{"id":10895,"date":"2009-02-08T15:40:42","date_gmt":"2009-02-08T14:40:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=10895"},"modified":"2009-02-08T15:43:48","modified_gmt":"2009-02-08T14:43:48","slug":"raste-interesovanje-arheologa-za-svac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2009\/02\/08\/raste-interesovanje-arheologa-za-svac\/","title":{"rendered":"Raste interesovanje arheologa za Sva?"},"content":{"rendered":"

\"shas-_sas-_svac-_montenegro\"<\/a>Vaskrsava umrli grad
\nRaste interesovanje arheologa za Sva? na obronku iznad \u0160askog jezera<\/strong>
\nUlcinj – Najatraktivniji mrtvi grad na Jadranu, Stari grad Sva?, smje\u0161ten na obronku iznad \u0160askog jezera na oko 25 kilometara od Ulcinja, mogao bi uskoro vaskrsnuti u arheolo\u0161ku senzaciju regiona i rasko\u0161an turisti?ki proizvod. Ostaci crkava starih 700 i vi\u0161e godina, zarasli u korov i ve? decenijama prepu\u0161teni zubu vremena, trebalo bi uskoro da se na?u u centru pa\u017enje doma?ih i stranih arheologa kojima nije strana misti?na aura drevnog utvr?enja.
\nU razgovoru za \u201cVijesti\u201d to je potvrdila i vi\u0161a kustoskinja Etnolo\u0161kog muzeja u Ulcinju Mileva Nikolaidis koja tvrdi da je interesovanje arheolo\u0161kih eksperata za Sva? vi\u0161e nego ikad do sada. Razlog za to treba tra\u017eiti u nedavno uspostavljenoj saradnji muzeja i NVO ORA iz Ulcinja koja je pokrenula \u017eestoku kampanju za o?uvanje Sva?a, davno uvr\u0161tenog u spomenike prve kategorije. Nikolaidis je kazala da su prve zdru\u017eene aktivnosti ve? dale rezultate.
\n\u201cSto devedeset tri predmeta prona?ena u sonda\u017enim istra\u017eivanjima 1985. godine nedavno su proslije?ena Republi?kom zavodu za za\u0161titu spomenika prirode na konzerviranje i o?ekuje se da ve? u junu budu prezentovani posjetiocima\u201d, ka\u017ee ona.
\nStru?na javnost zna, dodaje kustoskinja, a i lai?ka polako shvata da je Sva? arsenal arheologije.
\n\u201cDa bismo to potvrdili, na Sva?u moramo obaviti i sistematska istra\u017eivanja, koja su bila planirana jo\u0161 1986. Tada je bilo dogovoreno da crkva Svete Marije ili Jovana Krstitelja bude konzervirana i da se kompletan materijal prona?en u sonda\u017enim istra\u017eivanjima prezentuje posjetiocima u jednoj od njih. Na\u017ealost, saradnja izme?u klju?nih institucija tada je izostala\u201c, prisje?a se Nikolaidis.
\nIako je prema predanju imao 365 crkava – za svaki dan u godini po jednu, u ru\u0161evinama zetskog srednjovjekovnog grada Sva?a danas se naziru temelji samo njih osam. U istorijskim aktima pretpostavlja se da je Sva? nastao u vrijeme vizantijskog cara Justinijana po?etkom 6. vijeka, a prestao je da \u017eivi sa dolaskom Turaka, krajem 16. vijeka. Malo utvr?enje udaljeno 25 kilometara sjeveroisto?no od Ulcinja tokom 11- vjekovnog postojanja bilo je interesantno i izazovno mnogim osvaja?ima, putopiscima, arheolozima a zbog bogomolja, naro?ito sve\u0161tenicima.
\nFran?esko ?ustinijani iz ?enove 1533. godine zabilje\u017eio je da se u starom episkopskom gradu nalaze ru\u0161evine 360 crkava i kapela. Obilaze?i ru\u0161evine, 80-tak godina kasnije, barski nadbiskup Marin Bici zapisao je da je u Sva?u postojalo onoliko crkava koliko u godini dana, a sli?no je pisao i Degran.
\nIstori?ari su utvrdili da se ime Sva?a kao episkopskog grada prvi put pominje u buli pape Aleksandra II 1067. godine. Srpski \u017eupan Stefan Nemanja je tokom osvaja?akog pohoda na Zetu 1183. godine osvojio i Sva? i sa ostalim gradovima pripojio ga Ra\u0161koj, 1242. horde Mongola su ga sravnile sa zemljom, ne\u0161to kasnije ga je obnovila kraljica Jelena An\u017eujska, dok je 1571. dolaskom Turaka potpuno opusto\u0161en.
\nNikolaidis je kazala da na?eni metal, perle i novac, koji se trenutno konzerviraju, poti?u iz 14. i 15. vijeka ali da u \u0161utu tog sonda\u017enog materijala ima i ilirskih ulomaka, pa ?ak i antike \u0161to \u201cupu?uje na zaklju?ak da je grad bitisao i vjekovima ranije\u201d.
\n\u201cTokom 1985, rekognocirano je 8 crkava, od kojih je 6 u temeljima dok su dvije katedralne. Jedna od njih, crkva Sv. Jovana Krstitelja ra?ena je u romani?kom stilu, a crkva Sv. Marije u franjeva?kom. Obnova obje crkve, koje su stradale u najezdi Mongola, ve\u017ee se za kraljicu Jelenu An\u017eujsku, \u017eenu kralja Uro\u0161a I, koja je tada \u017eivjela u Ulcinju. Pretpostavlja da je obnovu starije franjeva?ke crkve u gotskom stilu Jelena, po\u0161to je bila katolkinja, uradila za svoju du\u0161u dok je crkvu Sv. Jovana Krstitelja posvetila u znak ljubavi prema svom suprugu\u201d, prenosi Nikolaidis dio istorije Starog grada Sva?a kada su Ulcinjem i dr\u017eavom Zetom gospodarili srpski vlastodr\u0161ci.
\nOna je istakla da bi sistematsko istra\u017eivanje vjerovatno utvrdilo iz kog doba poti?e ostalih 6 crkava, koje se sada nalaze u temeljima.
\n\u201cI ne samo to, sistematsko istra\u017eivanje pokazalo bi kakav je Sva? arheolo\u0161ki i turisti?ki potencijal. Njegova obnova, muzeju bi donijela prijeko potrebna sredstva i dobar glas u svijetu, a gradu i dr\u017eavi oreol destinacije koja zna da ?uva i ba\u0161tini svoju istoriju\u201d, smatra Nikolaidis.
\nRu\u0161evine Starog grada Sva?a, mjesno stanovni\u0161tvo i danas zove Ki\u0161at, odnosno Kishat na albanskom jeziku, \u0161to u prevodu zna?i \u201ccrkve\u201d.
\nU izjavi za \u201cVijesti\u201d prije gotovo pet godina, Nikolaidis je kazala da nikad ne?e odustati od namjere da na?eni materijal konzervira i predstavi.
\n\u201cIako jo\u0161 nije prezentovan ni publikovan, kompletan materijal je muzeolo\u0161ki obra?en. Ideja od koje ne?emo odustati je da sav na?eni materijal na Sva?u konzerviramo i njegovim izlaganjem u dvije najvi\u0161e crkve, stvorimo svojevrstan muzejski kompleks\u201d, kazala je tada Nikolaidis.
\nNjena upornost se isplatila, a na potezu je dr\u017eava, koja do sada nije pokazivala naro?ito interesovanje za umrli grad koji se budi.<\/p>\n

S.ADROVI?
\nIzvor \/ Vijesti<\/strong><\/p>\n\n\t\t