{"id":1669,"date":"2008-05-19T11:56:15","date_gmt":"2008-05-19T16:56:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=1669"},"modified":"2012-05-06T17:27:18","modified_gmt":"2012-05-06T16:27:18","slug":"u-ulcinjskom-starom-gradu-hadzi-halil-skurova-dzamija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/05\/19\/u-ulcinjskom-starom-gradu-hadzi-halil-skurova-dzamija\/","title":{"rendered":"U ulcinjskom Starom gradu Had\u017ei Halil Skurova d\u017eamija."},"content":{"rendered":"

\"stari<\/a>Jo\u0161 od antike na prostorima Ulcinja \u017eivjeli su i stvarali mnogi znani i neznani umjetnici, oplemenjuju?i ih svojim djelima, ostavljaju?i budu?im generacijama veli?anstvena djela bogate kulturne ba\u0161tine.Ostaci ove kulture mogu se vidjeti i danas me?u drevnim zidinama ulcinjskog Starog grada i na drugim mjestima.Pisana istorija jo\u0161 od Plinija Starijeg govori o burnoj pro\u0161losti ovoga grada, starog vi\u0161e od 2500 godina. Poseban utisak ostavljaju arheolo\u0161ki ostaci zidina i drugih objekata koje je vrijeme sa?uvalo. Spomenici koji su danas sa?uvani poti?u uglavnom iz perioda Otomanske imperije, koja je i najdu\u017ee trajala.
\nTurci, koji su donijeli islam,donijeli su i drugi stil u arhitekturi.Po?inje gradnja mnogih d\u017eamija,hamama, gradskih ?esmi kao i utvr?ivanje gradskih zidina. Mnogi objekti se obnavljaju i preure?uju, a sve to doprinosi nastanku orijentalne arhitekture jedinstvene na ovom dijelu Evrope. Ve?ina ovih objekata se nalazi me?u drevnim zidinama Starog grada i nijemi su spomenik burne pro\u0161losti grada koji je kroz istoriju ?esto mijenjao gospodare ali se kao feniks ponovo uzdizao i opstajao.Spomenika ima i van zidina Starog grada iako su vrijeme i nebriga ljudi u?inili da mnogi nestanu. Tu je i stara trgova?ka ?ar\u0161ija, kao i mnoge ?esme koje su bile ukras grada, dok su d\u017eamije pri?a za sebe. One su ru\u0161ene planski i sistematski.Sru\u0161ene su i uklonjene tri velelepne d\u017eamije: \u00abMeterizi\u00bb, \u00ab D\u017eamija Mornara \u00bb i \u00abMeraja\u00bb.\"xhamija<\/a>
\nMe?u spomenicima treba izdvojiti d\u017eamiju, drevnu bogomolju koja se nalazi unutar zidina Starog grada. Vi\u0161e od 300 godina bila je mjesto okupljanja vjernika islamske vjeroispovjesti. Rije? je o Had\u017ei Halil Skurovoj d\u017eamiji u kojoj su klanjali i u?ili Kur’an mnogi \u017eitelji ovog grada. Sa njenog nekada visokog minareta mogao se daleko ?uti glas mujezina,sve do momenta kada je voljom mo?nika komunisti?kog re\u017eima pretvorena u magacin, a 1975. godine u dio muzejskog kompleksa. Kao da Stari grad nije muzej sam po sebi.Turci su dolaskom na ove prostore bili jako iznena?eni vidjev\u0161i d\u017eamiju \u00abMornara\u00bb na samoj obali, koju su izgradili Mauri jo\u0161 u 14. vijeku i koja je bila i ostala spona i izazov \u0161irenju islama na ovom tlu. Uvidjev\u0161i da je nova vjera,vjera mira i tolerancije, narod ju je veoma brzo i bez prinude prihvatio.
\nZbog toga se i grade mnogi objekti, neki se preure?uju i adaptiraju u novom duhu, ali se ne ru\u0161e kao \u0161to su ?inili mnogi osvaja?i prije, a i kasnije. D\u017eamije \u00abMornara\u00bb sru\u0161ena je 1931. godine.
\n\"xhamija<\/a> Crkva-d\u017eamija u Starom gradu,kako je mnogi nazivaju, ili Had\u017ei Halil Skurova d\u017eamija, sagra?ena je 1510. godine kao renesansna crkva. Dolaskom Turaka ona se adaptira u d\u017eamiju dodavanjem minareta 1693. godine. Tako ?e ona i slu\u017eiti kao mjesto okupljanja vjernika vi\u0161e od 300 godina. Albanci,kao autohton narod na ovim prostorima vi\u0161e od 2500 godina,prihvataju islam kao vjeru mira,tolerancije i su\u017eivota me?u narodima i konfesijama adaptiraju?i se novim uslovima. U tom istorijskom kontekstu, autohtono stanovni\u0161tvo prelaskom u islam staru bogomolju prilago?ava novim potrebama.Dakle, nastavlja se obra?anje Bogu u istoj bogomolji, i od istih ljudi, sada ve?, u skladu sa novo-prihva?enom vjerom. Islamski neimari ostavljaju natpise na latinskom jeziku, dekorativnu plastiku, kapitele i reljefe.D\u017eamija je jedinstven arhitektonski objekat na najvi\u0161em dijelu Starog grada i zajedno sa kulom Bal\u0161i?a ?ini najprepoznatljiviji dio ovog grada\"xhamija<\/a>. Had\u017ei H. Skurova ili \u00abCarska\u00bb d\u017eamija, kako je naziva E. ?elebija, samo upotpunjuje ambijent grada koga s pravom nazivaju biserom ovog dijela Jadrana i Mediterana.Evropljani jo\u0161 iz vremena A. von Harfija, njema?kog putopisca, 1496.godine, neprekidno su dolazili na ove
\nprostore dive?i se ljepotama grada i opisuju?i gostoprimstvo naroda ovog kraja.I kasnije, razvojem masovnog turizma iz zemlje i inostranstva grad je prepoznatljiv kao simbol su\u017eivota i jedinstven po svojoj orijentalnoj arhitekturi,d\u017eamijama, hamamima, turbetima; spoj Orijenta i Zapada na jednom malom prostoru.Danas d\u017eamija slu\u017ei kao dio muzejskog kompleksa u kome su smje\u0161teni predmeti i eksponati na\u0161e kulturne ba\u0161tine.Nije dovoljno posje?ena ?ak ni za vrijeme turisti?ke sezone. Dijelim mi\u0161ljenje da se d\u017eamija mora vratiti pravom i jedinom zakonitom nasljedniku \u2013 Islamskoj zajednici Ulcinja, na osnovu zakona o restituciji. Pretvaranje sakralnog objekta u magacin i muzej bila je gre\u0161ka koja se mo\u017ee i mora ispraviti. Vra?anje d\u017eamije Islamskoj zajednici bio bi \"sahat<\/a>potez koji bi civilizovani svijet izuzetno dobro prihvatio i pozdravio. Bio bi to krupan korak ka na\u0161im razmi\u0161ljanjima o UNESCO-u, svjetskom kulturnom naslje?u.Muzej time ne bi ni\u0161ta izgubio,naprotiv, bio bi bogatiji i atraktivniji, a i turisti?ka ponuda grada bila bi bogatija, kompletnija i primamljivija. Bio bi to, van svake sumnje, bli\u017ei put ka integrisanoj Evropi. Islamska zajednica je integralni dio na\u0161eg dru\u0161tva, a u samoj regiji muslimani ?ine preko 80% ukupne populacije.Ona po\u0161tuje pravne norme i zakone na\u0161eg dru\u0161tva i tra\u017ei da oni budu primijenjeni i na sve subjekte podjednako. Islamska zajednica tra\u017ei da joj se d\u017eamija vrati kao i ostala imovina koja joj pripada.Islamska vjerska zajednica Ulcinja njeguje fundamentalne vrijednosti islama u duhu tolerancije i su\u017eivota me?u narodima razli?itih konfesija. Ona ?e i dalje ba\u0161tiniti te vrijednosti i principe izvornog islama.
\nIsmet Karamanaga<\/strong><\/p>\n\n\t\t