{"id":7424,"date":"2008-12-17T21:40:57","date_gmt":"2008-12-17T20:40:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?p=7424"},"modified":"2008-12-17T21:40:57","modified_gmt":"2008-12-17T20:40:57","slug":"fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/","title":{"rendered":"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina <\/strong>
\nPo\u0161tovane Dame i Gospodo,<\/strong><\/p>\n

Sa neskrivenim zadovoljstvom \u0161to prisustvujem jednom ovakvom skupu, \u017eelim da Vas pozdravim u ime Vlade Crne Gore i u svoje li?no ime.<\/strong><\/p>\n

Poku\u0161a?u da Vas u narednih nekoliko minuta, uva\u017eene u?esnike skupa, upoznam sa situacijom u Crnoj Gori po pitanju obrazovanja manjina.<\/p>\n

U Crnoj Gori politika obrazovanja po?iva na principima demokratije, po\u0161tovanja gra?anskih i ljudskih prava i obezbje?enja jednakih mogu?nosti za sve. Imperativ reforme obrazovanja u Crnoj Gori jeste posti?i kvalitetno obrazovanje za sve.<\/p>\n

U skladu sa teku?im dru\u0161tveno – ekonomskim promjenama i tendencijom globalizacije i ukidanja granica, \u0161kola treba da mlade ljude pripremi za \u017eivot u multikulturnoj Evropi i demokratskom dru\u0161tvu. S toga, reformisani obrazovni sistem u Crnoj Gori svoja polazi\u0161ta bazira na klju?nim relevatnim me?unarodnim dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbijendost i saradnju i Evropske unije.<\/p>\n

Crna Gora je 2001. godine objavila KNJIGU PROMJENA, koja predstavlja osnovni dokument koji sadr\u017ei ciljeve i smjernice na kojima se temelji reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori.<\/p>\n

Nakon toga, donijet je set zakona iz oblasti obazovanja i vaspitanja, i to:
\n-Op\u0161ti zakon o obrazovanju i vaspitanju
\n-Zakon o pred\u0161kolskom vaspitanju i obrazovanju
\n-Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju
\n-Zakon o gimnaziji
\n-Zakon o stru?nom obrazovanju
\n-Zakon o obrazovanju odraslih
\n-Zakon o visokom obrazovanju
\n-Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama
\n-Zakon o prosvjetnoj inspekciji
\n-Zakon o nau?no \u2013 istra\u017eiva?koj djelatnosti .<\/p>\n

Zakon o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava je usvojen u Skup\u0161tini Crne Gore 26.12.2007.godine. Ovim zakonom je skra?eno vrijeme u vrednovanju-nostrifikaciji obrazovnih isprava, znatno smanjen nov?ani iznos za postupak nostrifikacije, ukinute su postoje?e barijere u procesu nostrifikacije, uspostavljena je saradnja sa ENIC centrima u okru?enju koji se bave ovom problematikom. I u Crnoj Gori je, u okviru TEMPUS programa, formiran centar koji razmjenjuje potrebne informacije sa centrima u okru\u017eenju. Sada je veoma lako provjeriti nastavne planove i programe pojedinih fakultetskih profila i uporediti ih sa postoje?im planovima i programima u Crnoj Gori. Ovo je velika olak\u0161ica za sve gra?ane koji \u017eele izvr\u0161iti vrednovanje svojih obrazovnih isprava, pa i za pripadnike manjina.<\/p>\n

Op\u0161tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju obezbe?uje se dostupnost i jednakost svih gradjana u sticanju obrazovanja i vaspitanja. Rasporedom ustanova na teritoriji Crne Gore, obezbje?uje se gra?anima jednaka dostupnost u sticanju obrazovanja i vaspitanja (?lan 8). Gra?ani Crne Gore su jednaki u ostvarivanu prava na obrazovanje, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo ili drugo li?no svojstvo (?lan 9).<\/p>\n

Tako?e, navedenim zakonom i posebnim zakonima iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, predvi?eni su, izme?u ostalih, i sljede?i ciljevi obrazovanja i vaspitanja: razvijanje svijesti, potrebe i sposobnosti za o?uvanje i unapre?enje ljudskih prava, pravne dr\u017eave, prirodne i dru\u0161tvene sredine, multieti?nosti i razli?itosti; razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji; obezbje?ivanje osnovnog obrazovanja svim gra?anima; vaspitavanje za po\u0161tovanje nacionalnih vrijednosti istorije i kulture, kao i za uva\u017eavanje kulturnih i ostalih osobenosti drugih naroda; razvijanjenje demokratskih stavova, tolerancije i kooperacije (u \u0161koli i izvan nje) i po\u0161tovanja prava drugih; vaspitavanje za me?usobnu toleranciju, po\u0161tovanje razli?itosti, saradnju sa drugima, po\u0161tovanje prava ?ovjeka i osnovnih sloboda, a time i razvijanje sposobnosti za \u017eivot u demokratskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Zakonom o visokom obrazovanju u ?lanu 7, propisano je da u ostvarivanju prava na visoko obrazovanje nije dozvoljena diskriminacija po osnovu: pola, rase, bra?nog stanja, boje, jezika, vjere, politi?kog ili drugog ubje?enja, nacionalnog, etni?kog ili drugog porijekla, pripadnosti nacionalnoj zajednici, imovinskom statusu, onesposobljenosti (invalidnosti) ili drugom sli?nom, osnovu, polo\u017eaju ili okolnosti. Takodje, Pravilnikom o sadr\u017eaju i obliku dipolome i dopune diplome (supplement), vo?enju mati?ne knjige studenata, evidenciji i sadr\u017eaju javnih isprava koje izdaje univerzitet i ustanove visokog obrazovanja je ?lanom 6, stav 2 re?eno da” kada se nastava odre?enog studijskog programa izvodi na jeziku nacionalne manjine, odnosno na nekom od stranih jezika, diploma se \u0161tampa i na jeziku na kojem se nastava izvodi”.<\/p>\n

Kada je u pitanju obrazovanje nacionalnih manjina u Crnoj Gori, mo\u017ee se sa sigurno\u0161?u re?i da je Crna Gora zadnjih godina napravila zna?ajan pozitivan iskorak u tom pravcu, kako po pitanju dono\u0161enja i usvajanja nove zakonske regulative koja defini\u0161e ovu oblast, tako i u pristupu rje\u0161avanju ovog pitanja.<\/p>\n

Obrazovanje manjina je dio ukupnog dr\u017eavnog integralnog obrazovnog sistema koji uva\u017eava specifi?nost nacionalnih manjina i garantuje im mogu?nost obrazovanja na svom maternjem jeziku uz o?uvanje njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta.<\/p>\n

U novim obrazovnim programima koji su ura?eni u sklopu reforme obrazovanja, iz oblasti maternjeg jezika, poznavanja dru\u0161tva, istorije, muzi?ke i likovne kulture, u zna?ajnoj mjeri su ugradjeni i integrisani sadr\u017eaji koji reprezentuju jezik, stvarala\u0161tvo, istoriju i kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori.<\/p>\n

U okviru Savjeta za op\u0161te obrazovanje formirana je stru?na Komisija za obrazovanje nacionalnih i etni?kih grupa, koja ima zadatak da posebno prou?i i da mi\u0161ljenje Savjetu o novim obrazovnim programima koji su bitni za o?uvanje identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori.<\/p>\n

Za realizaciju obrazovnih programa na albanskom jeziku koji se implementiraju u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, za najve?i broj predmetnih programa obezbije?eni su ud\u017ebenici na maternjem albanskom jeziku. Za predmete koji zbog malog tira\u017ea nijesu ura?eni ud\u017ebenici na albanskom jeziku, nadle\u017eni Savjet je na prepruku Komisije za obrazovanje nacionalnih i etni?kih grupa odobrio kori\u0161?enje ud\u017ebenika iz regiona (Kosovo, Albanija).<\/p>\n

Ostvaruju?i principe multikulturalnosti i etni?ke tolerancije u Crnoj Gori, novi reformisani obrazovni programi sadr\u017ee i jednu zna?ajnu novinu, a to je njihova otvorenost. Ovim izmjenama, omogu?eno je da \u0161kola i lokalna zajednica mogu predlo\u017eiti i urediti 15 do 20% obrazovnog programa u skladu sa svojim potrebama i specifi?nostima.<\/p>\n

Obrazovanje ostalih manjina, prije svega Bo\u0161njaka, Muslimana i Hrvata u Crnoj Gori, sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema i realizuje se kroz koncept zajedni?kih predmetnih programa, jer jezik kojim iste govore je dio jedinstvenog jezi?kog sistema. Pored integrisanih sadr\u017eaja u redovne predmetne programe, manjinske zajednice imaju i dodatnu mogu?nost da u novim predmetnim programima od zna?aja za njihovo \u0161kolovanje, predlo\u017ee i urede jo\u0161 oko 20% ukupnog sadr\u017eaja ovih programa, koje ?e posebno izu?avati u skladu sa svojim bli\u017eim potrebama i interesovanjima.<\/p>\n

Upoznavanjem sa maternjim jezikom i sa drugim jezicima, odnosno ?itanjem knji\u017eevnih tekstova nacinalne knji\u017eevnosti i knji\u017eevnosti drugih naroda, razvijaju se osje?aji kulturnog identiteta u?enika i osje?aj po\u0161tovanja i tolerancije prema drugim narodima i njihovoj kulturi. Osnovna premisa u?enja maternjeg jezika jeste: INTEGRACIJA BEZ ASIMILACIJE!<\/p>\n

Zna?ajnu novinu u reformi obrazovanja, predstavljaju i novi ura?eni obrazovni programi iz istorije u osnovnom i srednjem obrazovanju. Ovi programi uva\u017eavaju istorijske ?injenice i iz istih su odstranjeni sadr\u017eaji koji imaju elemente nacionalnog zanosa i uvredljivi su za druge narode.<\/p>\n

Sa aspekta razli?itosti maternjeg jezika nacionalnih manjina u Crnoj Gori prepoznatljive su dvije manjinske nacionalne zajednice odnosno dva manjinska naroda: Albanci i Romi.<\/p>\n

Obrazovanje na albanskom maternjem jeziku:
\nKada je u pitanju organizovanje nastave na albanskom maternjem jeziku u Crnoj Gori, mo\u017ee se konstatovati da je Crna Gora u najve?oj mjeri ispo\u0161tovala i ostvarila doma?e i me?unarodne standarde u pogledu organizovanja i izvo?enja nastave na albanskom maternjem jeziku.<\/p>\n

U Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom, \u0161kole koje izvode nastavu na albanskom jeziku ?ine dio jedinstvenog \u0161kolskog sistema. Nastava na maternjem albanskom jeziku, u sredinama u kojima zna?ajan dio stanovni\u0161tva ?ine pripadnici albanske nacionalne zajednice organizovana je po nivoima:<\/p>\n

-pred\u0161kolskog vaspitanja i obrazovanja,
\n-osnovnog obrazovanja i
\n-srednjeg obrazovanja.<\/p>\n

Takodje, na Univerzitetu Crne Gore organizovane su u?iteljske studije na albanskom jeziku za potrebe \u0161kolovanja nastavnog kadra. Studije su osnovane u skladu sa va\u017ee?im normativima nacionalnog sistema kvaliteta u visokom obrazovanju.<\/p>\n

– U pred\u0161kolskim ustanovama vaspitno \u2013 obrazovni rad na albanskom maternjem jeziku je organizovan u op\u0161tinama Ulcinj i Podgorica;
\n– U osnovnom obrazovanju nastava na albanskom jeziku organizovana je i izvodi se u 5 op\u0161tina: Ulcinj, Bar, Podgorica, Plav i Ro\u017eaje. U toku \u0161kolske 2003\/04. godine ovu nastavu je pohadjalo 3.458 u?enika ili 4,7% u?enika ukupne populacije u osnovnom obrazovanju Crne Gore.
\n-U srednjem obrazovanju nastava na albanskom jeziku je organizovana u tri op\u0161tine: Ulcinj, Podgorica i Plav. Ovu nastavu je u toku 2003\/04. godine poha?alo 1.062 u?enika ili 3,34% u?enika ukupne populacije srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori.<\/p>\n

Mo\u017ee se re?i da je obrazovanje na albanskom maternjem jeziku u Crnoj Gori posve?ena odgovaraju?a pa\u017enja i da predstavlja dio jedinstvenog \u0161kolskog sistema.<\/p>\n

Obrazovanje Roma
\nMinistarstvo prosvjete i nauke u sklopu reforme obrazovnog sistema, zna?ajnu pa\u017enju posvje?uje integraciji Roma u formalni obrazovni sistem, sa ciljem da se za ovu populaciju obezbijedi kvalitetno osnovno obrazovanje i time pomogne njihova ukupna integracija u crnogorsko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Kada je u pitanju \u0161kolovanje romske nacionalne manjine i izu?avanje romskog maternjeg jezika u Crnoj Gori, mo\u017ee se konstatovati da postoje zna?ajni problemi u integraciji ove nacionalne manjine u formalni obrazovni sistem. Problemi \u0161kolovanja Roma ogledaju se u sljede?em:<\/p>\n

– nedostatak potrebnog nastavnog kadra;
\n– romski jezik nije standardizovan i Romi u Crnoj Gori govore razli?itim dijalektima koji su veoma razli?iti;
\n– ne postoje potrebni ud\u017ebenici za izvodjenje nastave na romskom jeziku.<\/p>\n

Romi prema obavljenim istra\u017eivanjima u Crnoj Gori i \u0161ire, predstavljaju najsiroma\u0161niji sloj stanovni\u0161tva, pri ?emu je kao jedan od osnovnih uzroka njihovog ekstremnog siroma\u0161tva, u sprovednim istra\u017eivanjima, ozna?ena njihova visoka nepismenost (iznad 50%), \u0161to je zna?ajno vi\u0161e od nepismenosti domicilnog stanovni\u0161tva u Crnoj Gori (2,35% nepismenih, popis stanovni\u0161tva iz 2003.god.).<\/p>\n

Ministarstvo prosvjete i nauke je u okviru \u0161ire podr\u0161ke obrazovanju Roma i smanjenju njihovog ukupnog siroma\u0161tva, preduzelo niz zna?ajnih mjera kako bi se pove?ala obuhvatnost romske djece u formalni obrazovni sistem, i to:<\/p>\n

-u zadnje dvije godine dodijelilo je besplatne ud\u017ebenike i pribor svim, romskim u?enicima koji su se upisali u prvi razred osnovne \u0161kole;
\n– u cilju stvaranja \u0161ire podr\u0161ke dru\u0161tva za integreciju romske djece, u osnovnim \u0161kolama od strane Ministarstva prosvjete i nauke je organizovana \u0161iroka medijska kampanja pod sloganom \u00bbSVI ZAJEDNO U \u0160KOLU\u00ab;
\n– tako?e, u cilju obezbje?enja potrebne materijalne podr\u0161ke romskoj djeci, u svim osnovnim \u0161kolama u kojima ima romske djece, organizovano je prikupljanje ud\u017ebenika, odje?e i obu?e za romske u?enike. Akcija se odvijala pod sloganom \u00bbKnjiga i odje?a za druga\u00ab;
\n– na fakultetu u Nik\u0161i?u, radi obezbe?enja romskog nastavnog kadra, upisano je 6 romskih studenata na odsjeku za vaspita?e;
\n– u osnovnim \u0161kolama i vrti?ima (op\u0161tine Podgorica, Nik\u0161i? i Berane obuhva?enim projektom Romska obrazovna inicijativa-REI), uvedeni su Romski asistenti u nastavni proces;
\n– ministarstvo je uspostavilo i posebnu bazu podataka preko koje prati brojno stanje i postignu?a romskih u?enika;
\n– u jednom broju srednjih \u0161kola u Crnoj Gori, izvr\u0161en je upis romskih u?enika po principu afirmativne akcije.<\/p>\n

Ministarstvo prosvjete i nauke, u koordinaciji sa Zavodom za \u0161kolstvo, je putem edukacije nastavnog i vaspitnog kadra u \u0161kolskim ustanovama ( vrti?i i osnovne \u0161kole) stvorilo povoljan ambijent i uslove za integraciju i socijalizaciju romske djece. Integraciju ove djece sa posebnom pa\u017enjom prate uprave \u0161kolskih ustanova, pedago\u0161ko – psiholo\u0161ka slu\u017eba, kao i stru?ne slu\u017ebe Ministarstva i Zavoda za \u0161kolstvo.<\/p>\n

Zna?ajan broj nastavnog kadra, zapo\u0161ljenog u ustanovama u kojima nastavu poha?aju romska djeca, pro\u0161ao je seminare projekata \u00bbZA MIR I TOLERANCIJU\u00ab i \u00bbStep By Step\u00ab, \u0161to je doprinijelo boljem razumijevanju potreba romske populacije.<\/p>\n

Zadnjih godina, zahvaljuju?i sprovedenim mjerama Ministarstva, kao i pomo?i me?unarodnih donatora, do\u0161lo je do zna?ajnog pove?anja broja romskih u?enika u osnovnom obrazovanju Crne Gore. U poslednje 3 godine broj romske djece u osnovnom obrazovanju, godi\u0161nje se pove?avao po stopi od oko 20%.
\nBroj romskih u?enika u osnovnom obrazovanju:
\n\u0160k. god. 2001\/02 2002\/03 2003\/04 2004\/05 2005\/06
\n______________________________________________________________________
\nBr. u?. Roma 536 826 1006 1169 1236<\/p>\n

U januaru 2004. godine, Ministarstvo je sa Fondom za otvoreno dru\u0161tvo i UNICEF-om, zapo?elo projekat \u00bbROMSKA OBRAZOVNA INICIJATIVA (REI)\u00ab, ?iji je cilj izgradnja jednog dobrog i odr\u017eivog modela \u0161kolovanja romske djece u formalnom obrazovanju Crne Gore.<\/p>\n

Poseban kvalitet projekta REI jeste uvo?enje Romskih asistenata u \u0161kole, koji saradjuju sa roditeljima djece i nastavnim kadrom kako bi romska djeca kvalitetno izvr\u0161avala svoje obaveze.<\/p>\n

U okviru projekta REI koji ve? daje dobre rezultate u sredinama u kojima se sprovodi ( Podgorica, Nik\u0161i? i Berane), zna?ajno je smanjeno odsustvo sa nastave romske djece, a postignuti uspjeh na kraju godine je bolji nego ranije. Broj romske djece u osnovnom obrazovanja, u op\u0161tinama Berane i Nik\u0161i?, u teku?oj \u0161kolskoj godini pove?ao se za oko 40 %.<\/p>\n

Cilj projekta REI jeste izgradnja dobrog i odr\u017eivog modela \u0161kolovanja romske djece u formalnom obrazovanju.
\n\u2022Problemi u \u0161kolovanju Roma:
\noVeliki broj Roma su izbjegla lica sa Kosova i ne poznaju slu\u017ebeni jezik
\no( oko 5000 Roma su raseljena lica);
\nonedostatak prikladne garderobe i adekvatnog smje\u0161taja u romskim porodicama;
\n-oslabljena ekonomska mo? porodice;
\n-tradicionalni – nomadski na?in \u017eivota;
\n-nezainteresovanost porodice za \u0161kolovanje djece, i drugo.<\/p>\n

\u2022Planirane aktivnosti u obrazovanju Roma:
\noNastavak medijske kampanje \u00bbSvi zajedno u \u0161kolu\u00ab sa ciljem daljeg pove?anja broja romskih u?enika u formalnom obrazovanju,
\noDodjela besplatnih ud\u017ebenika, odje?e i obu?e za romske u?enike,
\noNastavak projekta Romske obrazovne inicijative (REI),
\noSistemsko pra?enje uspjeha romskih u?enika u \u0161kolama,
\noUklju?ivanje u aktivnosti vezane za Akcioni plan \u00bbDekada inkluzije Roma 2005-2015\u00ab
\noRealizacija projekata vezanih za \u00bbRomski obrazovni fond\u00ab.<\/p>\n

Ministarstvo je aktivno uklju?eno u projekat \u00bbDekada inkluzije Roma 2005 -2015. godina\u00ab. U cilju planirane implementacije Akcionog plana Dekade uklju?enja Roma 2005 – 2015. godina, ministarstvo je razradilo potrebne ciljeve i indikatore, koji ?e omogu?iti kvalitetno pra?enje rezultata i mjerenje uspje\u0161nosti integracije Roma u formalni obrazovni sistem.<\/p>\n

Ministarstvo prosvjete je u toku 2004. godine, aktivno u?estovalo u izradi Nacionalne strategije za rje\u0161avanje trajnog statusa izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori. Planirana je izrada posebnih projekata koji ?e konkurisati za sredstva koja ?e biti obezbijedjena za podr\u0161ku Dekadi inkluzije Roma u okviru formiranog romskog \u00bbObrazovnog fonda \u00ab. Ministarstvo prosvjete i nauke po?etkom 2007. godine podr\u017ealo je program stipendiranja Roma redovnih i vanrednih u?enika srednjih \u0161kola, kao i studenata Univerziteta Fondacije za stipendiranje Roma, sa iznosom od 14.000 eura, ali ovaj izuzetno va\u017ean program i dalje je pretjerano zavistan od stranih do
\nnacija.<\/p>\n

Odre?ene afirmativne mjere prema pripadnicima manjina postoje i na dr\u017eavnom Univerzitetu. Senat Univerziteta usvojio je Preporuke fakultetskim jedinicima pozivaju?i ih da gdje je god to mogu?e pristupe afirmativnoj akciji manjina prilikom upisa.<\/p>\n

?lanom 17 stavom 1. Zakona o manjinskim pravima i slobodama, propisano je da manjine i njihovi pripadnici imaju pravo da osnivaju vaspitno – obrazovne ustanove. \u0160kolske 2006\/07 godine u Ulcinju, osnovana je i po?ela sa radom prva privatna gimnazija na albanskom jeziku \u201eDrita\u201c. Gimnazija \u201eDrita\u201c je licencirana od strane Ministarstva prosvjete i nauke i izvodi javno va\u017ee?i obrazovni program koji je usvojio nadle\u017eni Savjet za op\u0161te obrazovanje.<\/p>\n

Stavom 2. ?lana 17. zakona o manjinskim pravima i slobodama definisano je da je finansiranje vaspitno-obrazovne ustanove obaveza njenog osniva?a. Tako?e, ?lanom 32. Zakona o manjinskim pravima i slobodama manjinama i njihovim pripadnicima je omogu?eno primanje materijalne i finansijske pomo?i od doma?ih i stranih organizacija, fondacija i privatnih lica. Ako se radi o pomo?i iz inostranstva koja je upu?ena manjinskim udru\u017eenjima, ustanovama, dru\u0161tvima i nevladinim organizacijama, ostavljena je mogu?nost da dr\u017eava mo\u017ee obezbjediti odgovaraju?e poreske i druge olak\u0161ice ili osloba?anja od carine.<\/p>\n

Op\u0161tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju obezbedjuje se izvodjenje nastave na maternjem jeziku za pripadnike nacionalnih i etni?kih grupa: \u00bbU op\u0161tinama u kojima ve?inu ili zna?ajan dio stanovni\u0161tva ?ine pripadnici nacionalnih i etni?kih grupa nastava se izvodi i na jeziku nacionalnih, odnosno etni?kih grupa\u00ab. Kada se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih odnosno, etni?kih grupa, obavezno se u?i jezik koji je u slu\u017ebenoj upotrebi. \u0160kola je du\u017ena da u?eniku koji prati nastavu na nematernjem jeziku, pru\u017ei odgovaraju?u pomo? u u?enju jezika na kojem se nastava izvodi\u00ab (?lan 11 Zakona).<\/p>\n

Tako?e, i ?lanom 13 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, predvi?eno je da manjine i njihovi pripadnici imaju prava na \u0161kolovanje na svom jeziku i na odgovaraju?u zastupljenost svog jezika u op\u0161tem i stru?nom obrazovanju, u zavisnosti od broja u?enika i finansijskih mogu?nosti dr\u017eave. Ova prava se ostvaruju kroz posebne \u0161kole ili posebna odjeljenja u redovnim \u0161kolama, i to u svim stepenima vaspitanja i obrazovanja.
\n?lanom 14 Zakona o manjinskim pravima i slobodama propisano je da, odjeljenje sa nastavom na jeziku i pismu manjine mo\u017ee se osnovati i za manji broj u?enika od broja utvr?enog za rad te ustanove, a koji ne mo\u017ee biti manji od 50 % broja u?enika predvi?enih propisima iz oblasti obrazovanja. Direktor javne obrazovne ustanove koja ima potrebu za kori\u0161?enjem sni\u017eenog praga za otvaranje manjinskog jezi?kog odjeljenja se obra?a Ministarstvu prosvjete i nauke koje, shodno zakonskim mogu?nostima, odobrava oformljenje takvog odjeljenja. Do sada je bilo ovakvih slu?ajeva koje je Ministarstvo prosvjete i nauke rje\u0161ilo pozitivno.<\/p>\n

U skladu sa ?lanom 114 stav 2 Op\u0161teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, u \u0161kolama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa, pedago\u0161ka evidencija \u0161tampa se i vodi na jeziku koji je u slu\u017ebenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etni?kih grupa.<\/p>\n

Odredbama ?lana 115 stav 3 Op\u0161teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisano je da se u \u0161koli u kojoj se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa, javne isprave \u0161tampaju se i izdaju na jeziku koji je u slu\u017ebenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih i etni?kih grupa.<\/p>\n

Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje pravo na u?enje maternjeg jezika u skladu sa zakonom i Ustavom CG. Ovo pravo ne u\u017eivaju pripadnici romske manjine u Crnoj Gori koja po popisu stanovni\u0161tva iz 2003 godine broj ukupno 2601 pripadnika, a \u0161to je manje od 0,5% stanovni\u0161tva RCG. Ovo pravo nije mogu?e obezbijediti pripadnicima romske nacionalne manjine i zbog toga \u0161to u Crnoj Gori ne postoji stru?an nastavni kadar za izvodjenje nastave na romskom jeziku. Takodje, romski jezik nije standardizovan i ne postoje odgovaraju?i ud\u017ebenici na ovom jeziku.<\/p>\n

Hrvatska manjina u Crnoj Gori koja je uglavnom naseljena u Boki Kotorskoj, dobila je saglasnost od Ministarstva prosvjete i nauke da organizuju ?asove dodatne nastave iz hrvatskog maternjeg jezika, \u0161to se realizuje. Uz finansijsku pomo? Matice Hrvatske obezbje?en je profesor hrvatskog jezika, koji PUTEM OVOG kursA daje ?asove u?enicima iz op\u0161tina Tivat i Kotor.Osnovna \u0161kola u Tivtu je ustupila prostor za ovu namjenu. Ovaj kurs nije dio formalnog obrazovanja.<\/p>\n

Vlada Republike Crne Gore<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa neskrivenim zadovoljstvom \u0161to prisustvujem jednom ovakvom skupu, \u017eelim da Vas pozdravim u ime Vlade Crne Gore i u svoje li?no ime. Poku\u0161a?u da Vas u narednih nekoliko minuta, uva\u017eene u?esnike skupa, upoznam […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false,"jetpack_publicize_feature_enabled":true},"categories":[6],"tags":[3815,5302,5303],"jetpack_publicize_connections":[],"yoast_head":"\nFuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2008-12-17T20:40:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"ulqini\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/\",\"name\":\"Lajme nga Ulqini\",\"description\":\"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#primaryimage\",\"url\":\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/\",\"name\":\"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2008-12-17T20:40:57+00:00\",\"dateModified\":\"2008-12-17T20:40:57+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\"},\"description\":\"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\",\"name\":\"ulqini\",\"sameAs\":[\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\"],\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini","description":"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini","og_description":"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa","og_url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/","og_site_name":"Lajme nga Ulqini","article_published_time":"2008-12-17T20:40:57+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg"}],"twitter_misc":{"Written by":"ulqini","Est. reading time":"16 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/","name":"Lajme nga Ulqini","description":"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#primaryimage","url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg","contentUrl":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/12\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi-300x198.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#webpage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/","name":"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi - Lajme nga Ulqini","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#primaryimage"},"datePublished":"2008-12-17T20:40:57+00:00","dateModified":"2008-12-17T20:40:57+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d"},"description":"\u017deneva: Govor ministra za za\u0161titu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija na Forumu Ujedinjenih nacija o pitanjima manjina Po\u0161tovane Dame i Gospodo, Sa","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/12\/17\/fuada-nimani-na-forumu-ujedinjenih-nacija-u-zenevi\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Fuada Nimani na Forumu Ujedinjenih nacija u \u017denevi"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d","name":"ulqini","sameAs":["http:\/\/www.visit-ulcinj.com"],"url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/pe6lTn-1VK","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7424"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7424"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7424\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}