Kolegijum Skup\u0161tine odlu?i?e ho?e li predlo\u017eeni nacrt, sa alternativama, prethodno poslati Venecijanskoj komisiji i OEBS-u ili sazvati sjednicu parlamenta na kojoj bi se poslanici izjasnili o tekstu<\/p>\n
Podgorica \u2013 Kolegijum predsjednika Skup\u0161tine odlu?uje u ponedjeljak, 22. februara, da li ?e se tekst nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika na?i u parlamentu mo\u017eda ve? 3. marta, ili ?e tekst biti najprije poslat na konsultacije Venecijanskoj komisiji i OEBS-u.<\/p>\n
Radna grupa za izradu izbornog zakona ju?e je dostavila Kolegijumu radnu verziju nacrta, sa alternativama.<\/p>\n
Opozicione partije vi\u0161e puta su najavljivale da ne?e podr\u017eati izborni zakon, ali koordinator Radne grupe za uskla?ivanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore Miodrag Vukovi? je, ipak, optimista da ?e biti dvotre?inske podr\u0161ke u parlamentu za usvajanje tog akta.<\/p>\n
– Postoji dvotre?inska podr\u0161ka u Radnoj grupi za rje\u0161enja koja se odnose na autenti?nu zastupljenost manjina u parlamentu, kao i za bira?ko pravo. Dvotre?inska podr\u0161ka se mora posti?i i u parlamentu, jer kroz nju partije pokazuju da su odgovorne prema dr\u017eavi i Ustavu – ka\u017ee Vukovi? za \u201ePobjedu\u201d.<\/p>\n
– Ako se uskrati podr\u0161ka jednom ili drugom rje\u0161enju, pa samim tim i zakonu, to ?e se dogoditi iz politi?kih, a ne pravnih razloga. Bi?e rije? o ?istom politi?kom odnosu prema dr\u017eavi \u2013 istakao je Vukovi?.<\/p>\n
Objasnio je da ?e Kolegijum odlu?iti ho?e li predlo\u017eeni nacrt, sa alternativama, prethodno poslati Venecijanskoj komisiji i OEBS-u ili sazvati sjednicu, koja ?e svakako biti po?etkom marta, na kojoj ?e usvojiti nacrt.<\/p>\n
Radna grupa je, podsjetimo, na\u0161la rje\u0161enje za sporna pitanja, od kojih je najdu\u017ee razmatrano pitanje autenti?ne zastupljenosti manjina. Prihva?en je korigovani model SNP-a, po kojem je Crna Gora jedna izborna jedinica i nema garantovanih mandata. ?lanom 36 teksta nacrta, koji defini\u0161e ovo pitanje, predvi?eno je da u raspodjeli mandata u?estvuju liste koje osvoje najmanje tri odsto ukupnog broja va\u017ee?ih glasova u izbornoj jedinici. Izborne liste, koje u?estvuju za autenti?nu zastupljenost manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, ako ne pre?u op\u0161ti cenzus, a pojedina?no osvoje najmanje 0,7 odsto ve\u017ea?ih glasova, ste?i ?e pravo u?e\u0161?a u raspodjeli mandata kao jedna \u2013 zbirna lista sa ukupno dobijenim brojem va\u017ee?ih glasova.<\/p>\n
Predlo\u017eenim modelom, za manjine koje ?ine manje od dva odsto stanovni\u0161tva Crne Gore, izborni cenzus bi?e od 0,4 do 0,7 odsto, zavisno od kona?nog dogovora. Politi?ke partije ili grupe bira?a koji na izborima u?estvuju za autenti?nu zastupljenost manjinskih naroda ili manjinskih nacionalnih zajednica, obavezne su da uz naziv liste nazna?e koji manjinski narod, odnosno manjinsku zajednicu \u017eele da predstavljaju. ?lanom 38 teksta nacrta predvi?eno je da se mandati dodjeljuju po redosljedu sa izborne liste.<\/p>\n
Gra?anin ?e imati bira?ko pravo, shodno ?lanu 2 teksta nacrta, isklju?ivo ako ima crnogorsko dr\u017eavljanstvo. O tome je Radna grupa imala jednoglasan stav i time je rije\u0161eno drugo sporno pitanje. ?lanom 40 je, me?utim, predlo\u017eeno da se odredbe, po kojima je nosilac bira?kog prava samo dr\u017eavljanin Crne Gore, primjenjuju tek godinu nakon stupanja zakona na snagu. Time se ostavlja rok gra?anima, koji nemaju dr\u017eavljanstvo da rije\u0161e taj problem.<\/p>\n
Radna grupa postigla je saglasnost i o ve?ini preporuka OEBS-a koje se odnose na izborna pravila. Rok za izmjenu izbornog zakona je 30. april.<\/p>\n
Medojevi? nije ?itao nacrt<\/p>\n
Lider PzP Neboj\u0161a Medojevi? kazao nam je ju?e da nije dobio kona?an tekst nacrta izbornog zakona, a ?lan Radne grupe iz te partije Sr?an Brajovi? nije odgovarao na na\u0161e pozive.<\/p>\n
Radna grupa nije prihvatila prijedlog PzP o autenti?noj zastupljenosti manjina. Prijedlog je bio da manjinske partije, izborne liste manjinskih naroda i nacionalnih zajednica, koje ?ine vi\u0161e od tri odsto ukupnog broja stanovni\u0161tva, u?estvuju u raspodjeli \u201eprvog\u201d mandata osvajanjem prirodnog praga. One koje ?ine ukupno vi\u0161e od jedan odsto, u?estvuju u raspodjeli \u201eprvog\u201d mandata osvajanjem 50 odsto plus jedan prirodnog praga.<\/p>\n
Novoj va\u017eniji lokalni izbori<\/p>\n
– Izborni zakon ne?e biti usvojen u narednih pola godine, jer slijede lokalni izbori – mi\u0161ljenja je Radojica \u017divkovi?, ?lan Radne grupe iz Nove srpske demokratije.<\/p>\n
Prema njegovim rije?ima, ova partija ne?e glasati za zakon ukoliko se prethodno ne rije\u0161i pitanje bira?kih spiskova i dr\u017eavljanstva onih koji su bili gra?ani Crne Gore prije dono\u0161enja Ustava, odnosno dr\u017eavljani SCG.<\/p>\n
– Poznato nam je da veliki broj osoba punih osam mjeseci ?eka dobijanje dr\u017eavljanstva, iako ispunjavaju uslove. Ta ?injenica je dovoljna da ne glasamo za novi zakon, ukoliko se, naravno, ne\u0161to ne promijeni. Da li ?e to uraditi neka druga opoziciona partija, nije mi poznato – ka\u017ee \u017divkovi?.<\/p>\n
\u0160to se ti?e predstavljanja nacionalnih manjina neophodno je, smatraju u Novoj srpskoj demokratiji, prvo utvrditi koje nacionalne manjine mogu da koriste princip pozitivne diskriminacije.<\/p>\n
– To, po svim evropskim mjerilima, mogu da koriste samo one nacionalne zajednice koje su ugro\u017eene u izbornom procesu, ili ih broj?ano nema dovoljno da bi mogle ostvariti poslani?ko mjesto. Po na\u0161em mi\u0161ljenju to, eventualno, mogu biti Albanci i Hrvati, ali nikako Bo\u0161njaci, kojih ima skoro deset odsto – smatra \u017divkovi?.<\/p>\n
SNP: Rano za procjene<\/p>\n
?lan Radne grupe iz SNP-a Neven Go\u0161ovi? ka\u017ee da je u ovom trenutku preuranjeno baviti se procjenama da li ?e izborni zakon biti usvojen, odnosno da li ?e ga podr\u017eati dvije tre?ine poslanika.<\/p>\n
– Rad na ovom propisu i dalje predstoji. O?ekuje se mi\u0161ljenje Venecijanske komisije i OEBS-a, a veoma je va\u017eno i kakva ?e biti rasprava na skup\u0161tinskim odborima. Bez obzira na razli?ite politi?ke opcije, svima u Radnoj grupi je bio cilj da se donesu rje\u0161enja koja ?e biti odr\u017eiva, odnosno koja ?e i?i ka usvajanju, a ne odbijanju izbornog zakona – kazao je za \u201ePobjedu\u201c Go\u0161ovi?.<\/p>\n
Prema njegovim rije?ima, pozitivan pomak je i taj \u0161to su do kompromisnog modela autenti?ne zastupljenosti manjina do\u0161li ve?inski.<\/p>\n
– Prijedlog nije na \u0161tetu prava bilo kojeg manjinskog naroda, zajednice, niti se njime povre?uje jednakost u pravima svih gra?ana, odnosno ne povre?uje se princip jedan gra?anin \u2013 jedan glas. \u017dao mi je \u0161to nije podr\u017ean prijedlog SNP-a kojim se \u0161titi bira?ko pravo gra?ana Crne Gore koji su, kao dr\u017eavljani republika biv\u0161e SFRJ, bili upisani u bira?ke spiskove prije dono\u0161enja Ustava \u2013 rekao je Go\u0161ovi?.<\/p>\n
Bardhi: Ne mo\u017ee ve?ina znati \u0161ta je dobro za manjinu<\/p>\n
– Nijesam dobio radnu verziju novog izbornog zakona, iako sam tra\u017eio da mi se tekst dostavi u roku od 24 sata, nakon \u0161to je usvojen. Iz medija sam saznao da je tekst uobli?en tako da se o njemu mo\u017ee raspravljati na Kolegijumu. Za nas ?e svako rje\u0161enje koje ne uva\u017eava na\u0161a prirodna, politi?ka, etni?ka, ste?ena prava biti neprihvatljivo – kazao je za \u201ePobjedu\u201c ?lan Radne grupe i poslanik iz Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi.<\/p>\n
– Ako na\u0161i zahtjevi ne budu uva\u017eeni, to ?e biti lo\u0161e za Crnu Goru i njen imid\u017e. Jer, ne mo\u017ee ve?ina znati \u0161to treba manjini – poru?io je Bardhi.<\/p>\n
Miodrag Vukovi?, me?utim, smatra da i Albanci treba da podr\u017ee rje\u0161enje predlo\u017eeno u tekstu Nacrta, koje se odnosi na predstavljanje manjina.<\/p>\n
– Treba ih pitati da se izjasne jesu li za osnovni princip koji va\u017ei u svim dru\u0161tvima koja poznaju nacionalne manjine: da je status svih manjina jednak. Ako oni budu ubjedljivi i doka\u017eu da albanska nacionalna manjina treba da ima poseban status u odnosu na ostale, odusta?u od stava da nema razloga da bilo ko ospori predlo\u017eeni model autenti?nog predstavljanja manjina – rekao je Vukovi?.<\/p>\n
Podsjetimo, rje\u0161enja koja su predlo\u017eili predstavnici albanskih partija, a koja se odnose na autenti?nu zastupljenost manjina u parlamentu, Radna grupa nije prihvatila. Albanci su tra\u017eili da se zadr\u017ei dosada\u0161nja zakonska praksa – da se na bira?kim mjestima gdje ova nacionalna manjina ?ini ve?inu, bira odre?eni broj poslanika, srazmjerno u?e\u0161?u Albanaca u ukupnom broju stanovni\u0161tva Crne Gore, odnosno da imaju pet mandata.<\/p>\n