Đukanović: Politika prema Kosovu biće “promišljena”

BRUXELLES - Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je juče u Bruxellesu da će politika vlasti u Podgorici prema pitanju Kosova biti “promišljena” i da će voditi računa kako o aspiracijama Crne Gore da postane članica Evropske unije i NATO, tako i o unutrašnjoj stabilnosti.
Đukanović je naglasio da će stav Crne Gore biti skladu s njenim “strateškim i nacionalnim interesima, a to je članstvo u EU i NATO”.
“Mi ćemo slijediti politiku EU i NATO ali za nas je unutrašnja stabilnost ključna pretpostavka za pridruživanje tim dvema organizacijama”, rekao je Đukanović posle susreta s evropskim komesarom za proširenje Olijem Rehnom.
Đukanović je istakao da je na sastanku sa komesarom Rehnom izraženo zadovoljstvo zbog najava o formiranju “proevropske” vlade u Beogradu.
Đukanović i Rehn su istovremeno ocijenili da je na summitu EU prošle nedjelje izražena jasna podrška evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana uprkos negativnom ishodu irskog referenduma o Lisabonskom ugovoru o reformi Unije. Poruka šefova država EU bila je “kristalno jasna” po tom pitanju, naglasio je Rehn.
Đukanović je najavio da će do kraja godine Podgorica podneti kandidaturu za članstvo u EU, te da će do tada biti napravljen akcioni plan za ispunjavanje uslova za viznu liberalizaciju za građane Crne Gore.
Izvor / Tanjug

Ferhat Dinoša očekuje da vlada prizna Kosovo u maju,zbog simbolike koju taj mjesec ima za crnu goru

Tači već pije šljivu sa Srbima na Kosovu
Predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Ferhat Dinoša smatra da bi Crna Gora u maju trebalo da prizna nezavisnost Kosova, zbog simbolike koju taj mjesec ima za samu Crnu Goru. On očekuje da će stav crnogorske vlasti pratiti sugestije Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Mislim da bi maj bio taj rok i zbog činjenice da je vjerovatno jasno da ove godine neće biti parlamentarnih izbora u Crnoj Gori i da je zbog toga bolje da ono što nas čeka iduće godine ne bude opterećeno pitanjem Kosova. Osim toga Crna Gora se ubrzano definiše kao ozbiljan kandidat za evropske i evroatlanske integracije, a jedan od uslova da tamo budu brzo, jeste i pitanje odnosa prema kosovskoj nezavisnosti, kazao je Dinoša u intervjuu Vijestima.
On ocjenjuje da u jednoj fazi može da bude jači interes Crne Gore da prizna Kosovo, nego Kosova da bude priznato od Crne Gore.
Mislim da će Vlada Crne Gore to imati na umu, jer je od ranije Crna Gora bila ta koja nije mogla da barjači po pitanju Kosova, ali koja je govorila da će po tom pitanju pratiti stav najjačih faktora na međunarodnoj sceni. Sad je dosta jasno šta je stav tih faktora prema Kosovu, tako da mislim da će Crna Gora sama uvidjeti da ne treba držati to pitanje kao tabu temu i prema tom pitanju se mora imati stav. Za samu Crnu Goru će biti korisno da to što prije odradi.
Iz međunarodnih krugova sve se češće čuju preporuke da bi Crna Gora trebalo da prizna nezavisnost Kosova. Koliko će taj pritisak biti intenziviran?
Ja sam to shvatio kao sugestiju prijatelja, nikako kao pritisak prema Crnoj Gori. Apsolutno je jasno da nova kretanja na Balkanu determiniše strani faktor koji hoće da pomogne da se odnosi na Balkanu regulišu tako da u budućnosti ne bude potencijalne opasnosti i da se ne ulazi u nešto što smo već prošli, uz velike žrtve. Stvaraju se novi odnosi na Balkanu, i u stvaranju tih novih odnosa strani faktor ima ogromnu ulogu. Kao mala država mi to moramo imati u vidu i shvatiti to kao dobru namjeru prema nama nikako kao pritisak ili nešto što bi išlo na štetu Crne Gore.
Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, u centru Podgorice je organizovan veliki miting. Mislite li da bi priznanje Kosova moglo da izazove nestabilnost ili nemire u zemlji?
Prosrpski elementi u Crnoj Gori ne bi trebalo da budu veći Srbi od sunarodnika u Srbiji ili od Srba na Kosovu. Kosovski premijer Hašim Tači već pije šljivu sa srpskim porodicama na Kosovu, daje kao poklon traktore određenim domaćinima i imamo situaciju da se Srbi vraćaju u Vladu i parlament Kosova. Sve to govori da, bez obzira na onu prvu reakciju, ljudi shvataju realnost i postavljaju se pragmatično prema toj realnosti.
Zbog toga ni prosrpski elementi u Crnoj Gori ne bi trebalo da to previše eksploatišu na štetu samih birača koje predstavljaju, ili samog življa srpske nacionalnosti u Crnoj Gori. Ako se već nazire da se stvara jedan drugi odnos samih Srba prema stanju na Kosovu, ne mislim da bi bilo korisno da neko u Crnoj Gori iskaže odnos koji bi lidere srpskih stranaka u Crnoj Gori pozicionirao kao vođe bunta, jer taj bunt nestaje na neki način. Ne mislim da će predugo vremena proći da će i sama Srbija, demokratske snage u Srbiji, shvatiti novu realnost i htjeti da vide Kosovo kao dobrog susjeda.
Neke analize govore da bi priznavanje nezavisnosti Kosova na duge staze moglo da djeluje loše po Crnu Goru, odnosno da bi Albanci ovdje mogli da traže nešto slično?
Naprotiv, ja mislim da takve priče uopšte ne stoje. Ako bi se odugovlačilo nepriznavanje Kosova, to bi moglo dati prostora pojedincima ili malim grupama da koriste takvu priču. Pravovremeno priznavanje Kosova bi apsolutno neutralisalo takvu priču, jer je jasno da kosovska nezavisnost donosi relaksaciju okruženja, ne samo u Crnoj Gori, nego i kad je Makedonija u pitanju, gdje je veći broj Albanaca.
Da li biste, u slučaju odugovlačenja priznanja, kao stranka preispitali svoju podršku Vladi Crne Gore?
Ja ću da nastavim da i po tom pitanju budem u kontaktu s Vladom Crne Gore, sa premijerom i predsjednikom, kao i sa ostalim relevantnim faktorima u Crnoj Gori i da iskreno sugerišem ono što je moje mišljenje po tom pitanju. Vjerujem da su ljudi koji su bili kadri da vrate nezavisnost Crnoj Gori dovoljno svjesni i mudri da i bez neke naše sugestije sami definišu najbolji tajming za to. Ukoliko bi to dugo trajalo, ja bih apsolutno kroz stranku koristio metode demokratskog pritiska da se to desi.
Mislite li da bi priznajući Kosovo, zbog Albanaca, crnogorska vlast rizikovala odnose sa Srbijom i Srbima u Crnoj Gori?
Prema pitanju Kosova Crna Gora ne treba da pozicionira samo u odnosu na Albance, već u odnosu na svoj državni i nacionalni interes. Crna Gora ne duguje ništa Albancima u Crnoj Gori, ona duguje sebi evropske i evroatlanske integracije. Ne mislim da će podrediti svoj državni interes bilo čijem interesu, niti Albancima niti Srbima u Crnoj Gori ili u Srbiji. To što je Crna Gora imala pragmatičan stav prema tom pitanju, nije nikakav inat prema Srbiji.
Može li priznanje Kosova opteretiti kampanju za parlamentarne izbore naredne godine?
Ovdje događaji teku brzo i dešavaju nam se stvari brže nego što smo ih sami mogli zamisliti. Mi već ovih dana viđamo susrete na vrhu između predstavnika Crne Gore, Albanije, Hrvatske i drugih država u okruženju. Jasan je cilj da region čeka neki put u kojem ćemo zajednički morati da radimo i zbog toga blagovremeno priznanje Kosova ne bi se dugo vuklo kao opterećujuća priča.

MILO MI JE DA SE ĐUKANOVIĆ VRATIO
Tokom predizborne kampanje čule su se poruke nekih predsjedničkih kandidata da se Đukanović vratio na premijersko mjesto da bi, između ostalog, priznao Kosovo, kao i da je to dužan da uradi zbog podrške Albanaca projektu nezavisne Crne Gore?
Albanci u Crnoj Gori nijesu imali svoje pozicioniranje zbog Đukanovića, činili su to zbog svojih interesa. Ne vjerujem da se g. Đukanović vratio na mjesto premijera zbog Kosova. On se vratio zbog interesa Crne Gore. Meni je drago da se on vratio, jer se pokazao i dokazao kao lider koji shvata interes sopstvene države u prvom redu, a onda i pozicioniranje prema susjedima shodno tom interesu. Dakle, mislim da je dobro što se to desilo i da je dobro da je i g. Vujanović potvrdio svoj drugi mandat, kao čovjek iz bloka koji je proizveo nezavisnost Crne Gore. Bez angažmana tog bloka ne bi danas imali stanje koje imamo u Crnoj Gori, a koje je bolje nego pređašnje stanje ne samo za Albance nego za sve građane Crne Gore i za nove odnose u regionu.

KOD NOVIH LIDERA NEMA GOVORA MRŽNJE
Podsjećajući da su se na mitingu u Podgorici, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, čule parole Ubij, zakolji da šiptar ne postoji, Dinoša ističe da prosrpski političari u komunikaciji sa javnošću ne koriste govor mržnje.
Te parole su brzo presječene i vjerujem da je to urađeno učinkom Andrije Mandića i njegovog tima. I u kasnijoj fazi predsjedničke kampanje nije bilo govora mržnje i to govori da ljudi, brže nego što mislimo, shvataju novu realnost i da nema koristi od onoga što je bio proizvod 90-tih, da imamo šansu za nove kontakte i odnose koji neće biti opterećeni mržnjom. Novi lideri bez obzira na uskostranački interes ipak gledaju šire, i ja tako doživljavam lidere srpskih stranaka u Crnoj Gori.
SAMIR KAJOŠEVIĆ
VIJESTI

Postavljen kamen temeljac za izgradnju prvog zajedničkog graničnog prelaza između Crne Gore i Albanije Sukobin-Murićani

Đukanović: Učvršćeno međusobno povjerenje
ULCINJ - Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Vlade Albanije Salji Beriša juče su postavili kamen temeljac za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza između Crne Gore i Albanije, Sukobin - Murićani.
Evropska komisija finansirala je izgradnju graničnog prelaza sa 1,1 miliona eura, dok ukupna vrijednost projekta iznosi oko 1,3 miliona eura.
Đukanović se zahvalio Evropskoj komisiji, ne samo na iniciranju pomoći i realizaciji ovog projekta, koji će biti izgrađen uz učešće vlada Crne Gore i Albanije, već i, kako je kazao, na izboru graničnog prelaza između dvije prijateljske države, kao prvog u nizu predviđenih zajedničkih graničnih prelaza u regionu.
- Znamo, kao i naši evropski partneri, da to nije nimalo slučajno. To je veliko priznanje za naše zajedničko poimanje evropskih civilizacijskih vrijednosti i za našu zajedničku evropsku i evroatlantsku perspektivu - istakao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, integrisano upravljanje granicom dio je ukupnog bezbjednosnog sistema Crne Gore i jedan je od strateških i stalnih zadataka Vlade.
- Zajednički granični prelaz između Crne Gore i Albanije u velikoj će mjeri pojednostaviti proceduru granične kontrole između dvije zemlje, olakšati život našim građanima, učvrstiti međusobno povjerenje, ali istovremeno će doprinositi borbi protiv prekograničnog kriminala i prevenciji nelegalne migracije - kazao je Đukanović, dodavši da će adekvatna tehnička opremljenost pospiješiti efikasnost granične policije i carine, kao i svih ostalih specijalizovanih službi na graničnom prelazu.
Ubijeđen sam, navodi Đukanović, da će komunikacija i saradnja između naših država i svih zemalja jugoistočne Evrope biti najsnažnija i najdinamičnija kada se sve države nađu u EU.
- Vjerujem da je vjesnik toga i postavljanje prvog kamena temeljca, prvog zajedničkog graničnog prelaza u regionu na granici dvije prijateljske zemlje, Crne Gore i Albanije - kazao je Đukanović.
Premijer Albanije Salji Beriša istakao je da izgradnja graničnog prelaza Sukobin– Murićani ima višestruki značaj.
- Zajednički granični prelaz između dvije zemlje je konkretizacija pozitivnog razvoja dobrosusjedskih odnosa i regionalne integracije, kao dijela zajedničkog procesa evropske integracije obje zemlje - kazao je Beriša, podsjetivši da po prvi put u regionu jugoistočne Evrope dvije susjedne zemlje grade zajednički granični prelaz.
Beriša je istakao da izgradnja zajedničkog graničnog prelaza treba da posluži kao pozitivan primjer i drugim zemljama jugoistočne Evrope.
- Naš primjer treba da prate i Makedonija i Kosovo kako bi na svim graničnim prelazima imali zajedničku granicu. Time će se postići koordinacija rada na vršenju zajedničkih poslova, ali će potpomoći i realizaciji procesa regionalne i evropske integracije - kazao je Beriša, dodavši da je granični prelaz veoma značajan element u primjeni strategije upravljanja granicom.
Kao veoma važan aspekt izgradnje zajedničkog graničnog prelaza Beriša je napomenuo i turizam. Kako je kazao, turistima će znatno biti olakšana putovanja iz Albanije u Crnu Goru i obrnuto.
Sem toga, navodi Beriša, ovaj granični prelaz će doprinijeti suzbijanju kriminala i korupcije, kao i šverca.
Premijeri Đukanović i Beriša su se zahvalili šefovima kancelarija Evropske komisije u Podgorici i Tirani Leopoldu Maueru i Helmutu Lohanu.
Predstavnici Evropske komisije su istakli da će se izgradnjom zajedničkog graničnog prelaza smanjiti gužve i čekanja na graničnim prelazima, ali će doprinijeti i socijalnom i ekonomskom razvoju. Ujedno će, kako su kazali, olakšati dvjema državama borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i bezbijednost granica.
U zgradi zajedničkog graničnog prelaza će se obavljati usluge carine, policijske usluge raznih struktura, fitosanitarne i veterinarske usluge institucija dviju respektivnih država.
Ovaj projekat je prvi od 11 graničnih prelaza, koje planira da finansira Evropska komisija, a vrijednost projekata iznosi 5, 4 miliona eura.
S.G.

Čestitka Albaniji za poziv u NATO
Đukanović je istakao da će dostizanje evropskih standarda u upravljanju granicama, pored ostalog, ubrzati liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom. Kako je kazao, dobrosusjedski odnosi država zapadnog Balkana prepoznati su kao preduslov daljeg napretka zemalja regiona ka evropskim i evroatlantskim strukturama. - Nas u Crnoj Gori raduje svaki uspjeh svih naših susjeda - kazao je Đukanović, čestitavši Albaniji na pozivu za pristupanje NATO-u, koji je zajedno sa Hrvatskom dobila na Samitu u Bukureštu. Kako je kazao, dobrosusjedstvo je preporuka za konačne strateške ciljeve. Ali, navodi Đukanović, mi to ne radimo da bi se svidjeli bilo kome u svijetu i Evropi, već je međusobno uvažavanje tradicija kada se radi o Crnoj Gori i Albaniji.
(Republika)

PREMIJERI ĐUKANOVIĆ I BERIŠA POLOŽILI KAMEN TEMELJAC ZA IZGRADNJU GRANIČNOG PRELAZA SUKOBIN-MURIĆANI

Dvije države pod jednim krovom
Ulcinj - Sa uzvišenja, ispred bunkera, do zuba naoružani vojnik juče je u Murićanima u Albaniji budno motrio na masu ispod sebe dok su premijeri dvije susjedne zemlje ispijali šampanjac nakon što su položili kamen temeljac za izgradnju savremene zgrade na graničnom prelazu. Više od 30 fotoreportera i kamermana sjatilo se oko dva premijera pokušavajući da ovjekovječe trenutak koji je ozvaničio početak radova na izgradnji prvog zajedničkog graničnog prelaza na jugoistočnom Balkanu. Premijer Albanije Sali Beriša kazao je da zajednički granični prelaz Sukobin- Murićani treba da posluži kao pozitivan primjer svim zemljama Jugoistočne Evrope ne samo po tome što će pospješiti koordinaciju rada na vršenju zajedničkih poslova nego i zbog realizacije procesa regionalne i evropske integracije.
- Zajednički granični prelaz rezultat je pozitivnog razvoja dobrosusjedskih odnosa i regionalne integracije naše dvije zemlje. Istovremeno, ovo je prvi slučaj u Jugoistočnoj Evropi da dvije susjdne države grade zajedničku graničnu zgradu i prelaz, koji će omogućiti efikasniji promet ljudi - rekao je Beriša.
On je naglasio da je zajednički prelaz veoma značajan elemenat na primjeni strategije upravljanja granicom koju su usvojili Albanija i njeni susjedi, uključujući i Crnu Goru.
Premijer Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da će dostizanje evropskih standarda u upravljanju granicama ubrzati liberalizaciju viznog režima sa EU. On je čestitao Albaniji na pozivu za pristupanje NATO, koji je zajedno sa Hrvatskom dobila na nedavnom Samitu u Bukureštu.
- Nas u Crnoj Gori raduje svaki uspjeh susjeda. Dobrosusjedstvo jeste preporuka za naše konačne strateške ciljeve. Ali, mi to ne radimo da bi se svidjeli bilo kome u Evropi i svijetu. Međusobno uvažavanje je tradicija kada se radi o Crnoj Gori i Albaniji i zaloga trajnog prijateljstva današnjih i generacija koje dolaze - rekao je Đukanović.
Podsjećajući da je granični prelaz Sukobin-Murićani za međunardoni putnički saobraćaj otvoren u maju 2002, Đukanović je kazao da će u februaru naredne godine, kada se očekuje izgradnja zgrade, na ovom mjestu biti najmoderniji i najefikasniji granični prelaz na Zapadnom Balkanu. On je naglasio da je ovo prvi u nizu predviđenih zajedničkih graničnih prelaza u regionu.
Za izgradnju zajedničke zgrade, u kojoj će biti smještene carine i policije dvije zemlje, Evropska unija izdvojila je 1,1 milion eura.
Šef kancelarije Evropske komisije u Tirani Helmut Lohan kazao je da će novi granični prelaz, Albaniji i Crnoj Gori omogućiti da rade zajedno na zaštiti životne okoline, borbi protiv organizovanog kriminala, bezbjednosti graničnog pojasa i promociji granične saradnje uopšte.
Njegov kolega iz Podgorice Leopold Maurer podjsetio je da je Crna Gora bila jedna od prvih zemalja bivše Jugoslavije koja je izvršila kompletnu demilitarizaciju granične kontrole. On je istakao da će Evropska komisija sa 14 miliona eura podržati program kooperacije crnogorskih graničnih prelaza u periodu do 2010. godine.
Svečanosti u Murićanima, pored ostalih, prisustvovali su crnogorski ministri policije i zaštite ljudskih i manjinskih prava, Jusuf Kalamperović i Fuad Nimani, lider DUA Ferhat Dinoša, te ministri policije, evropskih integracija i poljoprivrede u Vladi Albanije, Bujar Nišani, Malinda Bregu i Jemin Đana.
S.ADROVIĆ
Vijesti