{"id":747,"date":"2008-03-04T08:51:36","date_gmt":"2008-03-04T13:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/"},"modified":"2008-03-04T12:36:30","modified_gmt":"2008-03-04T17:36:30","slug":"anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/","title":{"rendered":"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas"},"content":{"rendered":"

\"Sva?<\/a>Sva?<\/a> je vjerovatno osnovan po?etkom \u0161estog vijeka i mo\u017ee se povezati sa Justinijanovim graditeljstvom<\/strong>
\nIskopavanjima sonda\u017enog karaktera i episkopskom gradu Sva?u istra\u017eeni su fortifikaconi elementi, sakralni objekti, a u manjoj mjeri i stambeni objekti. Na osnovu rezultata ovih istra\u017eivanja tokom oktobra-novembra 1985. godine, omogu?eno je izdvajanje pojedinih etapa u razvoju grada.
\n Sva? (\u0160as) <\/a>se nalazi oko 25 km sjeveroisto?no od Ulcinja<\/a> i smje\u0161ten je na uzvi\u0161ici od oko 80 m nadmorske visine, izme?u jezera na jugu i plodne ravnice na sjeveru kojom je prolazio put prema Skadru, va\u017enom ekonomskom, vojnom i kulturnom centru oblasti. U tom geostrategijskom kontektu treba sagledati i funkciju utvr?enja na Sva?u<\/a>. To je jedno od niza manjih utvr?enja koja su ?inila spoljnji odbrambeni pojas oko va\u017enog upori\u0161ta u Skadru.
\nBedemi sa kulama opasavali su vrh stjenovite kose zahvataju?i povr\u0161inu od 1,2 ha. Prate?i prirodan pad terena, bedemi su obrazovali prostor nepravilnog pravougaonog oblika du\u017eine 230 m po osi istok-zapad i \u0161irine oko 58 m po pravcu sjever-jug. Pristup je mogu? samo sa sjeverne strane gdje se na blagoj padini razvilo podgra?e. Na rastojanju od 7 metara od sjevernog bedema nalazi se jo\u0161 jedan, dodu\u0161e slabo o?uvan, spoljnji bedem koji je trebalo da olak\u0161a odbranu ovog, najugro\u017eenijeg dijela utvr?enja. Zapadni i isto?ni bedem sa ?etvorougaonim kulama, sli?nog oblika i polo\u017eaja, djelimi?no su sa?uvani. Sa ju\u017ene strane je stjenovita litica na ?ijem su obodu uo?ljivi tragovi bedema i ju\u017ene kule koja je kontrolisala put ka jezeru. Glavni ulaz u utvr?eni dio grada nalazio se na sredi\u0161njem dijelu sjevernog bedema. Odatle je polazila osnovna komunikacija koja je uslovila raspored brojnih objekata u okviru bedema. Unutra\u0161nje urbano ustrojstvo ukazuje da je postojala i komunikacija pravca istok-zapad. Djelimi?no sa?uvani zidovi na bre\u017euljku, sjeverozapadno od utvr?enja, mogli bi da predstavljaju ostatke bedema podgra?a.
\n Sva?<\/a> je vjerovatno osnovan po?etkom VI vijeka, i mo\u017ee se povezati sa Justinijanovom graditeljskom aktivno\u0161?u. Zatvoren sloj sa materijalom iz VI-VII vijeka konstatovan je u sjeveroisto?nom uglu utvr?enja. Vjerovatno je u ovom periodu nastao sjeverni bedem na istoj liniji u kojoj je i do danas o?uvan. Pravac pru\u017eanja isto?nog i zapadnog bedema utvr?enja iz VI vijeka nije ustanovljen, mo\u017eda su i oni uklopljeni u bedem kasnijih fortifikacija na ovom prostoru.
\nNalazi grn?arije iz sondi na utvr?enju ukazuju da se romejsko stanovni\u0161tvo odr\u017ealo na Sva?u<\/a> do IX-X vijeka. To potvr?uje i materijal iz grobnice u blizini crkve Sv. Marije u podgra?u. Radi se o dvjema grobnicama zidanim od kamena sa malterom u kojima su pokojnici\"Sva?<\/a> sukcesivno sahranjivani. U takvim okolnostima nemogu?e je izdvojiti grobne cjeline, a materijal je prili?no heterogen u pogledu hronologije. Otkrivena su dva kr?aga sa trolisnim otvorom u obliku ptice i stilizovanog lava; na?ene brojne perle razli?itog oblika od staklene paste, bronzane i gvozdene kari?ice, prstenje od bronze sa pro\u0161irenom glavom sa urezanim ukrasom, bronzane nau\u0161nice sa kukicom za zatvaranje, kakve se ?esto srije?u na podru?ju Dalmacije, kao i gvozdeni no\u017eevi i kresiva. Za ove sepulkralne gra?evine vezuju se i nalazi pravougaone pre?ice sa urezanim ukrasom na ivici, tri primjerka kop?i tipa Korint i kop?a tipa Bolonja. Najmla?em horizontu sahranjivanja u ovim grobnicama pripada prsten sa kupastom glavom koji je karakteristi?an za prostor isto?nog i srednjeg Balkana u periodu X-XII vijek.
\nSud ukra\u0161en urezanim talasastim i vodoravnim linijama, koji se mo\u017ee datirati u VII-IX vijek, kao i ulomci posuda sli?nog oblika, fakture i dekoracije na utvr?enju ukazuju na prisutvo Slovena na Sva?u i njihov zajedni?ki \u017eivot sa Romanima (I. Pu\u0161i?, Slovenska nekropolja u Kamenom, Boka 4, Herceg-Novi, 1972. 61-6.
\nSljede?i kulturni sloj XI-XII vijeka hronolo\u0161ki je opredijeljen na osnovu ulomaka vizantijskih amfora i uobi?ajenog slovenskog kuhinjskog posu?a. Utvr?enje je zadr\u017ealo iste unutra\u0161nje dimenzije, ali je oja?ano obnovom sjevernog bedema i izgradnjom dvije polukru\u017ene kule. Mogu?e je za ovu fazu vezati i izgradnju kapija koje su branile prilaze gradu sa sjevera i juga.
\nOva faza obnove na Sva?u je sinhrona vremenu uspona Dukljanske dr\u017eave. Relativno ?esto pominjanje Sva?a u izvorima tog perioda ukazuje na njegov zna?aj (L. Thalloczy – C. Jire?ek – E. \u0160ufflay, Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia L-II, Vindobonnae 1913-1918, 18-19; T. Smi?iklas, Codex diplomaticus regni Croatae, Dalmatae et Slavoniae II, 1904, 335).
\nPeriodu XII vijeka vjerovatno pripada ve?ina crkvi iz podgra?a ?ije se ru\u0161evine i danas vide. Me?u njima najzanimljivija je crkva ispod sjevernog bedema ?iji su zidovi o?uvani u visini od 2,5 m. Nalazi fresaka u sloju ukazuju da je bila \u017eivopisana.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>Grad Sva? <\/a>osnovan je jo\u0161 u ranovizantijsko doba, a trajao je gotovo bez prekida sve do pojave Turaka<\/strong>
\nPoznosrednjovjekovni Sva? ima tri sloja – najstariji sloj prve polovine XIII vijeka prisutan je u cijelom predzi?u sjevernog bedema u njegovoj isto?noj polovini. Nastao je po podizanju predzi?a, a zatvoren je njegovim ru\u0161enjem. Do ove obnove je do\u0161lo u kratkom periodu poslije Nemanjinog zauze?a Sva?a, a prije mongolske najezde sredinom vijeka, kada je grad do\u017eivio najve?a razaranja. Sjeverni bedem je na zapadnoj polovini, u dijelu gdje je uz njega prislonjena mla?a ?etvorougaona kula, tako?e pretrpio obnovu. Materijal ovog doba – uglavnom kerami?ki – te\u0161ko je razdvojiti od onog iz poznijih srednjovjekovnih slojeva. U ve?em broju je zastupljena gle?osana, dosta raznovrsna keramika koja je izgleda uvo\u017eena iz raznih radionica u Primorju. U sljede?oj fazi najve?e obnove, u periodu poslije mongoloskog upada, a najkasnije do po?etka XIV vijeka izvr\u0161ena su nova oja?anja uslovljena i novom tehnikom ratovanja. Tada je podignuta ?etvorougaona kula na sjevernom bedemu, a u isto vrijeme su obnovljeni ili iznova podignuti isto?ni i zapadni bedem sa takvim, ve?im kulama. Sjeverozapadni ugao gdje je nekada bila kula sada je prezidan. Predzi?e je obnovljeno i tom prilikom je u okviru njega podignuta manja crkva sa polukru\u017enom apsidom koja je dala jasnu stratigrafsku sliku. Njeni temelji le\u017ee direktno na prvobitnom podu unutar predzi?a, a izme?u njega i poda crkve formiran je sloj sa ulomcima keramike koja ga datuju.
\nNalazi povr\u0161inskog sloja, nastalog poslije ove obnove pripadaju XIV i XV vijeku, kao i ve?ina stambenih objekata vidljivih danas na terenu. Pored keramike primje?uje se prisustvo uvezenih lonaca, uglavnom mleta?kog porijekla. Brojan je nakit, bronzano prstenje i obi?ne bronzane kari?ice otvorenih krajeva, ?esti su no\u017eevi, vrhovi strelica sa tulcem i koplja, klju?evi, djelovi \u0161arki, mamuze i sl, kao i djelovi staklenih ?a\u0161a.
\nPosebno treba izdvojiti nalaze iz sondi otvorenih u crkvi Sv. Jovana koji su ne\u0161to mla?i, a nala\u017eeni su uz dislocirane kosti pokojnika iz grobnica unutar crkve. Djelovi zidova ispod temelja dana\u0161nje crkve ukazuju na postojanje starijeg sakralnog objekta ?iju namjenu i datovanje odre?uje komad preromani?ke plastike. Kula ?etvorougaonog oblika u isto?nom dijelu ukazuje na goti?ku dogradnju crkve. Sv. Marije, ?ija se gradnja vezuje za ime kraljice Jelene An\u017eujske. Ovo je najve?a i najljep\u0161a crkvena gra?evina grada o?uvana u svojoj goti?koj fazi, ali je svakako imala stariju – romani?ku na koju ukazuju djelovi arhitektonske plastike i komadi \u017eivopisa na?eni u trpancu.\"Sva?<\/a>
\nIstra\u017eivanja (1985) su najve?im dijelom bila usmjerena na gornji grad, a potom i na veliko sjeverno podgra?e. Razlog za tako usmjerena istra\u017eivanja je u pretpostavci da je utvr?eni dio grada imao najintenzivniji \u017eivot, te da ?e se otkriti i najvi\u0161e podataka.
\nNajstariji nalazi sa Sva?a pripadaju praistorijskom dobu. Ulomci praistorijske grn?arije nala\u017eeni su uvijek u najni\u017eem sloju u crvenkastoj zemlji koja le\u017ei me?u udubljenjima i otvorima u stijeni. Iako je zastupljena praistorijska grn?arija iz razli?itih epoha, ni na jednom mjestu nije razdvojena slojevima. Na isto?nom kraju sektora II, na?eno je par ulomaka grn?arije ukra\u0161ene noktima, koja bi mogla pripadati ranom neolitu. Na isto vrijeme ukazuju komadi kvarca i sileksa. Na tom mjestu na?ena je i eneolitska grn?arija, a kao da istom vremenu pripadaju nalazi iz rova u gornjem gradu, ili su ne\u0161to mla?i, iz bronzanog doba. Najbrojniji su nalazi gvozdenodobne grn?arije, na?eni u nekoliko rovova i u gornjem gradu i u velikom podgra?u. To ukazuje da je na polo\u017eaju srednjovjekovnog grada nekada postojala gvozdenodobna gradina. To kao da potvr?uju neki suhozidi gra?eni od krupnog protesnog kamena. Takav kamen pojavljuje se u nekim zidovima poznosrednjovjekovnog Sva?a.
\nNeki ulomci helenisti?ke grn?arije, na?eni na padinama isto?no od Sva?a, ukazuju da bi helenisti?ki sloj mogao postojati u sjevernom predgra?u. Isto va\u017ei i za rimsko doba, nekoliko ulomaka crvene i \u017eute boje, od posuda tankih zidova, na?eno je u gornjem utvr?enom gradu i na velikom podgra?u na sjevernoj padini ispod grada, a mogli bi biti rimski.
\nSrednjovjekovni grad Sva? osnovan je u ranovizantijsko doba, a trajao je gotovo bez prekida \u017eivota sve do pojave Turaka, odnosno pribli\u017eno do osvajanja Skadra ili ne\u0161to kasnije.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>Jedna od najve?ih obnova Sva?a <\/a>uslijedila je poslije najezde Mongola, najkasnije do po?etka IV stolje?a<\/strong>
\nZatvoren sloj, VI – ranog VII vijeka, otkriven je na dva mjesta, u sjeveroisto?nom uglu gornjeg grada. Jasno izdvojen sloj u oba slu?aja je datovan grn?arijom, koja je bila jedno od osnovnih mjerila za vremensko i kulturno opredjeljenje slojeva. U sjevernoisto?nom uglu naredni sloj pripada X – XI vijeku, a na povr\u0161ini su poznosrednjovjekovni slojevi. Na ranovizantijski sloj nalije\u017ee sloj VII vijeka, zatim nedovoljno jasno odre?en sloj VIII – XII vijeka, a gore su jo\u0161 dva poznosrednjovjekovna sloja.
\nIz vremena od VII – VIII do XI – XII vijeka nije ustanovljen nijedan zatvoren sloj pouzdano zavr\u0161en razaranjem. Iznad kulturnog sloja VII – VIII vijeka, otkriveni su ostaci ukopa (poluukopana ku?a?) iz IX – X vijeka. Iznad ukopa nalazio se sloj datovan djelovima jedne amfore u IX – X vijek, dok povr\u0161inski nalazi pripadaju poznom srednjem vijeku. Zatvoren sloj otkriven je i na podu crkve sa travejima. Po malobrojnim nalazima, taj sloj mogao bi se datovati u XII vijek.
\nPoznosrednjovjekovnom Sva?u odgovaraju tri sloja. Najstariji, iz prve polovine XIII vijeka, ustanovljen je u cijelom predzi?u ispred isto?nog dijela sjevernog bedema. Sloj je nastao poslije izgradnje predzi?a, a zatvoren je njegovim ru\u0161enjem. Predzi?e je obnovljeno, a nalazi iz povr\u0161inskog sloja nastalog poslije toga, pripadaju XIV i XV vijeku, odnosno sloj je poreme?en. Slojevi XIV vijeka pouzdano su izdvojeni u pomenutom prostoru, ?etvorouganoj kuli na sjevernom bedemu i u jednom rovu i predzi?u ispred zapadnog dijela sjevernog bedema.
\n\"Sva?<\/a>Gra?evine<\/strong>
\nNajobimnija istra\u017eivanja obavljena su na utvr?enju, zatim su sve vidljive crkve sondirane, dok je broj istra\u017eivanih stambenih zgrada neznatan. Najstariji otkriveni dio utvr?enja, nastao je u VI vijeku, najvjerovatnije negdje od vlade Anastasija do vlade Justinijana I. Tom vremenu pripada sjeveroisto?ni ugao utvr?enja, sa sjevernim bedemom, popre?ni zapadni bedem, koji ukazuje da je tu vjerovatno postojala kula. Vjerovatno je cio sjeverni bedem nastao u isto vrijeme, ali pravac prostiranja isto?nog i zapadnog bedema za sada nije ustanovljen. Sljede?a faza utvr?enja pripada XI – XII vijeku. Tada je sjeverni bedem obnovljen, a podignuto je i nekoliko novih kula. Na jugoisto?nom uglu sa?uvan je dio ulaza u kulu, iz istog vremena je puna polukru\u017ena kula na sjevernom bedemu, kao i djelovi kule na sjeverozapadnom uglu, a po svoj prilici i djelovi kapije na sredini sjevernog bedema. Iz istog vremena mogla bi biti i gra?evina koja je branila prilaz u grad sa juga.
\nPoslije Nemanjinog zauzimanja Sva?a<\/a>, a prije mongolske najezde, utvr?enje je obnovljeno a ispred sjevernog bedema podignuto je predzi?e, pouzdano datovano na isto?noj strani. Jedna od najve?ih obnova uslijedila je poslije mongolske najezde, najkasnije do po?etka XIV stolje?a. Pored obnavljanja ve? postoje?ih zidina, tada je podignuta ?etvorougaona kula na zapadnom dijelu sjevernog bedema, sada\u0161nji isto?ni bedem sa ?etvorougaonom kulom. U isto vrijeme obnovljen je ili iznova podignut zapadni bedem, a vjerovatno je i on imao na sredini ?etvorougaonu kulu. Na mjestu velike crkve u gornjem gradu, posve?enoj Sv. Jovanu, ranije se nalazila ne\u0161to manja crkva. Njeni temelji otkriveni su u ?etiri sonde u unutra\u0161njosti crkve. Izgleda da je to bila jednobrodna gra?evina, mo\u017eda podijeljena travejima. Samo na osnovu jednog ulomka mermerne plastike, na?enog zapadno od ckve, ova starija gra?evina mogla bi se datovati u XI vijek. U zapadni zid crkve Sv. Jovana uzidani su komadi plastike koji su svakako stariji. Na sada\u0161njoj crkvi vide se dvije osnovne faze, pored niza opravki. Starija crkva je imala ?etvorougaonu apsidu, a potom je u nju uba?ena polukru\u017ena apsida.\"Sva?<\/a>
\nCrkva u sjevernom predzi?u, podignuta je prilikom obnavljanja predzi?a, zna?i izme?u mongolske najezde i po?etka XIV vijeka. Naime, njeni temelji le\u017ee na prvobitnom podu unutar predzi?a, a izme?u toga poda i poda crkve, u visini njenih temelja, otkriven je sloj sa ulomcima grn?arije i kostiju.
\nU sjevernom podgra?u istra\u017eivano je sedam crkava, od kojih su tri na stijenama ispod gornjeg grada, dok su ostale u podno\u017eju. Mala crkva sa popre?nim travejima, o?uvana skoro do krova, nalazi se ispod ?etvorougaone kule na sjevernom bedemu. Po osnovi i na?inu zidanja, ova crkva je nastala u XI – XII vijeku. U njenom isto?nom dijelu otkrivena je ve?a koli?ina palog \u017eivopisa, koji se mjestimi?no sa?uvao i na zidu. Na njenom prvobitnom podu otkriven je sloj sa sitnim nalazima, nastao vjerovatno u prvoj polovini XII vijeka, u koji je kasnije vr\u0161eno ukopavanje grobova. Crkva je zasuta \u0161utom sa nalazima XIV – XV vijeka. Druga crkva, mala i jednobrodna, nalazi se pribli\u017eno ispod crkve u predzi?u, na visokoj stijeni.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>Sprovedena istra\u017eivanja u Sva?u<\/a> nijesu otkrila pouzdane ostatke crkvi iz ranovizantijskog doba<\/strong>
\nIstra\u017eivanje drevnog grada Sva?a, sredi\u0161ta nekada\u0161nje istoimene episkopije, obavljeno je 1985. godine i otkrilo bogate romansko – slovenske kulturne slojeve koji svjedo?e o njegovom desetovjekovnom trajanju i povijesnom zna?aju. Iz novog broja “Doclea”, glasila Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, prenosimo rad mr Maksuta Had\u017eibrahimovi?a u kome su potanko izneseni rezultati tih ispitivanja.
\nKao i prethodna ima polukru\u017enu apsidu, a mo\u017ee se datovati samo okvirno u XIII – XIV vijek. Ni prilikom sondiranja tre?e crkve na padinama isto?no od gornjeg grada, nijesu otkriveni nalazi koji bi je pouzdanije datovali. I ona ima samo jednu fazu zidanja, a po izgledu zidova i otiscima skele u njima, nastala je negdje u drugoj polovini XII – XIV vijeka.
\n?etiri posljednje crkve pore?ane su u nizu, o?igledno du\u017e neke ulice. Najni\u017ea crkva je dvojna, odnosno to su dvije jednobrodne gra?evine sa polukru\u017enim apsidama. Starija crkva podijeljena je pilastrima na tri popre?na traveja, a na njen sjeverni zid naslonjena je mla?a crkva iste du\u017eine. U obje crkve ustanovljen je samo jedan sloj ru\u0161enja. Od pokretnih nalaza zna?ajan je samo jedan dio natpisa otkriven na povr\u0161ini \u0161uta u gornjoj, starijoj crkvi, u kome se spominje crkva Sv. Dimitrija. Navodno je u ovoj crkvi na?en ranije dio natpisa u kome se spominje Sv. Irinej, a koji se sada nalazi u muzeju u Ulcinju. Samo po osnovi, starija crkva mo\u017ee se datovati u XI – XII vijek.
\nDvije naredne crkve tako?e su manje jednobrodne gra?evine sa polukru\u017enim apsidama, ali su na obje zapa\u017eena prezi?avanja, odnosno tragovi starijih gra?evina. Kod prve, otkriveni su sa spoljne strane zapadnog i ju\u017enog zida uporedni zidovi na malom rastojanju. Zbog male istra\u017eene povr\u0161ine nije ustanovljeno da li se radi o nekoj starijoj crkvi, ili nekom drugom objektu. Nalazi grn?arije ne omogu?avaju bli\u017ee datovanje tih zidova, jer su slojevi poreme?eni ukopavanjem grobova. Na drugoj crkvi, prezi?ivanje je zapa\u017eeno na zapadnom zidu, na vratima. Ispred zapadnog zida otkriven je novac prve polovine XIII vijeka, koji bi ukazivao da je crkva najkasnije tada podignuta. U isto?nom dijelu crkve na?ena je arhitektonska plastika, koja pripada nekoj starijoj crkvenoj gra?evini.
\nCrkva Sv. Marije je najve?a i posljednja crkva. Sada\u0161nja crkva svakako je podignuta na mjestu stare crkve, o ?ijoj se osnovi ne mo\u017ee ni\u0161ta pouzdano kazati, zbog malog obima istra\u017eivanja. Na sjevernom zidu sada\u0161nje crkve uo?ljiva su prezi?ivanja, a posljednje je ono kada su zazidani naknadno napravljene strelnice, u vrijeme turskog nadiranja. Tragovi starije gra?evine otkriveni su u temelju ju\u017enog zida, na kome su uo?ljive dvije faze zidanja. Zapadno od sjeverozapadnog ugla crkve otkriven je splet zidova sa grobnicama, me?u kojima za sada nije mogu?e razabrati da li neki pripada starijoj crkvi.
\nNeki stariji zid, uspravan na ju\u017eni zid crkve, otkriven je u du\u017eini od oko 7 m. Po\u0161to u sondi isto?no od jugoisto?nog ugla ?etvorougaone apside nijesu otkriveni ostaci starijih zidova, apsida sada\u0161nje crkve podignuta je ili isto?nije ili sjevernije od apside nekada\u0161nje crkve. Na postojanje starije crkve ukazuju, pored komada starije plastike uzidane u portal i na?ene u \u0161utu, ulomci \u017eivopisa koji se vide u trpancu sjevernog zida ?etvorougaone apside. Ti ostaci \u017eivopisa najbli\u017ei su \u017eivopisu iz male crkve sa popre?nim travejima. Boje se slike Bogorodice sa djetetom iznad zapadnog portala, najvi\u0161e odgovaraju ostacima \u017eivopisa iz crkve u predzi?u i male crkve ispod nje.\"Sva?<\/a>
\nKao \u0161to se vidi, pouzdani ostaci crkvi iz ranovizantijskog doba nijesu otkriveni. Po komadima plastike, ranovizantijska crkva mogla se nalaziti ispod crkve Sv. Jovana, a da je potom u XI vijeku dobila nov mermerni crkveni namje\u0161taj. Neka bazilika VI stolje?a mogla se nalaziti i ispod crkve Sv. Marije, sude?i po komadu plastike na?enom u \u0161utu koji pripada ili tom vremenu ili romanici. Nije isklju?eno ni da ostaci gra?evine, sjeverozapadno od Sv. Marije, pripadaju nekoj crkvi ranovizantijskog doba.
\nMe?u stambenim zgradama, istra\u017eivane su samo dvije sa jasno odre?enim svim zidovima, obje u gornjem gradu. Zgrada sa dvije prostorije uz sjeverni bedem, podignuta je u poznom srednjem vijeku. U njoj je otkriven samo tanak sloj iz vremena njenog napu\u0161tanja, odnosno ru\u0161enja, koji pripada XV vijeku. U zgradi ispod nje, sa podjednako dobro o?uvanim zidovima, zavr\u0161io se \u017eivot u isto vrijeme. Na osnovu slojeva otkrivenih u njoj, ona je nastala negdje na prelazu iz XIV u XV vijek, na mjestu gdje je postojala zgrada ne\u0161to razli?ite osnove, iz XIII – XIV vijeka. Isto je orijentisana, a njen zapadni zid je sa spoljne strane, a ju\u017eni sa unutra\u0161nje strane nove gra?evine. Zidove vi\u0161e zaru\u0161enih zgrada u isto?nom dijelu gornjeg grada, po pravilu prate pokretni nalazi stariji od XV vijeka. To ukazuje da su zgrade dobro o?uvanih zidova istovremeno i najmla?e, da su podignute vjerovatno poslije kraja XIV vijeka. To se prije svega odnosi na one okrenute po osi jug-sjever.
\nMe?u gra?evinama zna?ajna je jo\u0161 jedna, vjerovatno stambena, otkrivena u sjevernom podgra?u, ranije spomenuta. U njoj su dvije grobnice, te nije isklju?eno da je bila crkva. To za sada nije mogu?e ustanoviti, jer joj isto?na strane nije istra\u017eena, ali po povr\u0161ini tla kao da nije imala apsidu.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>Poplo?ani krug na kome je lo\u017eena vatra i jama sa ostima iz VI i VII vijeka, bili su kultno mjesto<\/strong>
\nOd zgrade je otkriven zapadni zid sa oba ugla. Imala je pod od sitnog kamena pokrivenog malterom. Sa njene zapadne strane otkriven je kulturni sloj sa nalazima grn?arije, koji njenu upotrebu datuju u kraj VI – rani VII vijek. Sa njene ju\u017ene strane otkrivena je kru\u017ena povr\u0161ina pokrivena kamenim plo?ama, na kojima je lo\u017eena vatra, a uz tu povr\u0161inu nalazila se jama sa \u017eivotinjskim kostima i grn?arijom kasnog VI – ranog VII vijeka. S obzirom na istovremenost sa nalazima iz grobnica, ovo mo\u017ee biti samo neko kultno mjesto, \u0161to bi bio jedinstven slu?aj za to vrijeme. U zapadni ugao prostorije ugra?ena je grobnica, po\u0161to su prethodno zazidana vrata na zapadnom zidu, a zatim je na nju naslonjena jo\u0161 jedna. Nije isklju?eno da je ovo prvo bila stambena, a zatim kultna gra?evina.
\nIzuzetno je zanimljiva gra?evina otkrivena na sjeverozapadnom kraju sjevernog podgra?a. Na\u017ealost, ona je samo djelimi?no istra\u017eena malom sondom. Radi se o objektu pravougaone osnove, veli?ine oko 8 x 4 m, okrenutom po pravcu istok-zapad i prolazom na pravcu sjever – jug. Pokretni nalazi nijesu otkriveni, do palih ulomaka \u017eivopisa. Na jug se sada prostire pravougaono polje, prema gornjem gradu i kapiji na sjevernom bedemu, koje je nekad izgleda bilo okru\u017eeno zidom. Sa sjeverne strane tlo se naglo spu\u0161ta. Utisak je, da se ovdje nalazila neka vrsta trijumfalne kapije, na ulazu u prostrani trg.\"Sva?<\/a>
\nUlice u gradu nijesu posebno istra\u017eivane, ali su dijelom o?i\u0161?ene na dva mjesta u gornjem gradu. Za sada se mo\u017ee govoriti o ulicama i uop\u0161te o urbanizmu samo iz posljednje faze \u017eivota grada, sa kraja srednjeg vijeka. Naravno, raspored ulica bio je uslovljen prirodom tla. Gornji grad bio je podijeljen ulicom na isto?ni i zapadni. Ta ulica je spajala kapiju na sredini sjevernog bedema sa popre?nom ulicom na ju\u017enoj strani grada, koja se kroz ju\u017enu kapiju spu\u0161tala u ju\u017eno podgra?e. U zapadnom dijelu grada bile su tri ulice na pravcu istok-zapad, na razli?itim visinama, povezane uskim prolazima. Isto?ni dio grada na gornjoj terasi, bio je podijeljen na tri dijela. Prvi dio se prostire ju\u017eno od crkve Sv. Jovana, i uni\u0161ten je savremenim prekopavanjima. Naredna cjelina je od ovog odvojena, tako da je prolaz postojao samo izme?u prostorija uz sjeverni bedem. Tu je i otkrivena ulica, izgra?ena od naslaganog plo?astog kamena. U nastavku se nalazio prostor sa gotovo sasvim sru\u0161enim zgradama, koji djeluje kao neko zatvoreno dvori\u0161te za ranije navedene zgrade. Posljednji dio je najvi\u0161i u cijelom gradu, a izdvojen je bedemom. Dakle, kao da zapadni dio grada nije bio u posljednoj fazi obi?na stambena ?etvrt.
\n\"Sva?<\/a>Grobovi<\/strong>
\nSahranjivanje je vr\u0161eno izgleda u svim crkvama ili pored njih, pa i na mjestima gdje crkve nijesu poznate. Grobni prilozi otkriveni su samo uz skelete u Sv. Jovanu, uz Sv. Mariju i u grobnicama sjeverozapadno od crkve Sv. Marije. Najstarije su dvije grobnice. Starija grobnica je ve?a, sa posebno izra?enom rakom po sredini. U njoj je bilo sahranjeno oko 20 osoba, a brojni grobni prilozi pripadaju vremenu od VI – VII do XI vijeka, nije isklju?eno da je bila u upotrebi i kasnije. U manjoj bilo je sahranjeno vi\u0161e od ?etiri osobe, a grobni prilozi pripadaju vremenskom rasponu od VII do VIII – IX vijeka. Prilozi se sastoje od nakita, kop?i i pre?ica, no\u017eeva, kresiva i posu?a. Kulturno, prilozi pripadaju Romejima i u ne\u0161to manjem broju Slovenima. Samo dio jedne gvozdene fibule pripada nosiocima Komanske kulture. U grobovima uz crkvu Sv. Marije na?en je poznosrednjovjekovni novac. U zapadnom dijelu crkve Sv. Jovana na?ena je velika koli?ina poreme?enih kostiju, a u dva sa?uvana groba, najmla?a, na?eni su djelovi odje?e i nakit. Tu su pokojnici bili katolici, nakit je iz jadranskog kulturnog kruga, ali datovanje nije pouzdano – mo\u017eda XV ili XVI vijek. Zanimljivo je da uz Sv. Mariju i jo\u0161 jednu manju crkvu potoje grobnice okrenute po osi jug – sjever, \u0161to je mo\u017eda uslovljeno starijom arhitekturom. Uz zapadnu i ju\u017enu stranu male crkve sa travejima bile su manje-vi\u0161e istovremeno prizidane grobnice, te je ta crkvica o?igledno bila grobna kapela neke ugledne porodice iz grada. Uz sve ostale crkve grobovi nijesu posebno istra\u017eivani. Uglavnom se nailazilo na poreme?ene kosti, \u0161to govori o dugoj upotrebi tih mjesta za sahranjivanje.
\nU krajnjem sjeveropazadnom dijelu sjevernog podgra?a, na?ene su ljudske kosti na dva mjesta, na povr\u0161ini tla (ispred “kapije”) i u jednom rovu – po izgledu kostiju, to bi za sada mogli biti najstariji grobovi na Sva?u<\/a>.<\/p>\n

Pokretni nalazi<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanja Sva?a<\/a> dala su bogate pokretne nalaze, grn?ariju, nakit, novac, staklo. Na?eno je tridesetak novaca, od kojih jedan zlatan, tri srebrna, dok su ostali bronzani, odnosno bakarni. Tri najstarija su vizantijska, iz vremena od kraja XII do sredine XIII vijeka.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>alazi ulomaka lonaca pokazuju da se romejsko stanovni\u0161tvo odr\u017ealo najmanje do devetog vijeka<\/strong>
\nIz vremena Nemanji?a su dva komada. Vizantijski, brojni nezavisno kovani novci iz okolnih gradova, okvirno svi pripadaju posljednjoj ?etvrtini XIV vijeka (po tri su kovana u Baru, Kotoru i nepoznatom gradu, mo\u017eda Ulcinju, dva su kovana u Skadru, a ostali u nepoznatom gradu). Iz sredine XVI vijeka su dva mleta?ka novca (jedan je kovan u Kotoru); dva su iz XVIII – XIX vijeka; ostali se ne mogu bli\u017ee vremenski opredijeliti. Ovaj novac, uglavnom na?en u poreme?enom ili povr\u0161inskom sloju, ne datuje zatvorene cjeline, ali govori o opticaju tokom stolje?a, te se mo\u017ee povezati sa odre?enim istorijskim zbivanjima. Naro?ito su zna?ajna kovanja nepoznatih gradova, kao i dosad nepoznate vrste kotorskog i skadarskog novca.
\nVeoma su bogati nalazi grn?arije, mada sve epohe nijesu podjednako zastupljene nalazima. Najbrojnija je kuhinjska grn?arija, zastupljena uglavnom loncima. Ulomci XI vijeka su malobrojni, i okvirno se mogu pripisati sjeverno – ilirskom krugu, u koji se pouzdano mo\u017ee odrediti grn?arija iz vremena od Mavrikija do Iraklija. ?ak se mo\u017ee pomi\u0161ljati da su grn?ariju donijele izbjeglice sa sjevera. Nalazi ulomaka lonaca pokazuju da se romejsko stanovni\u0161tvo odr\u017ealo u Sva?u<\/a> najmanje do IX vijeka.
\nNajvjerovatnije drugoj polovini XII vijeka pripadaju vizantijski ulomci lonaca, poznati iz oblasti dana\u0161nje Bugarske. Skoro sva poznosrednjovjekovna kuhinjska grn?arija pripada katoli?kom kulturnom krugu, ali pred kraj \u017eivota Sva?a zapa\u017ea se prisustvo uvoznih lonaca, vjerovatno mleta?kog porijekla, poznatih iz nalaza u Istri i Dalmaciji. Svi nalazi amfora su vizantijskog porijekla, a javljaju se u rasponu od VI do XII vijeka. Brojni su i nalazi gle?osane grn?arije, veoma raznovrsne, iz XIII do XV vijeka. Sva je uvozna, iz radionica u jadranskom primorju.
\nNalazi nakita ne pojavljuju se samo kao prilozi u grobovima, ve? i u sloju. Najstariji su nalazi iz dvije pomenute grobnice. Vizantijskom nakitu, poznatom od Krima preko Sicilije do Istre, pripadaju ogrlice sa staklenim perlama, jednostavne kari?ice (nau\u0161nice), prstenje, tri kop?e korintske i jedna algota vrste, i nekoliko pre?ica, sve od bronze, a datuju se u VI – VII vijek.
\nOd fibula dvije su bronzane, jedna u vidu lava je poznodalmatinska, a druga u vidu goluba ima analogiju u Italiji, a mogu se datovati u kraj VI – VII vijeka. Dio gvozdene fibule tzv. Komanske kulture, ?iji su se nosioci doselili u Novi Epir i Prevalis pred kraj VII vijeka, a gvozdena igla fibule na?ena je u poreme?enom sloju, mogla bi pripadati sjevernoilirskoj proizvodnji VI – VII vijeka. Za ovim nalazima vremenski slijedi posrebren prsten tako?e na?en u grobnici, poznat u grobljima X – XI vijeka na vizantijskom prostoru.
\nU slojevima XIV vijeka u gornjem gradu, na?eno je nekoliko prstena, djelova nau\u0161nica, perli. Najmla?i nakit je iz crkve Sv. Jovana – ogrlice od staklenih perli ili od staklene paste, prsten, krsti?, medaljon, ogrlica od upletene \u017eice sa ko\u0161tanim perlama. Ovaj nakit je primorskog porijekla i nije stariji od XV – XVI vijeka.\"Sva?<\/a>
\nMada ne toliko brojni, vrlo su zna?ajni nalazi stakla. Iz XI -IX vijeka je nekoliko ulomaka ?a\u0161a sa stopom. Najbrojniji su stakleni predmeti XIII – XIV vijeka – prije svega ?a\u0161e ukra\u0161ene rebrima, zatim one ukra\u0161ene kapljama, a zatim i razli?iti drugi oblici. Najzna?ajniji su nalazi staklene zgure i staklenog premaza na pe?enoj glini, jer ukazuju na proizvodnju staklenih posuda u Sva?u. To se potvr?uje i slu?ajnim povr\u0161inskim nalazom komada staklene plo?e, od koje su duvanjem izra?ivane posude. Po vrsti stakla, ova proizvodnja mo\u017ee se datovati u drugu polovinu XIV vijeka.
\nPrilikom iskopavanja na?eni su i brojni drugi predmeti od gvo\u017e?a i bronze, me?u kojima su djelovi ku?ne opreme (okovi, klinovi, \u0161arke, brave i sl.), djelovi oru\u017eja i oru?a. Me?u oru\u017ejem su ve?i djelovi dva jednosjekla ma?a XV – XVI vijeka iz ?etvorougaone kule, brojni vrhovi strelica. Me?u vojnom opremom zna?ajna je mamuza iz XIV vijeka iz ?etvorougaone kule. Me?u oru?em su ?esti no\u017eevi, kresiva u grobovima, djelovi grebena za vunu i oru?a kori\u0161?enih u tkanju. Na razvijeno sto?arstvo, odnosno ov?arstvo, ukazuju brojni glineni pe\u0161ljenci iz cijelog poznog srednjeg vijeka.
\n Sva? <\/a>– grad crkava, najvi\u0161e je stradao u mongolskoj provali sredinom XIII vijeka, ?ije ru\u0161evine mjesno stanovni\u0161tvo i danas naziva “Ki\u0161at” – Kishat, \u0161to na albanskom jeziku zna?i “crkve”. U Sva?u<\/a> kao sredi\u0161tu istoimene episkopije, koja je bila pod jurisdikcijom Barske arhiepiskopije, nalazila se katedralna crkva Sv. Jovana, a u predgra?u velika crkva ?iji je patron bila Sv. Marija.<\/p>\n

\"Sva?<\/a>Na mjestu nad kojim se izdi\u017ee staro utvr?enje Sva? <\/a>i dan danas stoje ostaci ilirske gradine<\/strong>
\nDok se za katedralnu crkvu zna godina gradnje (1300) na osnovu o\u0161te?enog natpisa koji je namjerno uni\u0161ten, a ostala je samo godina, dotle se za godinu podizanja crkve Sv. Marije ne zna pouzdano, ali nalazimo jedan potpuni natpis u rekonstrukciji T. Ippena, i dva o\u0161te?ena ne?itljiva natpisa od kojih se na jednom raspoznaju tek znakovi, dok su na drugom “obijena pisma” i “nije ih mogu?e ustanoviti”.
\n Tvr?ava Sva?<\/a> le\u017ei na vrhu, a podgra?e na ne\u0161to ni\u017eem platou grebena koji se izdi\u017ee izme?u \u0160askog jezera i doline koju presijeca put za Skadar.
\nOd zidina koje su \u0161titile izdu\u017eeni hrbat grebena sasvim je malo ostalo. Postojale su dvije kapije; ju\u017ena prema Jezeru, i sjeverna prema dana\u0161njem selu \u0160as. Me?u ru\u0161evinama u gradu isti?e se crkva sa kulom, postavljena na jednoj od dominantnih ta?aka grebana. To je ve?a, jednobrodna gra?evina, ozidana manjim kvaderima kre?njaka uz ve?u postoje?u kulu ?ije je prizemlje presvo?eno goti?kim svodom, iskori\u0161?eno za smje\u0161taj polukru\u017ene crkvene apside. Brod, prostorno podijeljen niskim zidom na ve?i narteks i manji naos, bio je pokriven drvenim krovom. Zapadni portal pokazuje romani?ke oblike. U apsidi se naziru tragovi \u017eivopisa. Ova crkva predstavlja, po svojoj prilici gradsku katedralu za koju se zna da je bila posve?ena Sv. Ivanu.
\nU ru\u0161evinama podgra?a, na platou, sjeverno od tvr?ave, bilo je sedam crkava, me?u kojima se veli?inom i obradom isti?e jednobrodna gra?evina zidana manjim kvaderima kre?njaka u romani?ko – goti?kim oblicima. Ima pravougaonu apsidu koja je bila zasvo?ena podu\u017enim goti?kim svodom. Trijumfalni luk tako?e je goti?kog preloma. Tri sa?uvana prozora su goti?ka dok je portal romanti?ki. Pod nadvratnikom portala, u uglovima, postavljena je po jedna konzola od kojih je sjeverna isklesana u obliku \u017eivotinjske a ju\u017ena u vidu ljudske glave. Sude?i po tragovima freske u lineti portala, crkva je bila posve?ena Bogorodici. U crkvi ima tragova fresaka. Na zapadnoj fasadi uzidane su nadgrobne plo?e sa latinskim antpisima, biskupa Marka (iz 1262) i biskupa Petra (iz 1284). Ostale crkve u podgra?u su manjih dimenzija. Dvije su jednobro-dne kamene gra?evina sa po jednom polukru\u017enom apsidom, dok je tre?a dvojna i ima dvije apside. Bile su pokrivene drvenom krovnom konstrukcijom.
\nSva? je po?eo opadati po?etkom XV vijeka, o ?emu svjedo?i pismo njegovog biskupa Mlecima (iz 1406.), od kojih se tra\u017ei pomo? za obnovu gradskih zidina. Kada je barski nadbiskup M. Bizzi posjetio Sva? 1610. grad je bio u ru\u0161evinama.
\nCrkva Sv. Marija u Sva?u<\/a>, po usmenom predanju, nalazila se u podgra?u Sva?a, na prilazu gradu. Posve?ena je Sv. Mariji, \u0161to potvr?uje ?injenica da je u lineti zapadnog portala bila naslikana Bogorodica. Na ovom mjestu se predstavlja patron crkve.
\nNa ovu crkvu odnosi se pri?anje katoli?kog misionara Leonardija, zasnovano mo\u017eda na predanju. On pi\u0161e 1642. god. da je kralj Uro\u0161 za katolike u Sva?u sagradio bogorodi?nu crkvu. ?itanje i tuma?enje tri latinska natpisa koji su postojali u zapadnom zidu crkve, a od kojih se do danas nije o?uvalo prakti?no ni\u0161ta, ne pru\u017eaju o crkvi nijedan pouzdaniji podatak.
\nMe?u jednobrodnim crkvama sa pravougaonim apsidama crkva Sv. Marije u Sva?u je najbolje o?uvana. U naosu su se o?uvali ostaci niske zidane pregrade koja je odvajala prezviterijalni dio crkve od prostora za vjernike. Dok su prozori na crkvi gotski, portal ima romansku linetu, ali su njegovi profili tako?e gotski. Zidovi su gra?eni od kamenih kvadera koji su slo\u017eeni u vodoravne redove.
\nNa katedrali Sva?a, podignutoj 1300. god, jedva se zapa\u017ea prisustvo gotike. Stoga ?e Sv. Marija, sa istaknutim elementima gotskog stila, biti ne\u0161to mla?a od katedrale, te se mo\u017ee smatrati za spomenik sa po?etka XIV vijeka. Vjerovatno je, da je crkva Sv. Marije bila franjeva?ka crkva.
\nU ostacima Sva?a (\u0160asa) <\/a>vidljivi su zidovi vi\u0161e zgrada koje su nastale u srednjem vijeku. U zidovima kule u koju je ugra?ena apsida katedrale Sv. Jovana izvjesne pojedinosti su o?ito romanskog porijekla, \u0161to potvr?uje da su i u Sva?u podizane profane gra?evine od trajnog materijala.\"Sva?<\/a>
\nNema sumnje da je u ilirsko doba na gredi iznad koje se nalazi staro utvr?enje-naselje-Sva? (\u0160as)<\/a>, upravo na njenom najdominantnijem dijelu, bila ilirska gradina. Nekoliko velikih blokova kamena na ivici kamene kose, a jo\u0161 vi\u0161e, na?in vertikalnog cijepanja stijena na njoj (pucanjem kamena na vrlo niskoj temperaturi pod dejstvom vrele vode), i jedna grobna amfora, na?ena u selu \u0160toju, ukazuju na njene tragove.
\nOvo srednjovjekovno naselje spominje se pouzdano tek u XI vijeku, na Splitskom crkvenom saboru – uidelicet catariensis, antibarensis, dulciniesis et suacensis (1045-1067). Sude?i po tome \u0161to su ga 1242. razorili Mongoli, koji to isto nijesu mogli uraditi s Ulcinjom, smije se zaklju?iti da je bilo slabo utvr?en.
\nPrvi put je Sva? pomenut u buli pape Aleksandra II 1067. god. kao episkopski grad. Oko 1183. god. osvojio ga je Stevan Nemanja i sa ostalim zetskim gradovima pripojio Ra\u0161koj. Razorili su ga Mongoli 1242, a obnovila ga je krajem XIII vijeka kraljica Jelena. Potpuno je opusto\u0161io kada su ga zauzeli Turci 1571. godine.
\nPo legendi, koju su zapisali ?ustinijani (1533) i Bici (1610), Sva? je imao toliko crkava koliko godina ima dana, ali se danas u ru\u0161evinama mogu raspoznati temelji dveju najve?ih – katedralne, Sv. Jovana Krstitelja (alb. Sh?n Gjon), na najvi\u0161em dijelu grada, i franjeva?ke, Sv. Marije (alib. Sh?n Mrija), na zaravni u podgra?u.
\nU crkvi Sv. Jovana, koja je prema o\u0161te?enom natpisu na zapadnoj fasadi zidana godine 1300, V. Kora? misli, s obzirom na fragmente uzidane u zapadni zid, da je ovdje postojala ranije crkva, pa da su je vjerovatno Mongoli sru\u0161ili. Apsida crkve je uba?ena u prizemlje starije kule od koje se sa?uvao i sprat.<\/p>\n

Bici je zapisao da Sva? ima 365 crkava<\/a> \u2013 onoliko koliko i dana u godini. Sli?no je pisao i Degran<\/strong><\/p>\n

\"Sva?<\/a>Crkva Sv. Jovana<\/strong>
\nCrkva Sv. Jovana, koja je locirana u centralnom dijelu utvr?enog grada sagra?ena je u nepoznato vrijeme, u periodu koji se samo okvirno mo\u017ee utvrditi. Na\u017ealost, arheolo\u0161kih nalaza, koji bi ukazivali na vrijeme gra?enja samog objekta nije bilo.
\nSonda je postavljena u unutra\u0161nji prostor, u jugozapadnom uglu crkve. U sondi je prona?en jedan zid za koji se sasvim opravdano mo\u017ee zaklju?iti da predstavlja ostatke starije crkve koja se nalazila u ovome prostoru svakako prije gra?enja crkve Sv. Jovana.
\nU lineti portala crkve van grada sa?uvali su se djelovi freske Bogorodice. Sude?i po mjestu na kome se nalazi, freska prikazuje patrona crkve. Na ovo su ve? skrenuli pa\u017enju Degrand i Petkovi?.
\nU izvje\u0161taju o putovanju 1610. godine, Bici pi\u0161e da Sva?<\/a> ima crkvu Sv. Jovana Krstitelja, pored mnogih drugih koje su bez krova. Gra?evina je, po Biciju, dovoljno prostrana.
\nDegran i I. Markovi? smatraju da je crkva Sv. Jovana katedrala. Obojica se oslanjaju na Bicija. Me?utim, Bici uop\u0161te ne pominje katedralu u Sva?u.
\nKao jedini ozbiljan razlog za pretpostavku da je crkva van grada bila katedrala, mogla bi da poslu\u017ei pojava nadgrobnog natpisa jednog episkopa na njenom zapadnom zidu (G. Millet, “L?ancien art serbe. Les eglises, Paris”, 1919, 47), govori o ovoj crkvi kao o katedrali Sva?a, vjerovatno na osnovu pomenutog natpisa, o kome se mogao informisati preko Degrana. Katedrala je, bez sumnje, bila jedan od najva\u017enijih objekata srednjovjekovnog grada uop\u0161te. Pred njom se obrazuje glavni trg; oko nje se odvija znatan dio javnog \u017eivota. Crkva Sv. Jovana imala je kulu-zvonik. Visoki zvonik u obliku kule redovan je pratilac katedrala u primorju. Srednjovjekovni novac Sva?a dokazuje da je gradska katedrala zaista bila posve?ena sv. Jovanu.
\nNa novcu Sva?a<\/a> predstavljen je lik Sv. Jovana, svakako kao za\u0161titnika grada. Obi?no je isti svetitelj i patron katedrale. Sa jakim razlozima se mo\u017ee tvrditi da je crkva u gradu bila katedrala. U prilog tome govore njen polo\u017eaj, okolnost \u0161to je uz nju postojala kula-zvonik, koja se po pravilu podi\u017ee uz gradske katedrale, i, najzad, \u0161to je ova crkva prema lokalnom predanju bila posve?ena Sv. Jovanu. Mo\u017ee se smatrati da je poznat datum gra?enja sva?ke katedralne crkve, ?iji su se ostaci do danas o?uvali. Pored zapadnih vrata crkve ugra?ena je plo?a sa koje je namjerno otu?en latinski natpis. Na kraju natpisa ostala je godina 1300. Na ovome mjestu sa godinom morao je stajati donatorski natpis, koji se, svakako, odnosio na gra?enje crkve.\"Sva?<\/a>
\nIznutra i spolja polukru\u017ena apsida, postavljena je na isto?noj strani, zasvo?ena polukalotom, ugra?ena je u prizemlje starije kule, mogu?e zvonika, koji je zidan prili?no rusti?no, ali izvjesno u romanskoj tehnici.
\nPortal, u zapadnom zidu, ima polukru\u017enu linetu. Sjeverni zid se spaja sa odrambenim gradskim zidom, a u ju\u017enom zidu je nekoliko manjih prozora. Jedan od njih ima prelomljeni luk. Isto?ni dio crkve, svakako prostor hora, bio je odvojen niskim parapetnim zidom.
\n
\n<\/strong>\"Sva?<\/a> Crkva Sv. Marije<\/strong>
\nDegran je na zapadnoj fasadi crkve Sv. Marije, sjeverno od portala, pro?itao dva latinska nadgrobna natpisa. Ippen je sem ova dva zapazio i nacrtao fragment jo\u0161 jednog natpisa (GZM, XI, 1899, 20; Ippen, GZM, XIV, 1902, 552-557).
\nSva tri natpisa bila su uklesana na posebno obra?enim kamenim plo?ama. Prva dva vi\u0161e ne postoje. Dio tre?eg jo\u0161 se dr\u017ei u zidu crkve, ali je od teksta ostalo tako malo da nije mogu?e pro?itati nijednu rije?. Prvi se natpis odnosi na episkopa Marka. Na kraju teksta stoji: (1262. godina), a Degran pretpostavlja da je Marko, mo\u017eda Farlatijev \u0161esti bezimeni episkop Sva?a, pomenut 1259. godine.
\nU drugom natpisu pominje se Petar, po Degranu episkop, po Ippenu monah (pater). Ippenovo ?itanje izgleda ta?nije. Smatra se, na osnovu nadgrobnog natpisa episkopa da je crkva podignuta prije 1262. g. Crkva Sv. Marije podignuta je poslije katedrale, tj. poslije 1300. godine. Misionar Leonardi u izvje\u0161taju Kongregaciji 1642. godine, pi\u0161e, tj. tvrdi, da je Bogorodi?nu crkvu u Sva?u podigao kralj Uro\u0161, (po svoj prilici mislio na kralja Milutina), te tako ni ovaj podatak ne bi govorio protiv predlo\u017eenog datovanja crkve.
\nZa crkvu Sv. Marije re?eno je, da je van grada. Deroko pretpostavlja da je na zaravni, na kojoj se pored Sv. Marije nalazilo i nekoliko manjih crkava i na kojoj je bilo naselje (varo\u0161 Sva?), dok se na stjenovitoj kosi, pokraj jezera, nalazila tvr?ava.
\nLegenda o crkvama u Sva?u odr\u017eala se do danas. Mada je Sva? <\/a>bio malo naselje, u njegovim ru\u0161evinama jo\u0161 je mogu?e prepoznati osam crkava. Isti?u se dvije ve?e crkve. Jedna se nalazila na kosi, unutar gradskih zidina, druga sjeverno od grada, prema \u0160asu<\/a> (V. Kora?, Graditeljska \u0161kola Pomorja, knjiga 49, Beograd, 1965, str. 60).\"Sva?<\/a>
\n?ustinijani pi\u0161e 1533. da se u Sva?u nalaze ru\u0161evine 360 crkava i kapela (Ljubi?). Martin Bici bilje\u017ei da je Sva?<\/a> imao 365 crkava, onoliko koliko je dana u godini. Sli?no je pisao i Degran.
\nVrijeme nastanka Sv. Marije u Sva?u mo\u017ee se pribli\u017eno odrediti. Valja ga tra\u017eiti prvenstvno u okviru lokalnih stilskih odnosa. Na katedrali Sva?a, podignutoj 1300. god, jedva se zapa\u017ea prisustvo gotike. Stoga ?e Sv. Marija, sa istaknutim elementima gotskog stila, biti svakako ne\u0161to mla?a od katedrale, te se mo\u017ee smatrati za spomenik sa po?etka XIV vijeka. Vrlo je vjerovato da je Sv. Marija bila franjeva?ka crkva. Za to bi, uz op\u0161te razloge, govorio i njen polo\u017eaj, u podgra?u, na prilazu gradu.<\/p>\n

Mr Maksut D\u017e. Had\u017eibrahimovi?:<\/span><\/strong>
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"Sva?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false,"jetpack_publicize_feature_enabled":true},"categories":[4],"tags":[2083,2081,2082],"jetpack_publicize_connections":[],"yoast_head":"\nAnti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Lajme nga Ulqini\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2008-03-04T13:51:36+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2008-03-04T17:36:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"ulqini\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"35 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/\",\"name\":\"Lajme nga Ulqini\",\"description\":\"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#primaryimage\",\"url\":\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/\",\"name\":\"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2008-03-04T13:51:36+00:00\",\"dateModified\":\"2008-03-04T17:36:30+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d\",\"name\":\"ulqini\",\"sameAs\":[\"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\"],\"url\":\"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini","og_url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/","og_site_name":"Lajme nga Ulqini","article_published_time":"2008-03-04T13:51:36+00:00","article_modified_time":"2008-03-04T17:36:30+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg"}],"twitter_misc":{"Written by":"ulqini","Est. reading time":"35 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/","name":"Lajme nga Ulqini","description":"Lajme,Vijesti,Ulqini,Ulqin,Crna Gora,Mali i Zi","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#primaryimage","url":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg","contentUrl":"http:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2008\/03\/shasi_1.thumbnail.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#webpage","url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/","name":"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas - Lajme nga Ulqini","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#primaryimage"},"datePublished":"2008-03-04T13:51:36+00:00","dateModified":"2008-03-04T17:36:30+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/2008\/03\/04\/anticki-i-srednjovjekovni-grad-svac-sas-shas\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Anti?ki i srednjovjekovni grad Sva? \/ \u0160as \/ Shas"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/#\/schema\/person\/dcab619c614d3038751c63bc2aadc06d","name":"ulqini","sameAs":["http:\/\/www.visit-ulcinj.com"],"url":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/pe6lTn-c3","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/747"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=747"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/747\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=747"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=747"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.visit-ulcinj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=747"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}