Turizam Crne Gore

Crna Gora ima dobre uslove za razvoj svih vrsta turizma, pošto posjeduje lijepe plaže, planinski region na sjeveru, bogatu kulturnu baštinu i dobro očuvanu prirodnu sredinu. Crna Gora je bila poznato turističko odmaralište tokom 1980-ih, ali je zbog ratova vođenih u okolnim država tokom 1990-ih njen imidž turističke destinacije narušen. Crnogorski turizam nije počeo da se oporavlja do početka 2000ih, a od tada se znatno povećao broj turista i noćenja.

Skoro sve ekonomske aktivnosti Crne Gore usmjerene su na razvoj turizma. Vlada Crne Gore je sebi za cilj postavila razvoj Crne Gore u elitnu turističku destinaciju.

Poznate turističke destinacije u Crnoj Gori su:

Za više informacija pogledajte Saobraćaj u Crnoj Gori

Republika Crna Gora je po svom položaju mediteranska i balkanska zemlja, pa je i glavni saobraćajni pravac u zemlji veza između luka na Jadranu i balkanske unutrašnjosti u zaleđu. Glavna teškoća zemlje je njen veoma izražen planinski karakter i neprohodnost, što je znatno doprinijelo sporom razvoju saobraćaja u zemlji.

Ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori je 250 km.[36] U zemlji postoje dve željezničke linije. Važnija je Bar-Podgorica-Bijelo Polje (Srbija) i dio je pruge Beograd-Bar. To je i jedina elektrificirana železnička linija u zemlji. Druga pruga je pruga Nikšić-Podgorica-Božaj (Albanija). Jedini željeznički čvor je Podgorica.

Ukupna dužina puteva u Crnoj Gori je oko 7.000 km, a dužina magistralnih i regionalnih puteva je 1.847 km. Od oko 5100 km lokalnih i nekategorisanih puteba, oko 50% u čvrstoj podlozi (asfalt, beton). U zemlji nema autoputeva, mada postoje putevi i njihove dionice sa tri trake.[36] Sa druge strane, posebnost Crne Gore je broj tunela i mostova na njenim putevima. Skoro je, 2006. godine, otvoren tunel Sozina, koji je znatno skraćen put između jadranske obale i zaleđa. Takođe postoje planovi za izgradnju autoputa Beograd-Bar i most preko moreuza Verige u Boki kotorskoj.[36]

Crna Gora je pomorska zemlja sa dugom pomorskom tradicijom. Bokelji i Boka kotorska dobar dio svoje istorije vezuju za more i pomorstvo. Kotor je bio staro pomorsko središte ovog dela Jadrana. Danas je luka sa najvećim značajem za privredu zemlje i privredu Srbije u zaleđu luka Bar. Takođe, postoji redovna pomorska linija feribotom Bar-Bari. Kotor, Tivat i Zelenika, svi u Boki, su manje luke.

Od slatkih voda (rijeke, jezera) plovno je Skadarsko jezero i njegova pritoka, Rijeka Crnojevića, oko ušća. Ovaj vid vodnog saobraćaja je slabo razvijen i izvodi se najviše manjim plovilima (čamci).

U Crnoj Gori postoje 2 aerodroma, aerodrom Podgorica i aerodrom Tivat. Prvi aerodrom je najvažniji u zemlji, dok je drugi važan za ljetnji turizam. Postoje i manji aerodromi na sjeveru zemlje (Berane, Žabljak, Nikšić), ali oni nisu opremljeni za prihvat većih letjelica i značajni su na nivou države.

Za više informacija pogledajte Kultura u Crnoj Gori

Kultura Crne Gore je oblikovana raznovrsnošću uticaja kroz svoju istoriju. Uticaj pravoslavlja, slovenstva, centralne Evrope, islama i pomorske mediteranske kulture (iz delova Italije, poput Mletačke republike) bili su prisutni u posljednjih nekoliko vijekova. Podgorica i Cetinje su najvažniji centri kulture i umjetnosti u državi. U Budvi se svakog ljeta održava umjetnička manifestacija Budva-grad teatar.

Crna Gora ima brojne značajne kulturne i istorijske spomenike, uključujući spomenike iz prereomanike, gotike i baroka. Crnogorsko primorje je poznato po svojim vjerskim spomenicina, uključujući katedralu svetog Tripuna u Kotoru, baziliku svetog Luke (staru više od 800 godina), crkvu Gospa od Škrpjela, manastir Savinu i ostale. Crnogorski srednjovjekovni manastiri sadrže hiljade kvadratnih metara fresaka. Najpoznatiji pravoslavni manastiri u Crnoj Gori su: Cetinjski manastir, manastir Morača i manastir Ostrog.

Za više informacija pogledajte Crnogorska kuhinja

Crnogorska kuhinja je rezultat geografskog položaja Crne Gore i njene duge istorije.

Italijanski uticaj na tradicionalna jela u kontinentalnom delu Crne Gore i njenoj jadranskoj obali je vidljiv u načinu pripremanju hleba, mesa, sira, vina i alkoholnih pića, supa i čorbi, palente, punjene paprike, ćufti, priganica, raštana itd.

Drugi veliki uticaj potiče sa Levanta i iz Turske, i ogleda se u pripremanju sarme, musake, pilava, pita, bureka, ćevapa, kebaba, baklave, itd. Mađarska jela gulaš, sataraš i đuveč su takođe česta. Uticaj kontinentalne Evrope je najviše traga ostavio na pripremanje deserata: krofni, džemova, brojnih vrsta biskvita i kolača.

Crnogorska kuhinja zavisi od geografskog položaja, pošto se jela koja se služe na primorju razlikuju od jela u sjevernim brdskim predelima. Na primorju je velik uticaj mediteranske kuhinje, sa uobičajenim jelima od morskih plodova (ribe, hobotnice, škampe i lignje).

Od crnogorskih jela poznata je njeguški pršut. Poznate vrste vina iz Crne Gore su vranac (crno vino) i krstač (bijelo vino).

Ekologija

Crna Gora je prva zemlja koja je se proglasila za ekološku državu kada je Skupština Crne Gore 20. septembra 1991. na Žabljaku donela „Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori“.[43] Stavka o Crnoj Gori kao ekološkoj državi unijeta je i u Ustav Crne Gore iz 1992. godine.

Na teritoriji Crne Gore postoje četiri nacionalna parka: Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero i Lovćen.
Crna Gora wikipedia.org

Mobil Phone : +382

[flv width=”580″ height=”400″]http://videooglasi.net/video-file-280.m4v[/flv]
Ulcinj,Ulqin,Ulqini,Ulkinon,Dulcigno,Улцињ,Dulcinea,Montenegro,Crna Gora,Mali i Zi,Andrijevica, Bar, Berane, BijeloPolje, Budva, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Ulcinj, Herceg Novi, Cetinje, Šavnik,