Budva \u2013 Kuda ide crnogorski turizam, da li smo na pravom putu, pitanje je koje svi iznova postavljaju, sve ?e\u0161?e, ?ak i u zoru sezone 2010, koja zvani?no po?inje danas.
\nI dok sa zvani?nih adresa, onih iz Podgorice, sti\u017eu hvalospjevi o uspje\u0161nim sezonama, Crnoj Gori kao lideru, koja je jedina na Mediteranu uspjela da se izbori sa krizom, svako ko je minulih godina ljetovao u Crnoj Gori mogao se uvjeriti da \u017eelje, hvale i stvarnost nemaju mnogo dodirnih ta?aka.
\nPlasiraju se sablasne statistike kako su druge turisti?ke velesile, od \u0160panije do Turske, pa i na\u0161i susjedi Hrvati pali na koljena pred krizom, za razliku od crnogorskog uspjeha, a svi oni koji su direktno uklju?eni u turizam dobro znaju da je to daleko od istine.<\/p>\n
Pri?a o elitnoj destinaciji, i uspje\u0161noj sezoni onih koji je uporno zagovaraju, vi\u0161e ne pije vodu.
\nTuristi?ki radnici, oni koji su godine proveli prsa u prsa sa zahtjevnim turistima, i pravim gostima, poru?uju Podgorici da se za po?etak, napokon, mora po?eti otvoreno da govori o svim propustima koji su napravljeni u proteklih desetak godina, potezima koje smo vukli, i izgubili sva ona va\u017ena zapadnoevropska tr\u017ei\u0161ta od Njema?ke do Velike Britanije, a koja su u zlatno doba crnogorskog turizma, 80-ih ?inila glavnicu prometa.
\nMoraju se otvoriti karte \u201ckako bi zaista postali Kan, Monte Karlo\u201d, kako smo se voljeli porediti\u201d.<\/p>\n
I dok kompletna crnogorska privreda propada, \u0161trajkovi radnika postaju svakodnevica, ostaje da je turizam slamka spasa, od koje svi o?ekuju ?udo.
\nLjetnja sezona je uveliko po?ela, gostiju nema, hoteli su, ?ast izuzecima, gotovo prazni, a inostranih turista ni za lijeka.
\nDa li smo pogrije\u0161ili, i da li je nakon gotovo decenije pri?e o visokoplate\u017enom gostu, okret ka masovnom turizmu i ponuda o ljetovanju za 50 eura, pravi strate\u0161ki potez Ministarstva turizma i Vlade, pokaza?e vrijeme.
\n\u201cSada je sezona na po?etku, a trebalo bi da je u po?etnom jeku, s obzirom na to da bi, ukoliko smo na kvalitetnim emitivnim tr\u017ei\u0161tima, posebno EU, a unutar nje je Njema?ka, dobro pozicionirani, po?etak maja bio karakteristi?an po dobroj popunjenosti osnovnih smje\u0161tajnih kapaciteta, i to izme?u 70 i 80 odsto. To, na\u017ealost, nije slu?aj\u201d, ka\u017ee za \u201cVijesti\u201d profesor dr Rade Ratkovi?.<\/p>\n
On isti?e da pored egzogene krize, na koju ne mo\u017eemo uticati, i kojoj se moramo prilagoditi, postoji i endogena kriza koja poga?a na\u0161 turizam.
\n\u201cTu, prije svega, mislim na strukturne probleme: izrazito nepovoljnu strukturu smje\u0161tajnih kapaciteta, dominaciju vikend stanova i ku?a, nedostatak kvalitetnih hotela i sli?nih osnovnih kapaciteta… i jako nepovoljnu strukturu turisti?ke tra\u017enje, malu zastupljenost najja?ih emitivnih zemalja EU, preveliko u?e\u0161?e \u201eregionalnog tr\u017ei\u0161ta\u201c niske plate\u017ene mo?i i kratke sezone, apsolutnu dominaciju ruskog tr\u017ei\u0161ta unutar vanregionalnih tr\u017ei\u0161ta….\u201d, nabraja, izme?u ostalog, Ratkovi?.
\nCrna Gora je, decidan je, strukturirana kao jeftina destinacija.
\n\u201cSimboli?no u?e\u0161?e osnovnog smje\u0161taja i prenapu?enost komplementarnog smje\u0161taja, uz infrastrukturne probleme, a htjeli smo da se prodajemo kao \u201eelitna\u201c destinacija, \u0161to su mnogi evropski tur-operatori do\u017eivjeli kao naru\u0161avanje principa \u201eValue for money\u201c, za nas su veoma lo\u0161i potezi. Posljedice su: niska popunjenost smje\u0161taja, niska prosje?na turisti?ka potro\u0161nja, povratak \u201eregionalnim\u201c tr\u017ei\u0161tima, sve te\u017ei ekonomski polo\u017eaj turizma… Treba da se uhvatimo u ko\u0161tac sa endogenim uzrocima krize. Ali, jo\u0161, niko nije spreman da zagrize tu kiselu jabuku. \u0160to se vi\u0161e bude odlagalo, jabuka ?e biti sve kiselija\u201d, upozorio je Ratkovi?.<\/p>\n
Dugogodi\u0161nji turisti?ki radnik Vuka\u0161in ?ulafi? poru?uje da sve dok ne vratimo njema?kog gosta crnogorski turizam ide u propast.
\n\u201cTurizam nam je kobajagi strate\u0161ka grana. Pa kakva je to strate\u0161ka grana bez strategije. Danas i poslije 40 godina mnogo je te\u0161ko govoriti o turizmu, jer su se turisti?ki radnici podijelili na hvalisavce i ?utologe, jedni samo hvale, a drugi samo ?ute. Bez obzira na sve, statistika je neumoljiva i ona govori da smo mi u velikom minusu, u odnosu na 1987. najbolju turisti?ku godinu. Dokle god Vlada, a ja sam apelovao i prije dvije godine na premijera ?ukanovi?a, ne skupi stru?njake i zajedni?kim snagama vratimo njema?ke tur-operatore da slete na Podgoricu ili Tivat, od crnogorskog turizma ne?e biti ni\u0161ta\u201d, ka\u017ee ?ulafi?.
\nOvo sada, dodaje, to je ?ista improvizacija nekada\u0161njeg turizma. Njemci su bili ti, podsje?a, koji su bili i ostali prvaci svijeta u putovanju, i oni i dalje putuju, ali ne u Crnu Goru. \u201cNekada smo imali 40 aviona iz Njema?ke, koji su letjeli za Tivat, a sada nijedan. Nema ni TUI-a, ni Nekermana ni ITS-a. Svi idu na Dubrovnik. Od nekada\u0161njih 250.000 njema?kih gostiju, iz 80-ih, sada ih imamo 17-18 hiljada. Budvanski i ulcinjski hoteli su tada do 70 odsto bili puni samo njema?kim gostima, ostalo su bili Englezi, \u0160ve?ani, Norve\u017eani, Francuzi\u201d, prisje?a se ?ulafi?.<\/p>\n
On smatra da ?e nam se kampanja o Crnoj Gori koja nudi ljetovanje za 50 eura vratiti kao bumerang.
\n\u201cVi zvani?no jednu regiju progla\u0161avate \u201ejeftinijom\u201c. Iako je proglasite jeftinom, to je odmah epitet za lo\u0161 kvalitet. Istina, na taj na?in ?emo privu?i ne\u0161to malo vi\u0161e gostiju, a izgubiti daleko vi\u0161e. Kao \u201eplamen slame\u201c, jer slama gori tri minuta i onda zavr\u0161i. Zato je to na duge staze lo\u0161e, lo\u0161 je signal koji \u0161aljemo u svijet. Ne ka\u017eem da smo destinacija viskog turizma, ali na osnovu ovih hotelskih kapaciteta koje imamo od \u201ePalasa\u201c, preko \u201eMaestrala\u201c, \u201eSvetog Stefana\u201c, \u201eMilo?era\u201c, \u201eSplendida\u201c, hotela \u201eQueen of Montenegro\u201c do \u201eAvale\u201c treba da budemo destinacija za visoki turizam. Ali, mi to sada srozavamo. Ovom akcijom srozavamo imid\u017e crnogorskog turizma\u201d, ka\u017ee ?ulafi?.
\nOn smatra i da Vlada \u0161titi monopol \u201eMontenegro erlajnza\u201c, a da \u201c niko ne razmi\u0161lja, da on nikada ne mo\u017ee da zamijeni prodajnu mre\u017eu od 20-30 hiljada agencija koje imaju njema?ki tur-operatori ITS, TUI, Nekerman.
\n\u201cNjemci putuju i dalje, a to \u0161to putuju pokraj Crne Gore to je na\u0161a katastrofa. To su gosti koji su nam bili vjerni i poslije zemljotresa i poslije ratnih de\u0161avanja 90-ih, a mi smo ih otjerali neradom, neaktivno\u0161?u i lo\u0161om propagandom.<\/p>\n
Propaganda koja se pravi za njema?ko tr\u017ei\u0161te prema 82 miliona je totalno pogre\u0161na, jer reklamirati Crnu Goru preko globalnih TV mre\u017ea CNN, BBC… je van svake pameti. Zamislite, njema?kom turisti obra?ate se na engleskom\u201d, za?u?en je ?ulafi?.
\nOn se sje?a 1987. godine, kada je Udru\u017eenje njema?kih tur operatora, druge najja?e industrije poslije automobilske u toj dr\u017eavi, Crnoj Gori i Tari dalo prvu nagradu za ekologiju.
\n\u201cOni su nas proglasili ekolo\u0161kim rajem prije nego \u0161to smo 20. septembra 1991. na \u017dabljaku zvani?no se proglasili ekolo\u0161kom dr\u017eavom. Mi smo sada uni\u0161tili Crnu Goru gradnjom, izgubili smo epitet ekolo\u0161ke dr\u017eave i zvani?no, priznala je i Vlada Crne Gore, da smo to izgubili. I sad dobijamo ono ?ega se ja najvi\u0161e pla\u0161im, sve vi\u0161e zabetoniranih obala. Sezone nema tu gdje se bageristi mije\u0161aju sa turistima. Svako mo\u017ee da napuni kapacitete u julu i avgustu\u201d, ka\u017ee ?ulafi?.
\nDodao je da su dobre strane to \u0161to je pobolj\u0161ana putna, vodovodna instrastruktura, napravljeni tuneli Sozina i Vrmac, rekonstruisani aerodromi, ali da je nepoznavanje stranih jezika, veliki kamen spoticanja.<\/p>\n
Predsjednica Udru\u017eenja malih hotelijera Crne Gore Danica Drekalovi? sla\u017ee da ne postoji jasna strategija razvoja crnogorskog turizma.
\n\u201cMogli smo da budemo, ali na\u017ealost nijesmo elitna destinacija. Nemamo onaj glavni turisti?ki krvotok kroz Crnu Goru, iz kojeg se granaju te male \u017eile. Gre\u0161ke se vuku ve? godinama i ponavljaju se, \u0161to je najgore. Nasuprot tome, napravljeno je jako crno tr\u017ei\u0161te, preko koga se izdaju stanovi, a inspekcije jure hotelijere i one koji imaju dozvole\u201d, ka\u017ee Drekalovi?.
\nI dok Crna Gora luta tra\u017ee?i prava rje\u0161enja, turisti odo\u0161e.<\/p>\n
Radovi?: Tek je april<\/p>\n
Direktor Nacionalne turisti?ke organizacije Sa\u0161a Radovi? ne krije optimizam pred predstoje?u ljetnu sezonu, isti?e da je \u201eCrna Gora na\u0161la pravu mjeru izme?u cijena i kvaliteta\u201c.
\n\u201cKrize do?u i pro?u, ali mi moramo zadr\u017eati te dobre startne pozicije i nakon krize. Svjesni ?injenice da je tek april i kupali\u0161na sezona nije jo\u0161 po?ela, popunjenost hotela poput petrova?kog \u201ePalasa\u201c i be?i?kog \u201eIberostar Belvija\u201c ohrabruje, da ?emo imati solidnu sezonu, rekao je Radovi?.
\nUvjeren je da je u \u201cuslovima globalne krize, kada mnoge konkuretne turisti?ke destinacije bilje\u017ee zna?ajne minuse i poku\u0161avaju ove godine da izvuku svoj pozitivni bilans, i izlaze sa dampe\u0161kim cijenama na sva svoja klju?na tr\u017ei\u0161ta, crnogorska cjelokupna turisti?ka privreda na\u0161la je pravi odnos cijene i kvaliteta\u201d.
\n\u201cNa pravi na?in smo prezentovali ono \u0161to imamo. Istina na ne\u0161to druga?iji na?in nego prethodnih godina, jer smo vi\u0161e vodili tu prodajnu kampanju, a manje kampanju destinacije. Ra?unamo da je Crna Gora u Evropi relativno poznata kao turisti?ka destinacija. Sada je na nama da doka\u017eemo da smo druga?iji od ostalih, da smo u skladu sa ekonomskom krizom vi\u0161e iza\u0161li u susret na\u0161im klijentima. Cilj svake turisti?ke destinacije su stalni, lojalni klijenti koji ?e se svake godine iznova vra?ati\u201d, rekao je Radovi? prije par dana u Budvi.<\/p>\n
Dvije decenije ispod rekorda<\/p>\n
Dr\u017eavna statistika gotovo nas iz godine u godinu iznena?uje svojim izvje\u0161tajima, ali dokument iz 1987, zvani?no najbolje turisti?ke godine u crnogorskom turizmu, u koji su \u201cVijesti\u201d imale uvid, jo\u0161 \u017eestoko tu?e te brojke.
\nSada\u0161nje Ministarstvo hvali se 2007. kao rekordnom godinom, a stvarno stanje je druga?ije.
\nNakon 20 godina turisti?kog uspjeha, Crna Gora jo\u0161 ne mo\u017ee da dostigne rezultat iz \\’87, kada nas je posjetilo 1,28 miliona turista, od kojih 402.000 stranih. Mora se imati u vidu da su to bili \u201epravi\u201c strani gosti, jer se sada pod inostranim turistom smatraju svi gosti iz okru\u017eenja. A, tada su to bili turisti debelog d\u017eepa iz Zapadne Evrope, uglavnom, Njemci, Englezi i Skandinavci.
\nUpravo te godine gosti su ostvarili 10,9 miliona no?enja, a rekordne 2007, ostvareno je svega 7,29 miliona no?enja, tri i po miliona manje nego dvije decenije ranije.
\nNa\u0161i susjedi Hrvati te su godine imali 10,5 miliona gostiju i 68 miliona no?enja, Slovenci su ugostili 2,7 miliona turista koji su ostvarili devet miliona no?enja, a ukupno je tada\u0161nju SFRJ posjetilo 22,3 miliona gostiju.<\/p>\n