{"id":69666,"date":"2013-03-16T17:28:54","date_gmt":"2013-03-16T16:28:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=69666"},"modified":"2013-03-16T17:28:54","modified_gmt":"2013-03-16T16:28:54","slug":"zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/","title":{"rendered":"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj"},"content":{"rendered":"

\"Xhamia<\/a>Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 iz anti\u010dkih<\/strong> vremena na ovim prostorima,\u00a0 \u017eivjeli su \u00a0i stvarali mnogi znani i neznani umjetnici, oplemenjuju\u0107i\u00a0 ove prostore\u00a0 svojim djelima, ostavljaju\u0107i\u00a0 do dana\u0161njih dana\u00a0 bezbrojnim\u00a0 generacijama, veli\u010danstvena djela jedne \u00a0bogate \u00a0i impozantne kulturne ba\u0161tine. \u00a0Danas se ostaci ove kulture mogu\u00a0 vidjeti i sresti\u00a0 na\u00a0 mnogim\u00a0 mjestima me\u0111u \u00a0drevnim zidinama \u00a0Starog grada, posebno, ali i na drugim lokalitetima, \u00a0gdje su uspjeli da se sa\u010duvaju od zuba vremena, \u00a0ali i od ljudskog nemara.
\n\"Pazari<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0Pisana istorija, jo\u0161 od Plinija Starijeg govori o burnoj pro\u0161losti ovoga grada, starog vi\u0161e od 2500 godina.<\/strong> Poseban utisak ostavljaju arheolo\u0161ki ostaci zidina, i drugih objekata koje je vrijeme sa\u010duvalo, kao i ostaci nekih objekata koji su burna istorija, zemljotresi i zub vremena gotovo uni\u0161tili. Spomenici koji su danas sa\u010duvani poti\u010du uglavnom iz perioda Otomanske imperije, koja je i najdu\u017ee trajala ovim prostorima. Turci, koji su donijeli Islam, donijeli su i drugi stil u arhitekturi. Po\u010dinje gradnja mnogih d\u017eamija, hamama, gradskih \u010desmi kao i utvr\u0111ivanje gradskih zidina. Mnogi objekti se obnavljaju i preure\u0111uju, i sve to doprinosi nastanku jedne \u00a0orijentalne arhitekture, jedinstvene u ovom dijelu Evrope. Ve\u0107ina ovih objekata se nalazi me\u0111u drevnim zidinama Starog grada i nijemi su spomenik burne pro\u0161losti grada, koji je kroz istoriju \u010desto mijenjao gospodare, ali se kao feniks ponovo uzdizao i opstajao na ovoj vjetrometini Jadrana i Mediterana. Spomenika ima i van zidina Starog grada, bez obzira \u0161to je \u00a0vrijeme i nebriga \u00a0u\u010dinila, da mnogi \u00a0i nestanu. \u00a0Svakako najinteresantnija \u00a0je stara trgova\u010dka \u010dar\u0161ija, \u00a0koje na\u017ealost vi\u0161e nema, kao i mnoge \u010desme koje su bile ukras grada,. Jedino je obnovljena \u00a0i vra\u0107ena samo ona na po\u010detku nekada\u0161nje \u010dar\u0161ije, dok su ostale prepu\u0161tene zaboravu.\u00a0 Velelepna Pa\u0161ina ku\u0107a, kao i stara zgrada op\u0161tine \u00bbBeledija\u00ab su u ru\u0161evinama, prepu\u0161tene vremenu i nebrizi kompetentnih organa, ali i nadi, da \u0107e se ipak\u00a0 na\u0107i\u00a0 neki razuman \u00bbfunkcioner\u00ab koji \u0107e narediti njihovu restauraciju i obnovu. Sahat kula je posebna pri\u010da, obnovljena je nakon zemljotresa i tu je stalo i vrijeme i sat na njoj.<\/p>\n

Posebna pri\u010da su d\u017eamije.<\/strong> One su ru\u0161ene planski i sistematski, voljom\u00a0 mo\u0107nika raznih re\u017eima. Sru\u0161ene su i uklonjene tri velelepne d\u017eamije: \u00bb D\u017eamija Meterizi\u00bb, \u00ab D\u017eamija Mornara \u00bb i \u00ab D\u017eamija Meraja\u00bb.Sre\u0107om\u00a0 po\u010deli su da duvaju neki drugi vjetrovi,\u00a0 i ve\u0107 je\u00a0 ispraviljena\u00a0 jedna nepravda.\u00a0 Kona\u010dno je nakon osam decenija ponovno izgra\u0111ena na istim temeljima\u00a0 vjerovatno, najstarija dzamija\u00a0 na Balkanu\u00ab Dzamija Mornara\u00ab Zbog spleta raznih okolnosti,\u00a0 ne \u017eelim sada da dublje \u00a0ulazim\u00a0 u analizu doga\u0111aja za\u0161to je dolazilo \u00a0do ru\u0161enja i uklanjanaja, posebno \u00a0d\u017eamija, jer je to poznata stvar. \u00a0Znam da se to\u010dak istorije \u00a0ne mo\u017ee vratiti natrag,\u00a0 ali se ne smiju zaboraviti neke stvari \u010diji su autori \u00a0bili bolesni umovi. Danas se mogu, i moraju ispravitii nepravde koji su ti bolesni umovi i pratagonisti bolesnih re\u017eima, \u010dinili u ime tih re\u017eima. Njihova politika, mr\u017enje posebno prema vjeri i njenim sakralnim objektima je u odre\u0111enim periodima prerasla u opsesiju.
\n\"Parcela<\/a>
\n<\/strong><\/p>\n

Ta opsesija, ta mr\u017enja je na\u017ealost, dovodila<\/strong> \u00a0do uklanjanja i ru\u0161enja tako lijepih sakralnih objekata, koji bi u dana\u0161nje vrijeme bili\u00a0 izuzetno atraktivni, ne samo kao\u00a0 vjerski, ve\u0107 i kao\u00a0 spomenici jedne impozantne kulturne pro\u0161losti. Danas bi\u00a0\u00a0 van svake sumnje bili i magnet za strana ulaganja i strane turiste. Takva pona\u0161anja na\u017ealost, dovodila su do uklanjanja i ru\u0161enja d\u017eamija, ali \u00a0je to \u00a0samo ja\u010dalo i u\u010dvr\u0107ivala \u00a0\u00a0vjeru. Posebno se to odnosilo na muslimanske vjerske objekte, na pomenute d\u017eamjie koje su uklonjene bez ikakvog razloga.\u00a0 Svijet se tada, kao i uostalom i \u00a0kasnih devedesetih godina, kada je\u00a0 samo\u00a0 u Bosni sru\u0161eno 36 d\u017eamija zgra\u017eavao, i \u010dudio \u00a0tako nevi\u0111enom\u00a0 varvarstvu. Siguran sam \u00a0da su\u00a0 ta gospoda\u00a0 znala da je\u00a0 Islam\u00a0 bila i ostala vjera mira i tolerancije. Ali bolesnim umovima su bile potrebne takve ideje i takva djela kako bi zbog bolesnih nacionalnih interesa, samo njima znanih dvorili se svojim pristalicama., u \u010dije su ime to i radili. Sre\u0107om, veoma brzo su bili osu\u0111ivani i od svoji pristalica i naroda u \u010dije ime su to i radili.
\n\"Xhamia-e-Marinareve-ne-Ulqin-1-Xhamia<\/a><\/p>\n

Primjer Ulcinja, \u00a0gdje se vijekovima gradio<\/strong> i njegovao\u00a0 jedan poseban su\u017eivot me\u0111u konfesijama, \u00a0jako je \u00a0bitno naglasiti, jer on mo\u017ee biti primjer u mnogim sli\u010dnim vi\u0161enacionalnim i multikonfesionalnim sredinama, bilo gdje u svijetu, gdje \u017eive multikonfesionalne i multinacionalne zajednice.\u00a0 Zbog ove tradicije \u00a0i ovakavog \u00a0sklada koja je \u00a0\u00a0\u00a0je sa\u010duvana do dana\u0161njih dana, ovaj grad je ostao miran u svim vremenima, bez obzira \u0161to su uvijek postojali ti bolesni umovi koji su uglavnom radili za svoje interese.\u00a0 Zbog svega toga \u00a0je na\u0161 grad bio primjer u svim ratovima, posebno u ovom posljednjem, suludom 90 godina, \u00a0koji je razorio jednu veliku i lijepu dr\u017eavu.<\/p>\n

Ovim napisom, \u017eelim\u00a0 podsjetiti \u010ditaoce na \u00a0jednu\u00a0 drevnu bogomolju koja se nalazi unutar zidina Starog grada, i koja je istovremeno jedan od najljep\u0161ih spomenika na\u0161e kulture.. Vi\u0161e od 300 godina je\u00a0 bila\u00a0 mjesto okupljanja vjernika islamske vjeroispovjesti. Rije\u010d \u00a0je o Had\u017ei Halil Skurovoj d\u017eamiji<\/strong> u kojoj su klanjali i u njoj \u00a0u\u010dili \u00a0Kur\u2019an mnogi \u017eitelji ovog grada. Sa njenog nekada visokog minareta mogao se daleko \u010duti glas mujezina, i to sve do momenta kada je voljom mo\u0107nika komunisti\u010dkog re\u017eima pretvorena u magacin, a 1975. godine u dio muzejskog kompleksa. \u00a0Kakva ironija, kao da Stari grad nije muzej sam po sebi. Ali, polupismenim komunistima se nekako i mo\u017ee progledati\u00a0 kroz prste, dok\u00a0 njihovim poltronima iz redova islamske vjeroispovjesti, posebno, nikako. Na\u017ealost, neki od njih se i danas \u00bb\u0161epure\u00ab i jo\u0161 uvijek su blizu vlasti, ali im\u00a0 savjest\u00a0\u00a0 te\u0161ko mo\u017ee biti mirna. Umjesto da d\u017eamiji vrate staru funkciju \u010demu je i bila namijenjena i slu\u017eila vi\u0161e od 300 godina, svjesno prave fatalnu gre\u0161ku, preure\u0111uju\u0107i jedan sakralni objekat u dio muzejskog komleksa, koji uzgred re\u010deno uglavnom i zjapi prazan. Dolaskom Otomanske imperije 1571 god. \u00a0na ove prostore dolazi i do \u0161irenja nove vjere. Velika \u00bb D\u017eamija Mornara \u00bbna samoj obali mora,\u00a0 bila je\u00a0 veliko iznena\u0111enje ali i znak da je Islam ve\u0107 imao svoje korijenje.\u00a0 Mauri su \u00a0jo\u0161 u 14. Vijeku podigli veliku d\u017eamiju kao uslov trgovine sa domicilnim stanovni\u0161tvom. \u00a0\u00a0Ona \u00a0je bila i ostala spona i izazov \u0161irenju \u00a0Islama na ovom tlu. Uvidjev\u0161i da je nova vjera, vjera mira i tolerancije, narod ju je veoma brzo i bez prinude prihvatio. Zbog toga se \u00a0kasnije i grade mnogi objekti, neki se preure\u0111uju i adaptiraju u novom duhu, ali se ne ru\u0161e kao \u0161to su \u010dinili mnogi osvaja\u010di prije, a i kasnije. \u00a0Podsje\u0107anja radi, \u00bbD\u017eamija Mornara\u00bb \u00a0\u00a0koja je sru\u0161ena \u00a0ili bolje re\u010deno\u00a0 uklonjena \u00a01931. godine.
\n\"Xhamia<\/a><\/p>\n

Crkva-d\u017eamija<\/strong> u Starom gradu, kako je mnogi nazivaju, ili Had\u017ei Halil Skurova d\u017eamija, sagra\u0111ena je 1510. godine kao renesansna crkva. Dolaskom Turaka ona se adaptira u d\u017eamiju, dodavanjem minareta 1693. godine. Tako \u0107e ona i slu\u017eiti kao mjesto okupljanja vjernika vi\u0161e od 300 godina. Albanci, kao autokton narod na ovim prostorima vi\u0161e od 2500 godina, prihvataju Islam kao vjeru mira, tolerancije i su\u017eivota me\u0111u narodima i konfesijama adaptiraju\u0107i se novim uslovima. U tom istorijskom kontekstu, autoktono stanovni\u0161tvo prelaskom u Islam, staru bogomolju prilago\u0111ava novim potrebama. Dakle, nastavlja se obra\u0107anje Bogu u istoj bogomolji, i od istih ljudi, sada ve\u0107, u skladu sa novo-prihva\u0107enom vjerom. Islamski neimari ostavljaju natpise na latinskom \u00a0jeziku, dekorativnu plastiku, kapitele i reljefe, jer Islamu ne smeta ni\u0161ta.\u00a0 D\u017eamija je jedinstven arhitektonski objekat na najvi\u0161em dijelu Starog grada i zajedno sa kulom Bal\u0161i\u0107a \u010dini najprepoznatljiviji dio ovog grada. Had\u017ei Halil \u00a0Skurova ili \u00abCarska\u00bb d\u017eamija, kako je naziva Evlija\u00a0 \u010celebija, samo upotpunjuje ambijent grada koga s pravom nazivaju biserom ovog dijela Jadrana i Mediterana. Evropljani, \u00a0jo\u0161 iz vremena\u00a0 Arnolda von Harfija, njema\u010dkog ritera i putopisca, 1497.godine, neprekidno su dolazili na ove\u00a0 prostore i\u00a0 divili \u00a0\u00a0se ljepotama grada,\u00a0 opisuju\u0107i gostoprimstvo naroda ovog kraja. I kasnije, razvojem masovnog turizma iz zemlje i inostranstva grad je prepoznatljiv kao simbol su\u017eivota i jedinstven po svojoj orijentalnoj arhitekturi,d\u017eamijama, hamamima, turbetima, \u00a0spoj Orijenta i Zapada na jednom tako \u00a0malom prostoru. Prema tome adaptacija hri\u0161\u0107anske bogomolje iz 1510 god.\u00a0 u muslimansku bogomolju, jeste samo miran nastavak \u0161irenja Islama na ovim prostorima. Albanci kao autokton narod prihvataju Islam kao vjeru mira,\u00a0 su\u017eivota I tolerancije me\u0111u narodima \u00a0i \u00a0konfesijama, adaptiraju\u0107i se novim uslovima I novim vlastima. Dakle hri\u0161\u0107anska crkva se ne ru\u0161i, naprotiv, udi\u0161e joj se novi \u017eivot. Islamski neimari ostavljajju natpise na Latinskom jeziku, dekorativnu plastiku, kapitele I relefe.
\n\"ndertimi<\/a><\/p>\n

Na ovom primjeru<\/strong> se samo potvr\u0111uje nenasilno \u0161irenje Islama\u00a0 kao fundamentalnog i nadasve tolerantnog u\u010denja Muhammeda a.s.. Istorija\u00a0 nedvosmisljeno potvr\u0111uje ovu konstataciju, \u00a0na\u00a0 primjeru\u00a0 Indonezije, najve\u0107e muslimanske zemlje, hiljadama \u00a0kilometara udaljene od centra Islama, u kojoj nikada nije gazila nijedna vojska Islama. Kasnije dogradnjom minareta , od koga je danas ostala samo polovina, gornji dio Starog grada zajedno sa Kulom Bal\u0161i\u0107a postaje atraktivniji I primamljiviji.\u00a0 Glas mujezina sa minareta d\u017eamije u Starom gradu bio je znak i ostalim konfesijama, garancija mira i tolerancije i jednog fantasti\u010dkog su\u017eivota, koji je prisutan na ovim prostorima.<\/p>\n

Zbog svega ovoga<\/strong> \u00a0za\u00a0 \u017ealjenje je konstatacija, da danas d\u017eamija slu\u017ei kao dio muzejskog kompleksa u kome su smje\u0161teni predmeti i eksponati na\u0161e kulturne ba\u0161tine, kojima svakako nije tu mjesto. Da ne govorimo o tome koliko je\u00a0 muzej\u00a0 i d\u017eamija u sklopu\u00a0 tog muzeja posje\u0107en,\u00a0 ili koliko malo ima posjetilaca \u010dak i za vrijeme turisti\u010dke sezone. Kao hroni\u010dar , turisti\u010dki\u00a0 vodi\u010d , kao \u017eitelj i kao predsjednik Dru\u0161tva prijatelja Starog grada, veoma odgovorno tvrdim da su ovo \u010dinjenice, i da stojim iza svake moje rije\u010di i konstatacije. \u00a0Kao \u010dovjek koji svakodnevno stranim I doma\u0107im turistima, te raznim \u00a0delegacijama iz svijeta politike i kulture obja\u0161njava istoriju Starog grada, \u010desto \u010dujem mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka i poznavalaca istorije, da bi bilo svsishodnije da se dio tog kompleksa podijeli i primjeni boljoj namjeni. D\u017eamija se mora vratiti zakonitom nasledniku, dok bi\u00a0 \u00bbkazamati\u00ab\u00a0 koji se danas nalaze u sklopu muzeja,\u00a0 boljom valorizacijom svakako bolje slu\u017eili turisti\u010dkoj ponudi. Danas\u00a0 oni slu\u017ee samo kao depoi gdje su smje\u0161teni arheolo\u0161ki eksponati, \u00a0na\u0111eni me\u0111u drevne zidine Starog grada. Na taj na\u010din bi\u00a0\u00a0 glomazni muzejski komleks\u00a0 bio pristupa\u010dniji . Jedino tako bi ovaj impozantni\u00a0 spomenik na\u0161e kulturne ba\u0161tine, pretendenta za ulazak u svjetsku kulturnu ba\u0161tinu, svakako bio bli\u017ei Uneskou.
\n\"Xhamia-e-Marinareve-ne-Ulqin-1-Xhamia<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0Istinito<\/strong> prikazivanje istorije, bez mije\u0161anja dnevne politike bilo kog vremena, samo doprinosi ja\u010danju veza su\u017eivota i tolerancije. Zbog toga je i moja tvrdnja na mjestu, \u00a0da je\u00a0 Islam nekada\u0161njoj crkvi samo produ\u017eio \u017eivot, naravno, u drugom duhu,u \u00a0duhu Islama \u0161to je bilo normalno i prirodno. To je neminovnost Istorije, objekat jeste adaptiran, ali nije ru\u0161en niti ga je Islam pretvorio u magacin, niti u dio muzeja kao \u0161to su to radili mra\u010dni komunisti\u010dki umovi i \u00a0njihovi poltroni modernnijeg vremena. Kakva ironija. Islam , skoro \u010detiri decenije prije, ostavlja natpise, kapitele, relefe, dekorativnu plastiku., dok moderni komunist i sli\u010dni,\u00a0 ru\u0161e, pale i razaraju. Dokaza na sve strane, uklanjanje\u00a0 I \u00a0ru\u0161enja\u00a0 vjerskih objekata kod nas,\u00a0 a o Bosni da i ne govorimo . Dakle, \u00a0skoro \u010detiri vijeka prije, Turci su mogli, da su htjeli, jer su imali mo\u0107 i vlast da uklone svaki kamen i zbrisati \u00a0ga sa istorijske pozornice. Nijesu to radili. To je samo dokaz da je Islam bio I ostao vjera mira I tolerancije, da je \u0161iren mirno I bez prinude. To je osnovni izvorni moto Islama, od njegovog nastanka do danas. Posebno je to bilo va\u017eno kod nas, gdje je \u017eivot me\u0111u konfesijama bio upravo i mogu\u0107 na toj osnovi, po\u0161tovanjem svih vjera\u00a0 i konfesija, onako kako nas Islam i u\u010di. Generacije prije nas su po\u0161tovale ta na\u010dela i te vrijednosti\u00a0 i mi smo du\u017eni da to ostavimo u nasle\u0111e\u00a0 onima koji \u0107e do\u0107i iza nas.<\/p>\n

D\u017eamija u Starom gradu je jedinstven<\/strong> arhitektonski objekat na najvi\u0161em dijelu citadele i ponavljam da zajendo sa Kulom Bal\u0161i\u0107a \u010dini najatraktivniji I najprepoznatliviji dio Starog grada. Had\u017ei Halil Skurova ili \u201cCarska\u201d d\u017eamija\u00a0 kako je naziva \u010celebija, samo upotpunjuje ovaj neponovljivi ambijent, koga su s pravom nazivali i nazivaju, biserom Jadrana I Mediterana.\u00a0 Evropljani jo\u0161 od vremena\u00a0 Arnolda von Harfija, Migela de Servantesa, \u0160abtaja Cvija,\u00a0 pa do dana\u0161njih dana, posebno do devedesetih\u00a0 godina pro\u0161log vijeka, dolazili su kod nas i divili se, a vjerujem da se i danas dive, ljepotama grada\u00a0 i njegovoj kulturnoj ba\u0161tini. Mnogi od njih opisivali su\u00a0 gostoprimstvo ljudi naroda ovog kraja. Tako je to i danas, \u00a0prepoznat po svojoj jedinstvenoj arhitekturi , d\u017eamijama, hamamom, turbetima i jednom fantasti\u010dnim su\u017eivotom\u00a0 raznih naroda i konfesija. I nije \u010dudo \u0161to je \u010desto nazivan biserom i Orijentom na tako malom prostoru u srcu Evrope.
\n\"Rr\u00ebnimi<\/a><\/p>\n

Dijelim mi\u0161ljenje<\/strong> ve\u0107ine gra\u0111ana Ulcinja, \u00a0da se d\u017eamija mora vratiti pravom i jedinom zakonitom nasljedniku \u2013 Islamskoj zajednici Ulcinja, na osnovu zakona o restituciji. Pretvaranje sakralnog objekta u magacin i muzej bila je gre\u0161ka, koja se mo\u017ee i mora ispraviti. Vra\u0107anje d\u017eamije Islamskoj zajednici bio bi\u00a0potez koji bi civilizovani svijet izuzetno dobro prihvatio i pozdravio. Bio bi to krupan korak ka na\u0161im razmi\u0161ljanjima o UNESCO-u, svjetskom kulturnom naslje\u0111u. Muzej time ne bi ni\u0161ta izgubio, naprotiv, bio bi bogatiji i atraktivniji, a i turisti\u010dka ponuda grada bila bi bogatija, kompletnija i primamljivija. Bio bi to, van svake sumnje, bli\u017ei put ka integrisanoj Evropi. Islamska zajednica je integralni dio na\u0161eg dru\u0161tva, a u samoj regiji muslimani \u010dine preko 80% ukupne populacije.Ona po\u0161tuje pravne norme i zakone na\u0161eg dru\u0161tva i tra\u017ei da oni budu primijenjeni i na sve subjekte podjednako. Islamska zajednica tra\u017ei da joj se d\u017eamija vrati, kao i ostala imovina koja joj pripada. Islamska vjerska zajednica Ulcinja njeguje fundamentalne vrijednosti Islama u duhu tolerancije i su\u017eivota me\u0111u narodima razli\u010ditih konfesija. Ona \u0107e i dalje ba\u0161tiniti te vrijednosti i principe izvornog Islama.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ulcinj, mart 2013.<\/strong><\/p>\n

Ismet KARAMANAGA<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0 \u017eivjeli su \u00a0i stvarali mnogi znani i neznani umjetnici, oplemenjuju\u0107i\u00a0 ove prostore\u00a0 svojim djelima, ostavljaju\u0107i\u00a0 do dana\u0161njih dana\u00a0 bezbrojnim\u00a0 generacijama, veli\u010danstvena djela jedne \u00a0bogate \u00a0i impozantne kulturne ba\u0161tine. \u00a0Danas se ostaci […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false,"jetpack_publicize_feature_enabled":true},"categories":[8337],"tags":[13594],"jetpack_publicize_connections":[],"yoast_head":"\nZapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-03-16T16:28:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"ulqini\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/\",\"name\":\"Lajme nga Ulqini\",\"description\":\"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg\",\"width\":720,\"height\":540},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/\",\"name\":\"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2013-03-16T16:28:54+00:00\",\"dateModified\":\"2013-03-16T16:28:54+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\"},\"description\":\"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\",\"name\":\"ulqini\",\"sameAs\":[\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\"],\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini","description":"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini","og_description":"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0","og_url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/","og_site_name":"Lajme nga Ulqini","article_published_time":"2013-03-16T16:28:54+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg"}],"twitter_misc":{"Written by":"ulqini","Est. reading time":"12 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/","name":"Lajme nga Ulqini","description":"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/Xhamia-e-Kalase-xhamia-e-h.Halil-Skures.jpg","width":720,"height":540},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#webpage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/","name":"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj - Lajme nga Ulqini","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#primaryimage"},"datePublished":"2013-03-16T16:28:54+00:00","dateModified":"2013-03-16T16:28:54+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d"},"description":"Zapis\u00a0 o d\u017eamiji u\u00a0 u Starom gradu,\u00a0 had\u017ei Halil Skurovoj ili \u201cCarskoj\u201d kako je naziva\u00a0\u00a0 Evlija \u010celebija Jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena na ovim prostorima,\u00a0","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2013\/03\/16\/zapis-o-dzamiji-u-starom-gradu-hadzi-halil-skurovoj\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Zapis o d\u017eamiji u Starom gradu, had\u017ei Halil Skurovoj"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d","name":"ulqini","sameAs":["http:\/\/www.visit-ulcinj.com"],"url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/pe6lTn-i7E","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69666"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69666"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":69667,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69666\/revisions\/69667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}