{"id":31385,"date":"2010-03-17T22:53:10","date_gmt":"2010-03-17T20:53:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=31385"},"modified":"2010-03-17T23:11:27","modified_gmt":"2010-03-17T21:11:27","slug":"stari-grad-ulcinj-za-listu-unesco-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2010\/03\/17\/stari-grad-ulcinj-za-listu-unesco-a\/","title":{"rendered":"Stari grad Ulcinj za Listu UNESCO-a"},"content":{"rendered":"

\"old<\/a>Stav<\/strong>
\nDobra kulturnog naslje?a imaju osnovni zna?aj za razvoj kulturnog turizma. Kako navodi Konrad (1982): \u201c\u017delja za retrospekcijom, koja je prouzrokovana psiholo\u0161kom potrebom za kontinuitetom ili traganjem za korijenima, dovodi do interesa za pro\u0161lost\u201d. Dobra kulturnog naslje?a, kao \u0161to je milenijumski Stari grad Ulcinj, nije vi\u0161e samo reprezentacija pro\u0161losti, nego predstavlja i mjesto susreta razli?itih kultura.
\nKako se navodi u ?lanku UNESCO-a: \u201cSvako od nas, svaki gra?anin svijeta ima svoj ‘dio’ u zajedni?kom naslje?u, ali njegovo pravo da ga ‘koristi’ radi do\u017eivljaja i edukacije mora biti komplementarno i neodvojivo od obaveze njegovog razumjevanja i o?uvanja\u201d. \u201cDanas smo suo?eni sa novim izazovom: u?initi raznolikost instrumentom dijaloga i razumijevanja\u201d.
\nSve je ve?a zainteresovanost istra\u017eiva?a iz oblasti turizma, kao i turista, za kulturne pejza\u017ee. Prvi ekspertski sastanak o kulturnim pejza\u017eima koji pripadaju svijetskoj ba\u0161tini odr\u017ean je u Francuskoj 1992. godine (La Petite Pierre), na kojem se raspravljalo o kategorijama kulturnih pejza\u017ea i njihovoj izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti. Ove kategorije su uklju?ene u Operativno uputstvo, na 16. sjednici Komiteta za svjetsku ba\u0161tinu, koja je odr\u017eana iste godine.
\nNajva\u017enija me?unarodna organizacija koja se bavi za\u0161titom dobara kulturnog naslije?a je ICOMOS – Me?unarodni savjet spomenika i lokaliteta, a dr\u017eave koje su ?lanice ICOMOS-a imaju svoje nacionalne komitete. Organizacija je osnovana 1965. godine i ima ?lanice u 107 zemalja. ICOMOS je glavni savjetnik u domenu konzervacije i za\u0161tite spomenika i lokaliteta UNESCO-a, a tako?e ima va\u017enu ulogu pri nominaciji novih lokaliteta za Listu svjetske ba\u0161tine.
\nPosljednjih godina UNESCO je prihvatio jedan inkluzivniji pristup nominaciji za Listu svjetske kulturne ba\u0161tine, fokusiraju?i se sve vi\u0161e na istorijske i kulturne vrijednosti kulturnih dobara, pored onih estetskih. Sve ve?i zna?aj pridaje se reprezentacijama neopipljivih dobara starosjedila?kih zajednica.
\nKonvencija o svjetskoj ba\u0161tini, ?iji je pravi naslov Konvencija o za\u0161titi svjetske kulturne i prirodne ba\u0161tine, izra?ena je od strane UNESCO-a 1972. godine, i ona defini\u0161e vrstu prirodnog i kulturnog dobra koje mo\u017ee da bude razmatrano za upisivanje u Listu svjetske ba\u0161tine, kao i obaveze dr\u017eava ?lanica prema ovim dobrima. Predlog za upis na Listu svjetske ba\u0161tine dolazi od zemlje ?lanice, i on uklju?uje detaljan plan upravljanja odnosno za\u0161tite prirodnog ili kulturnog dobra. Komitet za svjetsku ba\u0161tinu se sastaje jednom godi\u0161nje i tom prilikom ispituje ispunjenost uslova za nominaciju, na osnovu predloga ICOMOS-a i Svjetske konzervacione unije (IUCN).
\nPojam izuzetne univerzalne vrijednosti kulturnog dobra tako?e se defini\u0161e: spomenik, grupa zgrada ili mjesto koje je nominovano za Listu svjetske ba\u0161tine smatra?e se da imaju izuzetnu univerzalnu vrijednost (u smislu Konvencije) ako Komitet utvrdi da ispunjavaju jedan ili vi\u0161e od sljede?ih kriterijuma:<\/p>\n