzuku”, “Anima”, “Ana e malit”, “Štoj” i “Razvoj ženskog preduzetništva” po 1.000 eura, a asocijacija “Ulcinj”, “Art Ulcinium” i “Novi horizonti” po 1.500 eura.Kako je rekao Pjeter Ljuljđuraj, predsjednik Komisije za dodjelu sredstava NVO, nadležna komisija je radila transparentno, pridržavala se utvrđenih kriterijuma i sredstva je dodijelila prvenstveno onima čiji projekti podstiču dalji razvoj opštine. Potpisnici ugovora su, inače, dužni da projekte realizuju u roku od šest mjeseci od dana kada im bude uplaćen novac.

S.A.

www,vijesti.cg.yu

Preliminarni rezultati fizibiliti studije za autoput od Bara do Boljara

U Crnoj Gori će, sva je prilika, do kraja godine konačno početi da se gradi autoput. Preliminarni rezultati fizibiliti studije autoputa Bar-Boljari, prezentirane javnosti protekle sedmice, pokazuju pozitivnu ekonomsku računicu, kojoj u prilog ide i povećana frekvencija saobraćaja posljednjih godina.
O značaju autoputeva uopšte, a posebno kroz našu državu, suvišno je govoriti. Sama činjenica da je riječ o jednom od političkih i ekonomskih prioriteta Vlade Crne Gore u narednom periodu, kako u eksternom integrativnom smislu - veze naše države sa transevropskom transportnom mrežom, tako i u internom - povezivanja juga, centralnog i sjevernog dijela Crne Gore, čini se, dovoljno govori. Otuda i ne čudi što crnogorska javnost s nestrpljenjem očekuje početak realizacije ovog, bez sumnje, velikog projekta. Možda se čak u javnosti i malo “precjenjuje” njegov značaj, jer se, kaže ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, prof. dr Andrija Lompar najčešće tvrdi da će oni riješiti sve probleme Crne Gore, posebno njenog sjevera.
No, bez obzira na to do krajem aprila, imaćemo rezultate i fizibiliti studije za pravac Bar- Boljare, i studije “Privatno- javno partnerstvo”, kao i gotov projekat. Tako se bar nadamo, što znači da ćemo tada imati zadovoljen i pravni okvir - usvojene, hijerarhijski sve dokumene. Tada će Vlada biti u prilici da donesemo odluku, koja će se ticati finansijskog modela, odnosno finansijskog izvora i same šeme finansiranja, naglasio je za “Pobjedu nedjeljom” ministar Lompar.
Na nedavnom okruglom stolu “Studija izvodljivosti za dva autoputa u Crnoj Gori” se čulo da su sve studije, koje su se bavile Jugoistočnom Evropom 2000, 2001. i 2002. godine, davale prognozu povećanja frekvencije, koja se kretala oko pet odsto. Na bazi tih prognoza i analize stanja, koja je rađena 2000- 2002. godine, i sa takvom projekcijom povećanja frekvencije saobraćaja, stavovi konsultanata i međunarodnih finansijskih institucija, oko izgradnje ovih autoputeva, nijesu bili suviše optimistički. Međutim, na svu sreću, desilo se to, da smo posljednje tri godine, imali mnogo veće povećanje frekvencije saobraćaja, nego što je to bilo procjenjivano.
- Frekevencije je iznosila 17, pa 22, pa 27 odsto, što je izuzetno visoko. Mislim da je to jedan od razloga. Drugi razlog jeste svakako i činjenica da sigurnost, odnosno bezbjednosni faktor, morao je da bude kvantifikovan na pravi način u CG, kazao je ministar Lompar.
Projekt menadžer Luj Berže-a, SAS, Ričard Vajt, je potvrdio da je, u ekonomskom smislu, ovaj projekat izvodljiv.
- Predstoji nam još dosta posla, tek smo počeli ekonomske analize. Ali, ono što moramo da shvatimo, to je vremenski okvir i faze realizacije izgradnje. Moramo se pozabaviti pitanjima finasiranja i koncesija. U svakom slučaju, na osnovu prognoza saobraćaja, smatramo da autoput Bar- Boljare ima veći prioritet u odnosu na Jadransko jonski autoput. Istina, još nije izvršena procjena troškova i u tom segmentu predstoji još dosta posla.
Vajt je istakao da su Studiju bazirali na uporednim provjerama. Na primjer, ukoliko idete od Podgorice do Mateševa, trenutno vam je potrebno sat i dvadest minuta. Ukoliko biste istu destinaciju prešli autoputem, uštedjeli biste oko 40 minuta putovanja i u našoj analizi to se vrednuje 3,6 eura. Vidjećete da ima 30- 40 procenata uštede vremena i da su takođe umjerene uštede u eksploataciji vozila za autobuse i za velike kamione, mada nema prevelike uštede kod eksploatacije privatnih automobila, jer pri ovim brzinama- 80- 90 kilometara na sat, automobili svakako koriste više goriva. Ovdje imamo predviđene troškove za autoputne četiri trake, od Bara do Boljara, i to po dionicama, i ovi troškovi su bazirani na cijenama po mjernim jedinicama. 2012. godine, intenzitet saobraćaja na postojećem putu od Kolašina i dalje biće 8000 vozila dnevno. I svakako korišćenje autoputa je opcija koja se preferira. Govorimo sad o 2027. godini, pretpostavljajući da će tada autoput biti već izgrađen. Nivo saobraćaja, u cijelom koridoru, će biti gotovo nepodnošljiv- 18000 vozila dnevno. Kada se naprave autoputevi, donijeće rezultat u porastu intenziteta saobraćaja, naročito u sjevernoj regiji. Povećaće se broj putovanja na sjeveru. Trenutno je ta stopa niska. Sve to doprinosi stopi porasta od 10 do 12 procenata. Ovo će, takođe, važiti i za autoputeve, naglasio je Vajt. Smatramo da će biti znatnih ušteda u smanjenju broja nesreća.
- U okviru projekta, opredijelili smo se da istražimo više stvari oko ove problematike, kazao je Dejvid Džeret, savjetnik za pitanja koncesija i za javno-privatno partnerstvo Luj Berže-a i dodao da će se konkretnim koncesijama podrobnije pozabaviti posebna studija o finansiranju, koju sprovodi Svjetska banka. Mi ćemo se na ovom projektu baviti strategijom naplate putarine. Već smo utvrdili da će biti šest eurskih centi po kilometru, ali to je naša sveukupna procjena, koju ćemo da uvedemo. Svakako, ljudi treba da prihvate da se plaća putarina. U našem modelu saobraćaja, ukoliko nametnemo ovu putarinu, biće malo veće opterećenje na sporednim putevima, od 10 do 15 odsto. Ljudi su spremni da plate taj novac u cilju uštede vremena, pokazuju ispitivanja koja smo sproveli. Prilično smo sigurni, dakle, da će vozači prihvatiti obavezu plaćanja putarine na nove puteve.
- Takođe, u ovom projektu smo se osvrnuli na zakonski okvir. Vrlo je bitno da koncesionar da zna koji su zakonski okviri na snazi, koji mu omogućavaju da funkcioniše u okviru zemlje. Jer ukoliko taj zakonski okvir ne štiti njega, kao i Vladu, biće teško naći koncesionara. Zakon je vrlo precizan, u vezi sa brojnim pitanjima, recimo postupcima za nabavku, odnosno pridobijanje koncesionara, istakao je Džeret. - Ali, mi ćemo dati naše preporuke Ministarstvu. Ukoliko budu potrebne izmjene, da se uvedu u Zakon i ukoliko je potrebno da se angažuju međunarodni eksperti. Isto će se desiti u smislu finansijskog aspekta. Veoma je bitno znati da koncesionar dolazi u ovu priču da ostvari profit, i njemu se to mora i omogućiti. Sve dok je taj profit u razumnim granicama, i konsultanti će se pozabaviti finansiranjem u detalje, i savjetovaće Vladu, na koji način se mogu privući koncesionari, koliki će profit ostvariti od projekta i koliko će praktično profita ostvariti za svoju sopstvenu dobit, pojasnio je savjetnik Luj Berže-a za pitanja koncesija i privatno- javnog partnerstva.
Luj Berže među deset najboljih
- Luj Berže spada među deset najboljih konsultanata iz svih oblasti. Naše aktivnosti su se pojačale posljednjih godina, u projektima koji se finansiraju iz privatnih i javnih izvora, kao i projektima privatno javnog partnerstva. Iz oblasti infrastrukture i inženjeringa. Zapošljavamo preko 5000 ljudi, i sarađujemo sa preko 90 država u svijetu, istakao je na prezentaciji u Podgorici ovlašćeni predstavnik Luj Berže-a Danijel Serafimovski.
Na nadmorskoj visini od 1900 metara
Postoje i problemi za trasiranje puta Podgorica- Mateševo, s obzirom da mora da prolazi kroz veliki planinski masiv. južno od Mateševa, gdje nadmorska visina raste i do 1900 metara. To je za projekat veliki problem.
Smanjenje broja nezgoda
- Smatramo da će ukupno smanjenje nezgoda iznositi 65 procenata, u smislu učestalosti saobraćajnih nezgoda, i u smislu rizika, koji je izražen u svim ovim studijama, na sto hiljada po kilometru. Recimo, u Austriji stopa smrtnosti je 0,9, a u Portugaliji je prilično- 1,2. U mnogim drugim evropskim zemljama, naročito u nordijskim, stopa nesreća na autoputu bila je 0,3.

Dragan Cvijović

www.diaspora.cg.yu/

U Turističkoj organizaciji Budve zadovoljni nastupom na Sajmu u Pragu

Sajam posjetilo 30.000 ljudi
BUDVA - Turistička organizacija Opštine Budva je samostalno predstavila turističku ponudu Budvanske rivijere od 14. do 17. februara na 17. turističkoj berzi ” Holiday world ”, u Pragu.
Na ovom prestižnom internacionalnom turističkom sajmu za područje Centralne Evrope, nastupili su Dubai, Tajland, Tajvan, Indija, Šri Lanka, Maldivi i mnogi drugi. Na Sajmu su se predstavile i agencije koje nude aranžmane za putovanja u sve dijelove svijeta.
Ove godine turističku ponudu predstavilo je oko 700 učesnika iz preko 50 zemalja, a Sajam je posjetilo oko 30.000 ljudi.
- Štand TO Budve se nalazio u okruženju Španije, Italije, Turske, Grčke, Kipra i Slovenije, u dijelu zemalja Mediterana. Promo materijali su bili na češkom jeziku, tipa Opšta brušura Budve, Katalog privatnog smještaja, Mapa Budve, Info Budva, Info Petrovac, Top 10, Bird watching, Vodič za zabavu i Album priljateljstva - navodi se u saopšetnju TOB-a.
Na štandu TOB-a turističku ponudu je predstavila i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Turistička organizacija Tivat, Turistička organizacija Bar, HTP “Budvanska rivijera” i HTP “Ulcinjska rivijera”.

Rast gostiju iz Češke

U 2007. godini u Budvi je zabilježen rast broja turista s područja Češke. Prema zvaničnim statističkim podacima, tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo preko 33.078 turista iz Češke Republike koji su ostvarili više od 266.566 noćenja, što je za 20 odsto više nego 2006. Od ovog broja, Budvu je posjetilo 12.571 čeških gostiju, što je za 36 odsto više u odnosu na 2006. godinu, kada je broj gostiju s ovog tržišta bio 9.251. - Ove godine očekuje se rast turista s češkog tržišta za oko 10 odsto - najavljuju iz lokalne TO.

Ja. N.
www.republika.cg.yu

Montenegro: Archbishop is hoping for a just solution in Kosovo

Archbishop Zef Gashi of the diocese of Bar in Montenegro, who is of Albanian origin, spoke to the Catholic charity Aid to the Church in Need regarding the presidential elections in Serbia and said that he is hoping above all for “a just solution” for Kosovo. The situation in Kosovo had reached “such a state that a final line must now be drawn”, he said. Otherwise things might end in an “explosion” that “would benefit no one”.
“It would be justice to grant Kosovo its independence”, said the archbishop. He called upon Europe to consider the fact that during the past two decades the situation in the Balkans Read more

Next Page »