Turistička ofanziva Crne Gore i desetodnevne aranžmane po cijeni od 99 eura

Hrvati tvrde da je njihovo more ljepše
MINISTARSTVO TURIZMA SUSJEDNE ZEMLJE, POVODOM NAJAVA IZ CRNE GORE, PORUČILO DA NEĆE SNIŽAVATI CIJENE
Podgorica – Turistička ofanziva Crne Gore koja gostima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije nudi desetodnevne aranžmane po cijeni od 99 eura, u šta će biti uključen i prevoz, nije izazvala posebnu reakciju Ministarstva turizma Hrvatske, piše portal Index.hr.
- Prema mišljenju naših turističkih stručnjaka, na taj se način Hrvatska ne bi trebalo takmičiti sa konkurentskim zemljama, s obzirom da je njen turizam krenuo drugim smjerom. Drugim riječima, umjesto snižavanjem cijena, Hrvatska se za svoje goste bori kontinuiranim podizanjem kvaliteta – stoji u odgovoru kabineta ministra turizma za Indexov zahtjev za komentar na crnogorsku ponudu koja je najavila agresivno preuzimanje gostiju iz susjednih zemalja.

Portal dodaje da u vrijeme dok Ministarstvo turizma Crne Gore pregovara sa Željeznicom i autobuskim prevoznicima da se spuste cijene kako bi se uklopili u \”aranžman od 99 eura\”, ministar Bajs i dalje misli kako je spasonosna formula pohod na turističke sajmove i deviza o pristupačnosti mora.
- Vlada susjedne zemlje procijenila je kako se turističkim tržištem Grčke, Turske, Egipta i Kipra mogu jedino boriti spuštanjem cijene na njihov nivo, uzimajući u obzir da je vrijeme ekonomske krize kada su smanjena turistička putovanja. Baš kao i Hrvatska, od Srbije se očekuje da ih izvuče ove turističke sezone, a čini se kako očekuju i velik broj hrvatskih turista – navodi Index, dodajući da u Ministarstvu turizma potvrđuju da je tržište Srbije, odnosno regiona, od ključne važnosti za hrvatski turizam.

Prošlogodišnje kampanje hrvatskog turizma za tržište regiona, kako se dodaje, pokazale su se uspješnim, što dokazuju i statistički podaci.
- Naime, prošle se godine u Hrvatskoj odmaralo oko 90 hiljada srpskih gostiju (1,3 odsto više nego godinu ranije) koji su ostvarili više od 441 hiljade noćenja (rast od čak 14,5 odsto). Od 2002. godine do danas broj turista iz Srbije u Hrvatskoj kontinuirano raste, odnosno porastao je čak deset puta – kažu u Ministarstvu turizma za Index.
Crna Gora, kako portal zaključuje, zapravo samo slijedi trendove, jer su se za šok-kampanju cijena ove sezone odlučili Španija i Grčka, a prošle su to učinile Turska, Tunis i ranije Kipar.
Ministarstvo turizma umjesto subvencioniranja hotelskog i privatnog smještaja kako bi se smanjila cijena, planira ove sezone za promociju da utroši 30 miliona eura.

R.M.
Vijesti

Popularity: 1% [?]

“Ljeto 2009” : na Ulcinjskoj rivijeri i dalje dobra posjeta turista

“Ljeto 2009” : na Ulcinjskoj rivijeri i dalje dobra posjeta turista, a očekuju se rekordi i u Septembru
Povratak starih gostiju
U našem najjužnijem ljetovalištu voga ljeta se čuju razni jezici, što potvrđuje potpuno novu strukturu gostiju, koji su u rekordnom broju stigli iz zemalja regiona, ali i iz zapadne i istočne Evrope. Sadašnje stanje 13 odsto bolje nego krajem avgusta prošle godine

Iako je kraj avgusta, kada se, po pravilu, osjetnije smanjuje broj turista u svim ljetovalištima, zbog početka školske godine, u našem najjužnijem se to ne osjeća. Dobra posjeta i dalje traje. Prema zvaničnim podacima, na području ulcinjske opštine odmara blizu 20 hiljada registrovanih turista, što je 13 odsto više nego u ovo vrijeme prošle godine.

-Nakon veoma dobre predsezone, imali smo osjetan pad posjete u julu. Razlog je bilo kišovito vrijeme, da bi lijepim vremenom, koje je uslijedilo krajem jula i još traje, imali posjetu kakvu ove godine nijesu predviđali ni najveći optimisti. Tako je avgust “kompezovao” sve julske minuse i sada već možemo sa sigurnošću reći da ćemo imati dobru sezonu, čak nešto bolju od prošlogodišnje, kazao je za “Pobjedu nedjeljom” Vaso Radović, sekretar Sekretarijata za privredu i ekonomski razvoj opštine Ulcinj.

Uz napomenu da u ovoj opštini boravi veliki broj gostiju koji nijesu registrovani kao turisti, on kaže da je posjeta značajno veća od brojki koje bilježi zvanična statistika. To se potvrđuje na svakom mjestu, od ulaza u grad pa do Ade na Bojani, a posebno na brojnim atraktivno uređenim plažama, koje su krcate u toku dana, i na šetalištima i restoranskim terasama i baštama u večernjim satima.

-Raduje nas ovako brojno prisustvo gostiju, ali nas naročito raduje da nam se struktura bitnije izmijenila ove sezone. Tako ovoga ljeta nijesu gosti sa Kosova dominantni kao prethodne dvije decenije, jer su nam u mnogo većem broju nego prethodnih godina stigli gosti iz Bosne, Srbije i drugih zemalja regiona. Takođe značajno je povećan broj turista i iz zemalja zapadne i istočne Evrope, kaže Radović i dodaje da su im gosti došli i iz susjedne Albanije, napominjući da je na graničnom prelazu Sukobin zabilježen rekord od 8.500 turističkih ulazaka u jednom danu. U toku jednog dana evidentiran je i dolazak 21. turističkog autobusa iz raznih krajeva sa kojima je stizalo više od hiljadu turista.

Iako se Ulcinj suočava s nedostatkom hotelskih kapaciteta višeg standarda, postojeća ponuda je ovoga ljeta prilično uspješno odgovorila zahtjevima tražnje. Prije svega zahvaljujući kapacitetima “Otranta”, u kome je hotelski lanac “Ibero star” 250 kreveta dovela na nivo četiri zvjezdice, kao i značajno osvježena ponuda HTP “Ulcinjska rivijera” na Velikoj plaži i na Adi. U ponudi su i brojni novoizgrađeni i luksuzno opremljeni mali hoteli i apartmani u privatnim kućama duž ulcinjske rivijere, naročito u zaleđu Velike plaže. U ponudi je uključen i bivši dom penzionera, koji od ove sezone radi kao hotel sa tri zvjezdice.

-U ponudi naše opštine posebno bih izdvojio plaže i kupališta, od kojih je veći broj opremljen i uređen po najvišim ekološkim i drugim standardima. To najbolje potvrđuje podatak da od 18 plavih zastavica u Crnoj Gori sedam su na ulcinjskim plažama, ističe Vaso Radović i napominje da velike nade polažu u nastavak dobre posjete i produžetak sezone u toku septembra, pa i oktobra.

-Produžetku sezone može posebno doprinijeti toplo vrijeme koje se najavljuje, a ono što je bilo do nas već je urađeno – ponuda je osjetno povoljnija, s obzirom na to da su u narednom periodu cijene niže od onih u juli i avgustu – 20 do 30 procenata. I to kako usluga smještaja, tako i cijene plažnog mobilijara i drugih usluga, zaključio je Radović.

Boravišna taksa-paušalno

Vlasnici turističkih objekata svoje obaveze po osnovu boravišne takse u ulcinjskoj opštini mogu plaćati paušalno. Pošto još nije konstituisana opštinska turistička organizacija, turizam je u nadležnosti Sekretarijata za privredu i ekonomski razvoj. Sekretar Vaso Radović smatra da je bitno da se gosti registruju, uz napomenu da i dalje imaju veliki broj neregistrovanih turističkih kapaciteta, u kojima borave gosti – takođe bez registracije.

Dobra kampanja dovela goste

-Ove godine smo imali mnogo veću i kvalitetniju kampanju. Imali smo u vidu ekonomsku krizu, koja je zahvatila čitav svijet, pa smo kampanju fokusirali na zemlje regiona, ali nijesmo zapostavili ni ostala tržišta, kaže Radović. -To se potvrdilo kao jako dobro, jer su nam u velikom broju došli gosti baš sa tih područja gdje smo vodili ozbiljniju kampanju, a to su Bosna, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija, pa i Slovenija i Hrvatska, kao i Poljska, Češka, Ukrajina, Rusija, Rumunija…

Hajdinaga: Veoma uspješna sezona

-Ovogodišnja turistička sezona u našoj opštini je jako uspješna. Broj turista i ostvareni promet u proteklom periodu daje nam za pravo da kažem da se naš optimizam potvrdio. Sve ovo je rezultat naših promotivnih aktivnosti, koje su bile vrlo efektne, kako one koje smo izveli samostalno, tako i one u saradnji sa Turističkom organizacijom Crne Gore i Ministarstvom turizma. Da je sve to dalo dobre rezultate, dokaz je i to što smo ovoga ljeta najveći broj gostiju imali sa prostora gdje smo imali jači promotivni nastup. Ono što je novina u ovoj sezoni jeste masovnija posjeta, odnosno povratak naših starih gostiju. Tu prije svega mislim na turiste iz Bosne, odakle smo procentualno zabilježili najveći rast prometa. Takođe značajno povećanje broja gostiju bilježimo iz Srbije, za koje su Velika plaža i Ada ponovo postali privlačni, kazao je predsjednik opštine Ulcinj, Gzim Hajdinaga.

-Posebno nas raduje činjenica da se u Ulcinju čuju razni jezici, kao nekada, što nas naročito ohrabruje da u naš grad dođu novi – stari gosti sa raznih meridijana. Sve to je imalo za rezultat da smo u pojedinim periodima imali od 15 do 25 odsto više gostiju nego u istom periodu prošle godine. Veoma dobru posjetu imamo i sada, iako je na pomolu početak nove školske godine, kao i to da je u toku ramazanski mjesec posta. Očekivali smo da će poslije 20. avgusta nastupiti uobičajena “osjeka”, ali to se nije dogodilo. Posjeta je neznatno opala.

-Ulcinjska opština je potvrdila ovoga ljeta da je prava turistička destinacija, koja iz godine u godinu ima sve kavalitetniju ponudu. Pored novih hotelskih i ugostiteljskih sadržaja, tu su i sve uređenija kupališta i plaže, na kojima se vijori sedam plavih zastavica, kao znak priznanja za visoke ekološke standarde.

-Uprkos velikom prilivu turista, kojih je tokom avgusta bilo četiri puta više nego što Ulcinj ima stanovnika, grad i okolna naselja bili su čisti i uređeni. Uz to, moram istaći da u našoj opštini ove sezone raduje činjenica da nijesmo imali većih problema niti bilo kakvih incidenata karakterističnih za špic sezone. Ovom prilikom želio bih da se zahvalim svim ljudima koji daju nemjerljiv doprinos da Ulcinj bude adresa koja se sve više traži od pravih, sve zahtjevnijih turista, kao destinacija za pravi užitak i bezbjedan boravak. Ulcinj je potvrdio da sve više postaje destinacija mlađe populacije, sa bogatim i raznovrsnim kulturno – zabavnim sadržajima i programima, bez buke, koja bi ometala prijatan odmor gostima i mještanima, rekao je Hajdinaga.

Nikola Perković
Pobjeda

http://video.ak.facebook.com/video-ak-sf2p/v2686/129/65/1136146338119_15026.mp4

Video Selver Seki Vukovic

Popularity: 1% [?]

Auto kamp – Tropicana – Ulcinj – Crna Gora 12 € na dan

AUTO  KAMP – TROPICANA – ULCINJ – MONTENEGRO  12 €

Auto kamp Tropicana  se nalazi na trećem kilometru Velike plaže, na putu za Adu Bojanu. Posjeduje  kapacitete od 100 kamperskih jedinica, sa modernizovanim sanitarnim čvorom, priključke za struju, pojedinačno svaki priključak na elektro mrežu. Kamp se nalazi na 20 metara od plaze, sa sopstvenim putem koji vodi do nje. Osim kamperskih jedinica posjedujemo dvokrevetne i trokrevetne sobe sa kupatilima i balkonima i klimatizacjom.
Tropicana već niz godina prednjači u kvalitetu, sadržaju i usluzi koju nudi sada već svojim vjernim posjetiocima. Plaža raspolaže sa 300 suncobrana i 600 ležaljki, 2 plažna bara, restoranom i parkingom (300 m2), svlačionaicama, tuševima, modernim sanitarnim čvorom, sportskim terenima kao i zanimljivim propratnim programima poput sportova na vodi i jahanja. U večernjim časovima posjetiocima je dostupan i Disco Club kao i mogućnost atraktivnog noćnog kupanja uz budno oko kvalifikovanih spasioca. O svemu ovome brine ljubazno osoblje koje će vam u svakom trenutku izaći u susret. Od ove godine plaza Tropicana je dobila plavu   zastavu i time je jedina plaža u Ulcinju kojoj je ona dodijeljena.Takođe ove godine nudimo i zabavni park za djecu kao i novi ambijent prepun palmi koji će učiniti vaš boravak nezaboravnim.

Kamp koji se nalazi neposredno iza pjesčane obale pravi je izbor za one koji žele istovremeno ugodan smještaj, puno sunca, odmor u hladu i kupanje u kristalno čistom moru. Raznovrsnost vašem odmoru daće i bogata sportska i animacijska ponuda za djecu i odrasle u kampu i njegovoj neposrednoj blizini.
Slika koja samo doprinosi pomalo ruralnom i poljskom izgledu zaleda plaže. Tik uz plažu nude Vam se pedoline, čamci, sitna oprema za plažu, grickalice i piće, a tu je i restoran sa bogatom ponudom hrane – u slučaju da Vaši pokušaji za ulovom cipola, orade, lice ili makar girice, ne urode plodom. Kamp plaže Tropicane, sa kapacitetom od 100 mjesta za kamp prikolice, raspolaže sa modernim sanitarnim čvorom. U ponudi jos izdvajamo šest apartmana koji se nalaze u blizini autokampa.
Cjena za Kamp samo 12 € na dan + dažbine…..

Auto Kamp Tropicana Ulcinj

Auto Kamp Tropicanaje smješten u slikovitoj uvali  razvedene obale čiji gosti za ljetnih žega uživaju u hladovini zimzelene vegetacije i najčišćem moru na Mediteranu. Udoban i uslužan, s brojnim sadržajima i ponudom po mjeri svakog zaljubljenika u camping turizam. Darovi darežljive prirode ovdje se svakodnevno širokogrudno primaju. U tom osunčanom zelenilu, okruženo nepreglednom modrinom mora, putniku koji je doputovao iz daleka tek su potrebne drage mu osobe da bi tu ljepotu nesebčno podijelio s njima.

Položaj
Auto Kamp Tropicana Ulcinj je smješten u slikovitoj uvali razvedene obale i kristalno čistim morem.

Smještajne jedinice
Auto Kamp Tropicana raspolaže sa 100 Auto Kamp jedinica s priključcima na struju. Kapacitet kampa je 900 osoba.Auto Kamp Tropicana nudi parcele uz more.
Sadržaji:

• * sanitarije, sanitarije za invalide
• * Minimarket
• * Restoran, riblji restoran, snack bar, pivnica, aperitiv bar
• * Parking automobila sa hladovinom
• * razni zabavni i sportski sadržaji u kampu i u neposrednoj blizini kampa
• * zasebne kabine
• * kamper parking
• * dječja igrališta i dječja plaža

Plaža

• * Plaža je pješčana
• * Plava zastava

Sport / Rekreacija

• Mali nogomet
• Rukomet
• Košarka
• Odbojka
• Odbojka na pijesku
• Najam bicikli
• Stolni tenis
• Najam čamaca
• Ronjenje
• Jedrenje
• Surfanje
• Vožnja bananom i kolutima na moru
• Skijanje na moru
• Ostali vodeni sportovi (pedaline, sandoline i sl.)

Zabava i animacija
Bogati zabavni i animacijski programi za sve uzraste odvijaju se u naselju Tropicana Beach i na raspolaganju su gostima kampa.

Za sve informacije molimo vas kontaktirajte nas:
Email:info.ulqini@gmail.com

Web stranica: http://www.visit-ulcinj.com/

Popularity: 1% [?]

Turista 11% manje nego prošle godine

PODGORICA – U Crnoj Gori boravi oko 30,4 hiljada turista, 11 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva turizma.
Prema ranijim procjenama Ministarstva, Crnu Goru će ove godine posjetiti oko 1,1 milion turista, što je na nivou prošle. Turisti će ove godine, prema očekivanjima, ostvariti 7,7 miliona noćenja, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi.
Prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (NjTTC) prihodi od crnogorskog turističkog sektora biće ove godine neznatno veći nego prošle, dok će broj noćenja biti manji za nekoliko desetina hiljada.
Izvor / Mina-business
Link: http://www.visit-ulcinj.com

http://videooglasi.net/video-file-280.m4v

Popularity: 1% [?]

Istraživanje: Srpski turisti najviše u Crnu Goru, samo 5% u Hrvatsku

BEOGRAD – Crna Gora je na prvom mjestu omiljenih destinacija za odmor srpskih turista, pokazalo je istraživanje Visa International.
Iza Crne Gore na listi se nalaze Grčka, Turska, Bugarska i Hrvatska. Prema rezultatima istraživanja, za odmor u Crnoj Gori se opredijelilo 37,7 odsto ispitanika, Grčku 21 odsto, Tursku 11,7 odsto, Bugarsku šest odsto. Odmor u Hrvatskoj planira svega pet odsto ispitanika.
- Istraživanje je pokazalo da će svaki deseti građanin Srbije, zbog finansijske neizvjesnosti koju je donijela globalna ekonomska kriza, ostati ovog ljeta kod kuće, dok će četvrtina odmarati u domaćim ljetovalištima, navodi se u saopštenju crnogorskog Ministarstva turizma.
Za odlazak van Srbije opredijelilo se 65 odsto ispitanika koji planiraju da na odmoru provedu sedam do 10 dana.
- Negativni ekonomski globalni trendovi pogodili su i stanovnike koji mogu sebi priuštiti ljetovanje u inostranstvu, tako da će oni biti znatno oprezniji prilikom trošenja novca, dodaje se u saopštenju.
Oko 60 odsto ispitanika izdvojilo je za trošak 25 EUR dnevno za osnovne potrebe, dok je 30 odsto građana Srbije u mogućnosti da troši nešto malo manje od 50 EUR.

Izvor / Mina-business
Link: http://www.visit-ulcinj.com

Popularity: 2% [?]

Zajednička evropska perspektiva Crne Gore i Hrvatske

Crna Gora i Hrvatska dijele zajedničke evropske vrijednosti i biće partneri u integracionim procesima, saopštili su danas u Podgorici predsjednici parlamenata dvije države, Ranko Krivokapic i Luka Bebic.
Krivokapić je, na konferenciji za novinare, kazao da je Hrvatska najbliža u regionu punopravnom članstvu u Evropsku uniju (EU), a Crna Gora najbrža na putu evropskih integracija.
Predsjednik hrvatskog Sabora je ocijenio da Crna Gora, zbog svoje unutrašnje i spoljne politike, predstavlja stabilizarajući faktor u regionu.
Predsjednici dva parlamenta su ocijenili da su politički odnosi Podgorice i Zagreba na visokom nivou i da sada treba uraditi sve kako bi se unaprijedila ekonomska saradnja.
Bebić će sjutra posjetiti Kotor, gdje će se sastati sa predstavnicima hrvatske etničke zajednice u Crnoj Gori.
Izvor / RSE

Popularity: 1% [?]

Financial Review: Crna Gora nudi više nego Hrvatska

PODGORICA – Crna Gora je zemlja koju treba obići i koja može više da ponudi nego Hrvatska, tvrdi australijski časopis Financial Review.
Taj časopis, koji spada među najčitanije u toj zemlji, u dodatku Life&Leisure objavio je članak o Crnoj Gori. Autor teksta novinar Michael Walters navodi da je Crna Gora naredna destinacija koju treba obići.
„Kada obići Crnu Goru? Ukoliko želite plaže, onda krajem ljeta da bi izbjegli vrućine i gužve, a za one koji žele da probaju biciklizam, pješačenje, rafting onda je to proljeće, ili ako želite skijanje onda su to zimski mjeseci“, objašnjava autor.
U članku se podsjeća da je Crna Gora jedna od najmlađih država, koja je veoma “raznolika i zanimljiva turistima”.
„Crna Gora ipak ima da ponudi više raznolikosti nego njen susjed. Sada je vrijeme da se istraži“, dodaje se u tekstu.“Iako je Crna Gora mala, jedan od najljepših fjordova u Evropi se nalazi baš tamo, a sjajna obala može biti rival svakoj Rivijeri“
Iz PR službe Minsitartsva turizma i zaštite životne sredine ocijenjeno je da je taj tekst još jedan u nizu članaka koji afirmativno govori o razvoju turizma u našoj zemlji.
„Ovo je još je jedan dokaz da Crna Gora postaje prepoznatljiva turistička destinacija ne samo na tržištu Evrope već i na svjetskom“, smatraju u Minisatsrtvu.
Izvor / Mina-business
http://www.vimeo.com/1092666

Popularity: 1% [?]

Beogradski analitičar Dušan Janjić očekuje da Crna Gora prizna Kosovo tek poslije izbora

Samoubilački je pratiti Srbiju
Zagreb – Direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić izjavio je da ne očekuje da Podgorica prizna Kosovo prije izbora sljedeće godine u Crnoj Gori, ocjenjujući da zbog takve eventualne odluke ne bi došlo do prekida diplomatskih odnosa između Srbije i Crne Gore.
Janjić je kazao “Vijestima” da je ubijeđen da će nova Vlada Srbije morati da odustane od prakse da dovodi u pitanje diplomatske odnose sa zemljama koje priznaju Kosovo.
“To tendencijski znači da do kraja godine prekine odnose sa 100 zemalja. To niko nije radio… Ja sam zamjerio našem ambasadoru na njegovom prvom nastupu u Crnoj Gori kada je skrenuo pažnju crnogorskoj politici da treba da ima u vidu da odnos Srbije prema drugim zemljama zavisi od toga da li su priznali ili nijesu Kosovo. To je pogrešno”, rekao je Janjić.
On je na konferenciji o interkuluturalniom dijalogu u Zagrebu, održanoj početkom ove sedmice u organizaciji Evropske komisije, objavio da je tim stručnjaka za Balkan, u kojem je i on, na zahtjev italijanske Vlade pripremio detaljnu analizu o implikacijama nezavisnosti Kosova na situaciju u regionu, najavljujući da će ona uskoro postati javni dokument.
Janjić smatra da Crna Gora, prije nego se odredi prema pitanju Kosova, mora da “završi nekoliko važnih poslova ove godine”.
“Očekujem da će (premijer Milo) Đukanović prvo da se bavi privatizacijom, a pogotovo je važna energetika, i da privuče što više kapitala u infrastrukturu (autoputeve). Zato očekujem da se u Crnoj Gori prvo dogode izbori, pa da onda Crna Gora otvori ovako delikatna politička pitanja kao što je Kosovo”, ističe Janjić.
Njegovo mišljenje je da Crna Gora ima unutrašnje i spoljnopolitičke razloge da prizna Kosovo relativno brzo, ali i da takvu odluku odloži.
“Priznanjem bi ubrzala partnerstvo sa onima koje sponzorišu nezavisno Kosovo – SAD, EU, NATO, a jedan od prioriteta Crne Gore je da što prije uđe u evroatlantske integracije. Tu se podrazumijeva puna saradnja. Drugi razlog je taj da je albanska zajednica bila dio promjena i da na neki način ima zasluge za sadašnje stanje. Postoji i razlog održavanja otvorenih granica, jer ako vi nekoga priznate ubrzavate promet i saradnju, a na Kosovu će se dešavati vrlo ozbiljni investicioni programi i ekonomski razvoj”, kaže Janjić.
Kao razloge protiv on navodi “jak sentiment i kod Crnogoraca, posebno u prosrpskom bloku i mišljenje da je nezavisno Kosovo nepravda”. “Zatim tu je i uticaj Rusije koji je veći u ekonomiji nego u politici, ali gdje je ekonomija tu je i diplomatija. Treći razlog za nepriznavanje je da ni BiH nije u situaciji da može da donese odluku, a Crna Gora i Bosna su povezane tako da bi negativan efekat događaja u BiH mogao izazvati promjene i u Crnoj Gori s obzirom na granicu sa Republikom Srpskom”.
Janjić vjeruje da, ipak, kada se sve sabere, Crna Gora ima dovoljno mehanizama za održavanje unutrašnjopolitičke stabilnosti. “Napolju postoji očekivanje da će vlast u Crnoj Gori to tako riješiti da ne ugrozi unutrašnju političku stabilnost”.
“Crna Gora svoju šansu mora da traži kao mjesto regionalnog susreta. Za Crnu Goru je jako važno da i Srbija bude otvorena, da joj bude prvi partner, ali ako Srbija očigledno zadnjih par godina ide dolje, koliko god je Srbija važan partner, Crnoj Gori se otvara šansa da bude vrlo važan regionalni igrač na putu Kosovo-Albanija-BiH-Hrvatska. Tu stiže ogroman novac”, ocjenjuje Janjić.
Njegovo mišljenje je da politika Beograda ne uliva povjerenje:
”A da biste nekoga slijedili, vi morate da vjerujete u tu politiku koja se svela samo na blokadu međunarodnog priznanja Kosova. Potpuno je samoubilački to pratiti, a gubiti sve ostalo”.
Janjić smatra da će unutrašnjopolitička reakcija jako zavisiti i od toga ko će biti partner u vlasti u Podgorici. “Jer, ako to bude neko iz prosprskog bloka, onda to ne može izazvati dramatične posljedice.
Pogledajte, u Hrvatskoj su srpske stranke osudile priznanje nezavisnosti, ali su ostale u Vladi hrvatske zato što je to neki jači interes… Ali, ako Crna Gora sada prizna Kosovo, to bi moglo da ima posljedica jer bi moglo da postane neprijatna izborna tema”.

Visković: Čekajte sa priznanjem koliko god budete mogli
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i bivši diplomata dr Ivo Visković kaže da će, kada je u pitanju Kosovo, odluka Vlade Crne Gore o priznavanju biti sigurno vrlo negativno primljena u Srbiji.
“Potpuno sam svjestan da, naročito stav Crne Gore, predstavlja mentalno veliki problem za ljude u Srbiji. To je ono što bi se osjetilo kao zabadanje noža u leđa od strane rođenog brata. U tom smislu ja mogu razumjeti interes i stav crnogorske vlasti, ali zaista, ako moj savjet išta znači, ja bih na njihovom mjestu odložio to što je duže moguće”, naglašava Visković.
On ocjenjuje da je “tajming sam po sebi važan činilac”.
“Ne samo za službenu Srbiju nego i za običnog čovjeka nije svjedno kada će se to dogoditi. Da li će oni koji su nam bliski požuriti da među prvima to priznaju ili će čekati da to eventualno bude neminovnost jednog dana”, kaže Visković u razgovoru za “Vijesti”.
On napominje da u Srbiji postoji široko rasprostranjen osjećaj da “to što neka Kostarika ili Avganistan žure da priznaju Kosovo može biti rezultat njihovih političkih interesa, ali isto tako i nepoznavanja situacije o tome što se ovdje zapravo događa”.
“Ali niko i ne pomišlja da neko ko je u regionu ne zna dobro što se događa. I s obzirom na osjetljivost pitanja Kosova za emocije i za realan politički život i ukupnu klimu u Srbiji, mislim da je jako loše što su neke države požurile sa priznanjem te nezavisnosti. To će za dugi niz godina ostaviti vrlo gorak osjećaj i poremetiti punu normalizaciju odnosa Srbije sa tim zemljama”, ističe Visković, jedan od glavnih govornika na zagrebačkoj konferenciji.
On objašnjava da su odluke nekih komšija o priznanju Kosova (Slovenija, Hrvatska) ostavile u ljudima izuzetno gorak osjećaj, dok se kod političke elite stvara “stav koji je i pod pritiskom javnog mnjenja i koji za duži period onemogućava normalnu međudržavnu komunikaciju”. “I sve će se morati odvijati silom nekih ekonomskih ili drugih interesa, gdje imate saradnju, ali koja nije plod želje nego nužnosti”.

SNP traži referendum o Kosovu
Podgorica – Iz SNP-a je juče ponovljeno da je raspisivanje referenduma u vezi sa priznanjem Kosova jedini način na koji se crnogorski narod može odrediti prema ovom pitanju.
U SNP-u ocjenjuju da bi svaki drugi odnos bio “urušavanje međunacionalnih odnosa u Crnoj Gori, kao i usložnjavanje odnosa sa Srbijom sa kojom nas vežu najtješnje istorijske, bratske i ekonomske veze“.
„Podsjećamo režim da nema mandat za ekskluzivno igranje sa nacionalnim interesima, građanskim mirom i sigurnošću, i da će snositi odgovornost ali i konsekvence ako uradi nešto protivno istorijskom i duhovnom nasljeđu Crne Gore“, stoji u saopštenju, prenosi MINA.
Navodi se da posljednje „nekoordinisane“ izjave funkcionera DPS-a o skorašnjem priznanju kosovske nezavisnosti predstavljaju uvod u nestabilnost kako u Crnoj Gori tako i u regionu.
„Iako sva istraživanja javnog mnjenja govore da je preko 80 odsto građana Crne Gore protiv priznanja kosovske nezavisnosti, režim uporno radi protiv interesa crnogorskog naroda, dajući razna obećanja kosovskim predstavnicima na marginama regionalnih seminara“, kaže se u saopštenju SNP-a.
Nđ. RUDOVIĆ
Izvor / Vijesti

http://www.vimeo.com/1092666

Popularity: 1% [?]

Brza cesta do Ulcinja

Potpisan Ugovor o izradi generalnog projekta izgradnje saobraćajnice duž crnogorskog primorja
PODGORICA – Ugovor o izradi generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti izgradnje brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, od Debelog brijega do Ulcinja, vrijedan 278.000 eura, potpisan je juče u Podgorici.
Brza saobraćajnica od Debelog brijega do granice sa Albanijom, kod mjesta Sukobin, biće duga 110 kilometara, a, prema riječima direktora Monteputa Ratka Ivanovića, imaće veliki značaj za razvoj saobraćaja, turizma i ekonomije Crne Gore.
-Postojeća saobraćajnica, Jadranska magistrala, u konfliktu je sa urbanizovanim zonama i ograničavajući je faktor dalje urbanizacije. Tek će se izgradnjom savremene saobraćajnice u zaleđu primorja valorizovati turistički potencijali crnogorske obale – rekao je Ivanović.
Brza saobraćajnica biće nastavak slične trase koja Hrvatska gradi od Dubrovnika do Debelog brijega, što će Crnoj Gori donijeti dodatnu korist.
- S ovom cestom bićete povezani sa mrežom autoputeva u Hrvatskoj, ali i zapadne Evrope – kazao je zamjenik generalnog direktora Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) Aleksej Dušek.
Od Debelog brijega i mosta Verige brza saobraćajnica će prolaziti kroz opštinu Tivat, tunel Vrmac preko Gornjeg Grblja, do puta Cetinje-Budva.
Nastavljaće se preko tunela Sozina, kroz barsku Opštinu do Skadra, gdje će se priključiti albanskim putevima.
Ključni objekat saobraćajnice, prema riječima Ivanovića, biće most Verige u Bokokotorskom zalivu, čija će visina biti podignuta sa projektovanih 53 na oko 58 metara.
- Opština Kotor je zahtijevala da ta visina bude veća, s obzirom na velike kruzing brodove koji često posjećuju taj grad, a koji ne bi mogli proći ispod mosta projektovane visine. Razgovarali smo sa projektantima i neće biti problema da se most, nakon novih proračuna, podigne za koji metar – saopštio je Ivanović.
On je kazao da je kompletna dokumentacija za taj most završena, a da se tender za izgradnju može očekivati tokom naredne godine.
Izvor / Mina Biznis

Popularity: 1% [?]

Autoput duž Crnogorskog primorja od Debelog brijega do Ulcinja

Brza cesta do Ulcinja,iz Monteputa najavljeni novi projekti
PODGORICA – Ugovor o izradi generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti izgradnje brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja od Debelog brijega do Ulcinja biće potpisan danas u Podgorici.
Iz Monteputa je saopšteno da će projekte raditi Institut građevinarstva Hrvatske, čija je ponuda na tenderu ocijenjena najpovoljnijom.
Brza saobraćajnica duž Crnogorskog primorja duga je oko 110 kilometara, a s obzirom na obim projekta, predviđena je fazna izgradnja.
Ranije je saopšteno da će početak i dinamika cijelog posla zavisiti i od izgradnje više obilaznica oko većih primorskih naselja i gradova, kao i od usklađivanja sa projektima izgradnje sličnih saobraćajnica u Hrvatskoj i Albaniji.
Izvor / Republika

Popularity: 1% [?]

Next Page »