Sve dozvole za nedjelju dana

INTERVJU: Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević o eliminisanju biznis barijera za razvoj preduzetništva
Mali preduzetnici koji žele da otvore prodavnicu, pržionicu kafe ili da spravljaju sladoled dobiće sve potrebne dozvole za početak rada u periodu tri do sedam dana, najavio je u intervjuu Republici direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević.
Vukčević, koji je član vladinog Savjeta za eliminisanje biznis barijera dodao je da ukoliko se desi da mali preduzetnik ipak ne dobije potrebna rješenja za rad u roku od nedjelju dana, on će nesmetano moći da otpočne svoj biznis.
Ukoliko neki organ administracije, u tom vremenskom roku, ne izda traženu dozvolu ili rješenje, onda podnosilac zahtjeva može smatrati kao da je dobio rješenje i može započeti biznis, objasnio je Vukčević
U ovom trenutku najvažnija konkretna mjera za eliminisanje biznis barijera je stvaranje što boljih uslova i što kraćih procedura za dobijanje raznih vrsta dozvola za početak biznisa. Naša ideja je da, dobijanje dozvole za početak malog biznisa, ne traje duže od sedam dana.
Jedan od načina je stvaranje novog zakonskog okvira kojim će se striktno definisati vrijeme potrebno za izdavanje dozvole za početak rada biznisa, ali i obezbjeđivanje dokumenata neophodnih za biznis po službenoj dužnosti.
To praktično znači da ukoliko neki organ administracije, u određenom vremenskom roku, ne izda traženu dozvolu ili rješenje onda podnosilac zahtjeva može smatrati kao da je dobio rješenje i može započeti biznis.
U ovom slučaju odgovornost za neizdavanje dozvole (ili rješenja) bi preuzeo organ lokalne ili republičke uprave koji na vrijeme nije obavio svoj posao.
Cilj nam je da stvorimo takav sistem u kome će zainteresovani preduzetnici na jednom mjestu tražiti dozvole na rad, a u toj istoj kancelariji će dobiti sve potrebne papire. Budući preduzetnici će zahtjeve za dobijanje dozvola tražiti od lokalne administracije, a država je ta koja treba da između sebe postavi koordinaciju na relaciji republička-lokalna administracija. Na primjer, ukoliko preduzetnik želi da otvori neku prodavnicu, a već posjeduje sopstveni objekat, onda nema nikakve potrebe da on traži od nekog organa lokalne samouprave ili republičke vlasti potvrdu da je vlasnik tog poslovnog prostora.
Logično je da organ kome je predat zahtjev za dobijanje dozvole, po službenoj dužnosti zatraži od drugog lokalnog organa dokument u kome se «vidi» da je pomenuti preduzetnik vlasnik poslovnog prostora. Znači sve one informacije koje posjeduje lokalna ili republička baza podataka budući preduzetnik nije dužan da dostavi organu zaduženom za dozvole, već samo one koje se tiču samog preduzetnika. Takva informacija je, na naprimjer, ugovor o zakupu poslovnog prostora.
Stečaj ne duži od šest mjeseci

Svjedoci smo da su stečajevi u pojedinim crnogorskim kompanija trajali i po više od pet godina, što je nedopustivo dugo. Sada proces stečaja traje, uglavnom ispodgodine, što je takođe dugo, a novim propisima tražićemo rješenje po kome će stečajevi trajati još kraće. Cilj nam je napraviti stimulativan sistem, u kome će period stečaja da što kraće traje. Sasvim je logično da ukoliko, vlasnik želi da stečajem riješi neki problem u firmi onda taj proces za dobrobit svih, mora da se što prije obavi.
Posebno značajna novina u novom zakonu je to što stečajni postupak postaje zakonom propisani put za naplatu potraživanja povjerilaca, ali istovremeno i za reorganizaciju insolventnog dužnika. Ipak, postoje i problemi u primjeni ovog zakona. Naime, mali broj postupaka reorganizacije, za razliku od klasičnih stečajnih postupaka pokrenut je kod privrednih sudova u skladu sa Zakonom o insolventnosti privrednih društava.
Postoji potreba da se poveća broj obučenih i stručnih stečajnih upravnika, što je jedan od glavnih problema u implementaciji Zakona, imajući u vidu mnogo značajniju ulogu koju stečajni upravnici imaju u odnosu na prethodnu regulativu. Treba donijeti preporuke kako ubrzati stečajni postupak, na primjer utvrđivanjem obaveze stečajnog upravnika da sastavni dio izvještaja o uzrocima koji su doveli do stečajnog postupka bude i dinamika procesa koji ne može trajati duže od tri do šest mjeseci.
Dodatni razlog za ovakvo ograničavanje postupka je i činjenica da stečajni upravnik predstavlja neku vrstu stečajnog advokata i njegova je obaveza da čuva imovinu preduzeća koje je u stečaju, odnosno da očuva stečajnu masu. Kompleksnost postupka stečaja iziskuje najbolji i najkvalitetniji doprinos svih pojedinaca koji u njemu imaju ulogu. Ne samo da moraju zadovoljiti određene minimalne uslove, nego moraju biti odgovarajuće obučeni, sa stečenim profesionalnim kredibilitetom i primati odgovarajuće naknade za svoj rad, kazao je Vukčević.
Izvor / Republika