{"id":64734,"date":"2012-10-17T09:31:28","date_gmt":"2012-10-17T08:31:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=64734"},"modified":"2012-10-17T09:34:22","modified_gmt":"2012-10-17T08:34:22","slug":"basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/","title":{"rendered":"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107<\/strong>
\nCentar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika Basrija \u010capri\u0107ija. Mada su njegovi kontakti sa Crnom Gorom intenzivni, zemlja u kojoj je ro\u0111en tek sada je dobila priliku da cjelovito upozna tog pisca, koji slovi kao najistaknutiji predstavnik pjesni\u010dke generacije koja je prije tridesetak godina suvereno zavladala albanskom knji\u017eevnom scenom. Njegovo pjesni\u010dko djelo je izazovno za analize, tuma\u010denja i prou\u010davanja i prevedeno je na sve va\u017enije evropske jezike. Basri \u010capri\u0107i je i ugledni univerzitetski profesor, knji\u017eevni teoreti\u010dar i istori\u010dar knji\u017eevnosti sa respektabilnom pozicijom u albanskoj kulturi i jasnim pogledom na tragi\u010dne istorijske doga\u0111aje i procese na Kosovu i Balkanu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ro\u0111eni ste u Ulcinju. Va\u0161i kontakti sa Crnom Gorom su intenzivni. Da li Crnu Goru do\u017eivljavate kao svoju ku\u0107u?<\/strong><\/p>\n

– Ja nikada nijesam prekinuo, na neki du\u017ei period, moje prisustvo na ovom prostoru, bilo kao \u017eivotno \u2013 fizi\u010dko prisustvo, bilo kao intelektualno prisustvo. Ovdje sam po\u010deo da pi\u0161em kao srednjo\u0161kolac tada\u0161nje gimnazije u Ulcinju. Poslije studija u Pri\u0161tini vratio sam se u Podgoricu gdje sam po\u010deo da radim kao novinar RTCG emisiju radija na albanskom jeziku. Sara\u0111ivao sam u to vrijeme sa \u0110er\u0111om \u0110okajem oko \u010dasopisa na albanskom \u201eKoha\u201c, koji je tada periodi\u010dno izlazio u Podgorici. \u0110er\u0111 se tada spremao za odlazak u penziju i jako je bio zainteresovan da ja preuzmem mjesto glavnog urednika. Bio sam zainteresovan i puno sam nade polagao u mogu\u0107nost da po\u010dnem da radim na tom mjestu, ali su stvari po\u0161le u neo\u010dekivanom smjeru i taj dragocjeni \u010dasopis je prestao da izlazi zauvijek. Nakon toga odlazim u Pri\u0161tinu gdje sam po\u010deo da radim kao asistent na Filozofskom fakultetu. Tu i danas radim kao profesor. Pri\u0161tina je tako postala moja druga ku\u0107a. Tamo sam uspio da magistriram i doktoriram, tamo su objavljena moja pjesni\u010dka i nau\u010dna djela od kojih su mnoga prevedena i objavljena van Kosova, na stranim jezicima.<\/p>\n

Da li Va\u0161e prisustvo u Podgorici i Va\u0161a knjiga prevedena na crnogorski jezik svjedo\u010de da umjetni\u010dke scene Crne Gore i Kosova uspijevaju odr\u017eati normalan ritam komunikacije?<\/strong><\/p>\n

– Normalnog ritma komunikacije na ovim prostorima nema ve\u0107 dvadeset godina. Ratovi koji su po\u010deli devedesetih godina prekinuli su normalne tokove komunikacije na prostorima biv\u0161e Jugoslavije. Od tada je pro\u0161lo dvadeset godina, ali oporavka i normalne komunikacije jo\u0161 nema. To je te\u0161ko objasniti. Komunikacija izme\u0111u Crne Gore i Kosova prekinuta je jo\u0161 ranije, mo\u017eda u ranim osamdesetim, nakon takozvane kontrarevolucije iz 1981. Tada su poru\u0161eni normalni tokovi komunikacije Kosova sa ostalim centrima biv\u0161e Jugoslavije. Jednom dirigentnom palicom, iz Beograda, orkestrirana je kulturna izolacija Kosova. Tako lako je drugim centrima nametnuta \u010dudna kvalifikacija. Kosovo i Albanci, njihova kultura i jezik, ozna\u010deni su kao neprijateljski, opasni za tekovine revolucije, suvi\u0161ni za kulturni prostor zemlje i manje vrijedni. Danas postoji neki ritam komunikacije izme\u0111u Kosova i Crne Gore. Paralelno, po\u010dinju da se obnavljaju i veze izme\u0111u albanske i crnogorske kulture. Antologija savremene albanske poezije, koju je objavila Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, prvi je ozbiljan korak na putu oporavka i ozbiljan po\u010detak nove komunikacije izme\u0111u albanske i crnogorske kulture i na\u0161a dva jezika. Ne\u0107u biti neskroman i ako ka\u017eem i da objavljivanje moje knjige na crnogorskom jeziku od strane Centra za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore mo\u017ee biti dodatno dobar znak oporavka komunikacije na ovim prostorima. Ne zaboravimo da je pro\u0161le godine objavljen roman Ismaila Kadarea na crnogorskom jeziku i da veoma brzo izlazi iz \u0161tampe knjiga Ali Podrimje u Podgorici. Koliko znam, u toku je i prevo\u0111enje jednog romana Mehmeta Kraje, poznatog albanskog romansijera ro\u0111enog u Crnoj Gori.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Za\u0161to na Kosovu ima toliko pjesnika i izvanrednih pisaca. Kako objasniti \u010dinjenicu da toliko darovitih ljudi pi\u0161u poeziju bez obzira \u0161to je sve manje ljudi koji je \u010ditaju?<\/strong><\/p>\n

– Na Kosovu, pjesnici su odredili okvire literature i dr\u017eali ritam razvitka knji\u017eevnosti. Ima i drugih kulturnih sredina u regionu gdje su pjesnici bili glavni autoriteti. U Albaniji to nije slu\u010daj. Tamo su glavni autoriteti romanopisci. Bezbroj je razloga za\u0161to su pjesnici ljudima na Kosovu tako va\u017eni. Specifi\u010dni su bili uslovi u kojima se razvijala knji\u017eevnost. Ja bih rekao da poslije Drugog svjetskog rata nije bilo du\u017eih perioda tokom kojih su pisci mogli da neometano od burnih dru\u0161tvenih preloma do kraja razviju neki vid knji\u017eevnog pravca. Neprestano smo imali lijepe po\u010detke i onda bi stigao neki dru\u0161tveni cunami i poru\u0161io sve od temelja. Takve okolnosti bile su odgovaraju\u0107e tlo za razvoj poezije. Prije 40 godina pjesnici su uspjeli da stvore neke svoje poetike pod uticajem tada avangardnih strujanja sa Zapada,koja su dospjela do Kosova zahvaljuju\u0107i jednoj generaciji talentovanih mladih pjesnika i kriti\u010dara. U sedamdesetim godinama pro\u0161log vijeka knjige sa poezijom tih pjesnika \u0161tampane su u tira\u017eima od po 3.000 primjeraka i za kratko vrijeme sve su bile prodate ili distribuirane po bibliotekama. I sada mi je nejasno kako su \u010ditaoci u okolnostima tada\u0161njeg stepena kulturnog razvitka Kosova uspjeli da prona\u0111u klju\u010d de\u0161ifrovanja takvog poetskog jezi\u010dkog teksta koji je bio komunikacijski jako zatvoren, gotovo do granice nekomunikativnosti. Ti pjesnici su uspjeli da sklope neki vid ugovora sa svojim \u010ditaocima i u\u010dvrste ih u uvjerenju da \u0107e ba\u0161 oni artikulirati njihovu te\u017enju za nacionalnom i svakom drugom formom slobode. Dodu\u0161e, takav tip poezije nije bio adekvatan za takvu upotrebu, bila je to ipak jedna ekstremno moderna poezija, ali \u010ditaoci su prona\u0161li neki svoj originalan put interpretacije, po cijenu da to bude i pogre\u0161an put. Neki teoreti\u010dari smatraju da je pogre\u0161na interpretacija najbolja interpretacija. Na Kosovu se dogodilo da imamo koristi i od pogre\u0161nih interpretacija. One nijesu ostavljale prostor za guslarsku retoriku.<\/p>\n

Dobro obavije\u0161teni ljudi ka\u017eu da ste u posljednje vrijeme na Kosovu deficitarni sa dobrom prozom. Je li to ta\u010dno?<\/strong><\/p>\n

– To je ta\u010dno. Pro\u0161lo je dugo vremena i evo nema nove generacije prozaista. Posljednja generacija prozaista jo\u0161 uvijek je generacija pisaca koji su danas \u0161ezdesetgodi\u0161njaci. Oni su svoja najpoznatija djela objavili u sedamdesetim i osamdesetim godinama 20. vijeka, u okviru jedne postmodernisti\u010dke \u0161kole pisanja. Ta proza nikad nije uspjela komunicirati normalno, punom snagom i prona\u0107i pravog \u010ditaoca na Kosovu. Danas su ti pisci ostavili takav tip pisanja i pribli\u017eili su svoj diskurs realnosti. Me\u0111utim, \u010ditaoci su oti\u0161li negdje drugdje i prona\u0161li svoj na\u010din komuniciranja na bogatoj tradiciji proze prevedene sa drugih jezika i servirano jako vje\u0161to od strane izuzetno uspje\u0161nih izdava\u010da iz Albanije. U takvoj konkurenciji te\u0161ko je na\u0107i \u010ditaoca, kojih je sve manje. Zato je sve manje jakih izdava\u010da na Kosovu, a pisci sa Kosova sve vi\u0161e tra\u017ee svoje izdava\u010de u Tirani i neki od njih su se pokazali kao vrlo uspje\u0161ni u regionu.<\/p>\n

Ranije su dnevni pri\u0161tinski list \u201eRilindja\u201c i knji\u017eevni nedjeljnik \u201eDrita\u201c iz Tirane, mada pod pritiskom cenzure, redovno objavljivali recenzije o knjigama. Da li je taj dobar obi\u010daj pre\u017eivio hirove politi\u010dke i ekonomske tranzicije? Kakva je sudbina nekada presti\u017enih knji\u017eevnih \u010dasopisa \u201eJeta e re\u201c, \u201eNentori\u201c, \u201eFjala\u201c, \u201eJehona\u201c?<\/p>\n

– Nema vi\u0161e te kritike koja prati knjigu i koja je neophodna jednom kulturnom prostoru. To je nekada radila \u201eRilindja\u201c sa svojim kulturnim subotnjim podlistkom veoma profesionalno. Danas to donekle poku\u0161avaju raditi \u201eKoha ditore\u201c i dnevni listovi \u201eZeri\u201c i \u201eExpress\u201c, ali ne uspijevaju ostvariti svoje namjere. Ista se stvar doga\u0111a u Albaniji. I tamo ima puno dnevnih listova, ali niko ne\u0107e da prati knjigu profesionalno jer to zahtijeva anga\u017eovanje profesionalnog kriti\u010dara. Nedjeljni list \u201eFjala\u201c svojevremeno je dostigao tira\u017e od 70.000 primjeraka. To je danas nezamislivo. \u201eFjala\u201c vi\u0161e ne izlazi. Jedino je \u201eJeta e re\u201c uspjela da prebrodi divlju tranziciju koja je progutala sve \u0161to je bilo vrijedno u to vrijeme. Taj \u010dasopis je pokrenuo 1949. godine Esad Mekuli i to je danas najbolji \u010dasopis za knji\u017eevnost u Pri\u0161tini. Sa Albanijom situacija je druga\u010dija. Svi \u010dasopisi su prestali da izlaze paralelno sa padom starog sistema. Tamo su kulturni \u010dasopisi bili poluga sistema na jedan potpuni agitpropski na\u010din i poslije pada komunizma nijedan od njih nije mogao da pre\u017eivi. \u201eAleph\u201c je najpoznatiji knji\u017eevni \u010dasopis u Tirani danas. Uglavnom objavljuju prevedenu literaturu.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Foto: Pobjeda<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Srbija neprestano poku\u0161ava da sa sjeverom Va\u0161e zemlje nadoknadi moralno izgubljenu bitku za Kosovo. \u0160ta bi rekli o armiji pisaca koji i dan-danas izjavljuju da u Srebrenici \u201enije tako stra\u0161no bilo kao \u0161to se opisuje\u201c ili da je u Ra\u010dku \u201esve montirano\u201c?<\/strong><\/p>\n

– Jevrem Brkovi\u0107 je jednom prilikom rekao da bi bilo pravedno formirati jedan ha\u0161ki tribunal samo za pisce. Ja nijesam siguran da postoji igdje takva armija pisaca koja se zalagala tako \u017eestoko za genocidna djela. Ta armija pisaca pripremala je duhovnu klimu za mar\u0161 generala na civilno stanovni\u0161tvo \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije, od Vukovara preko Srebrenice i Sarajeva do Ra\u010dka. Armija pisaca i akademika, armija sve\u0161tenika i narodna armija (kakva ironija) napravili su genocid na kraju XX vijeka. Svi su nekako izrazili jednu dozu pokajanja, jedino armija pisaca i sve\u0161tenika nije nikad osjetila potrebu da se pokaje zbog tih zloglasnih djela.<\/p>\n

Putuju\u0107i neobuzdanom imaginacijom<\/strong><\/p>\n

Pisci se \u010desto suo\u010davaju sa \u017earkom \u017eeljom da prekora\u010de granice i slome barijere koje niko prije njih nije uspio da pre\u0111e. Da li u toj ambiciji ima skrivene su\u0161tine pjesni\u010dkog poziva?<\/strong><\/p>\n

– Pisci su stalne \u017ertve granice jezika. Pisci su uglavnom nomadi koji bje\u017ee s jednog mjesta na drugo kako bi pro\u0161irili prostor, jer ne trpe prostorne granice. Oni bje\u017ee iz vremena u vrijeme jer ne trpe vremenske granice. Ali, pisci su nomadi i kada se li\u0161avaju prava da bje\u017ee kako bi postali nomadi. Sjetite se da su u zemljama u kojima su diktatorski re\u017eimi onemogu\u0107avali piscima da pre\u0111u granice ili da bje\u017ee da bi postali nomadi, oni su nao\u0161trili svoja oru\u017eja, s kojima su, iako fizi\u010dki nepomi\u010dni, putovali svojom neobuzdanom imaginacijom.<\/p>\n

\"\"<\/a>Kurtoazni poku\u0161aji<\/strong><\/p>\n

– Objavljene su dvije antologije mladih u Beogradu i Pri\u0161tini. Me\u0111utim, mogu re\u0107i da su knji\u017eevni kontakti potpuno prekinuti. \u0160tavi\u0161e, imam utisak da vi\u0161e nikoga ne zanima taj kontakt i te komunikacije. Pisci iz Srbije i oni sa Kosova mogu se na\u0107i ponekad zajedno na knji\u017eevnim festivalima u tre\u0107im zemljama gdje komuniciraju potpuno normalno. Izdava\u010di u Tirani objavljuju djela srpskih pisaca i ostalih zna\u010dajnih pisaca drugih dr\u017eava sa biv\u0161eg jugoslovenskog prostora, bez ikakvih prepreka i predrasuda, po\u010dev od djela Andri\u0107a, Me\u0161e Selimovi\u0107a, Stevanovi\u0107a, Bajca, Vaska Pope, Krle\u017ee.<\/p>\n

Portret umjetnika<\/strong><\/p>\n

Basri \u010capri\u0107i je zavr\u0161io gimnaziju u Ulcinju. Studirao je albansku knji\u017eevnost na Univerzitetu u Pri\u0161tini gdje je 1988. godine magistrirao filolo\u0161ke nauke. Doktorirao je 2004. godine u Pri\u0161tini. Radi na pri\u0161tinskom Univerzitetu kao predava\u010d stilistike i semiologije na Odsjeku za albansku knji\u017eevnost, op\u0161tu i uporednu knji\u017eevnost. Pi\u0161e poeziju, kritiku i eseje. Njegove pjesme su prevedene na engleski, francuski, njema\u010dki, rumunski, poljski, srpski, hrvatski i makedonski jezik. Od 2004. godine je predsjednik PEN centra Kosova. Za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Pri\u0161tini izabran je 2006. Najzna\u010dajnija njegova djela su \u201eMaslina sa dvije hiljade godova\u201c, \u201eNa kraju ljeta\u201c, \u201eIsplazi\u0161 mi jezik\u201c, , \u201eMikrostruktura teksta\u201c, \u201eNezgode albanske ore\u201c, \u201eRazmjere konteksta\u201c, \u201eSimbol i njegovi rivali\u201c.<\/p>\n

Pobjeda<\/strong><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika Basrija \u010capri\u0107ija. Mada su njegovi kontakti sa Crnom Gorom intenzivni, zemlja u kojoj je ro\u0111en tek sada je dobila priliku da cjelovito upozna tog pisca, koji slovi kao najistaknutiji predstavnik pjesni\u010dke generacije koja je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false,"jetpack_publicize_feature_enabled":true},"categories":[6950],"tags":[21262],"jetpack_publicize_connections":[],"yoast_head":"\nBasri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-10-17T08:31:28+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-10-17T08:34:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"ulqini\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/\",\"name\":\"Lajme nga Ulqini\",\"description\":\"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg\",\"width\":\"629\",\"height\":\"367\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/\",\"name\":\"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2012-10-17T08:31:28+00:00\",\"dateModified\":\"2012-10-17T08:34:22+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\"},\"description\":\"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\",\"name\":\"ulqini\",\"sameAs\":[\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\"],\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini","description":"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini","og_description":"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika","og_url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/","og_site_name":"Lajme nga Ulqini","article_published_time":"2012-10-17T08:31:28+00:00","article_modified_time":"2012-10-17T08:34:22+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg"}],"twitter_misc":{"Written by":"ulqini","Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/","name":"Lajme nga Ulqini","description":"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Basri-Capric.jpg","width":"629","height":"367"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#webpage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/","name":"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika - Lajme nga Ulqini","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#primaryimage"},"datePublished":"2012-10-17T08:31:28+00:00","dateModified":"2012-10-17T08:34:22+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d"},"description":"Razgovarao: Vlatko Simunovi\u0107 Centar za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina objavio je nedavno na crnogorskom jeziku izbor iz poezije \u010duvenog pjesnika","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2012\/10\/17\/basri-caprici-knjizevnik-pisci-su-stalne-zrtve-granice-jezika\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Basri \u010capri\u0107i, knji\u017eevnik: Pisci su stalne \u017ertve granice jezika"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d","name":"ulqini","sameAs":["http:\/\/www.visit-ulcinj.com"],"url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/pe6lTn-gQ6","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64734"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64734"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":64740,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64734\/revisions\/64740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}