Država žmurila dok su Ulcinjani kr?mili Adu
Nekad su sve kolibe na Bojani bile u vlasništvu Ulcinjana, a danas od oko 600 objekata, koliko se pretpostavlja da ih je sagra?eno, Ulcinjani imaju svega ?etrdesetak
Niko danas pouzdano ne zna kada je nikao prvi bespravno sagra?eni objekat na Adi Bojani, ni koga je sagradio, me?utim, gra?evine koje danas krase jedan od nekoliko bisera prirode u najjužnijoj opštini daleko su od prvobitnih ?ija je namjena bila da služe isklju?ivo ribarima. Fenomen divlje gradnje na Adi Bojani zaokuplja ve? neko vrijeme pažnju javnosti, kako zbog ?injenice da su se obale Bojane pretvorile u gradilište, tako i zbog višegodišnjeg žmurenja državnih organa pred o?iglednom devastacijom prostora. Svi se sada bave fakti?kim stanjem i pitanjima, kako spasiti Bojanu i njene obale, zaboravljaju?i pritom, namjerno ili ne, kako je sve po?elo, ko je prevršio mjeru, i zašto je država izgubila bitku s divljim graditeljima. ”Revija D” je istraživala kako je i kada po?ela devastacija najvažnijeg podru?ja za zaštitu prirode u Mediteranu. Sagovornici ”Revije D” tvrde da divljanje bespravne gradnje datira od devedestih godina kada su po?ele prve prodaje ribarskih ku?ica gostima koji su se u Adu Bojanu zaljubili na prvi pogled.
– U to vrijeme male ribarske ku?e imali su jedino mještani koji su dolazili na Bojanu da ribare. Ni one nijesu bile legalno sagra?ene, ali su danas, slažu se mnogi, primjer autohtone ulcinjske gradnje. Ku?e su pravljene na obalama rijeke i do ve?ine njih se moglo sti?i jedino pješice. Nije ih bilo mnogo, niti se njihov broj s po?etka rapidno pove?avao, valjda iz razloga što je taj posao odvajkada težak i njime se nije bavio veliki broj ljudi. Gradili su ih od drveta posje?enog u šumi, koja i danas prekriva veliko podru?je u zale?u rijeke, eventualno od dasaka, kako bi ribari imali gdje da preno?e i ostave opremu. Neki su napravili „kalimere“ , sprave za va?enje ribe, pa je ta vrsta gradnje dodatno dala šmek tom, za mnoge, rajskom mjestu.
Predsjednik NVO „Zeleni korak“ iz Ulcinja Dželjal Hodži? kaže da ribarske ku?e nijesu bile ve?e od desetak kvadrata, s malo terase i vezom za ?amac.
-?ak bih prije rekao da to nijesu bile nikakve ku?e, nego obi?ne kolibe koje nijesu pružale osnovne uslove za duži smještaj. Dugo godina se na Bojani ništa nije mijenjalo sve dok nije stigao turizam, odnosno naturizam. Pa i prvih nekoliko godina naturizma turisti su uživali, osim u moru i prelijepim plažama, i u Bojani koju su, slobodno se može re?i, pored ribarskih ?amaca krasil0 ie te ribarske kolibe. Kada je 1987. godine izgra?en most do Ade Bojane i naturisti?kog naselja, sve se po?elo mijenjati. U blizini mosta nikli su prvi restorani, a potom i vikendice. Raspad bivše SFRJ i godine haosa koje su nastupile uticale su da se na tom podru?ju gradnja otme kontroli. Niko nije vodio ra?una šta se tamo dešavalo, a šta se sve desilo najbolje se vidi danas, kaže Hodži?.
Drugi sagovornik ”Revije D”, ribar koji je želio da ostane anoniman, isti?e da za današnji haos na Adi Bojani najve?u odgovornost snose, pored državnih organa koji nijesu preduzimali zakonske mjere protiv divljih graditelja, i Ulcinjani koji su prvi po?eli da grade na Bojani, prodaju državnu zemlju i dovode kupce.
-Mogli smo da sa?uvamo Bojanu od divlje gradnje ali smo, na žalost, odlu?ili da naplatimo, po mnogo ?emu jedinstvenu prirodnu ljepotu. Kad kažem Ulcinjani, onda mislim na one sugra?ane koji su uglavnom kroz ribolovovom ili nekim poslom bili upu?eni na rijeku. U po?etku su pojedinici prodavali svoje kolibe, a kad su vidjeli da od toga mogu i te kako imati finansijske koristi, po?eli su da kr?e placeve, grade nove kolibe i prodaju ih. Vremenom je objekata bivalo sve više i postajali su sve moderniji. Posao je cvjetao, jer je svako želio vikendicu na rijeci. Za nekoliko hiljada maraka mogla se kupiti pristojna ku?ica s terasom, nad vodom, i vezom za ?amac. Nije bilo nikakvih ugovora i papirologije i sve se svodilo na prostu ra?unicu „ti meni pare, ja tebi kolibu“. Kako je odmicalo vrijeme, biznis se širio s tim što su kasnije mnogi došljaci uvidjeli da ne moraju da kupuju placeve uz rijeku ili gotove kolibe, kad mogu sami da na?u mjesto koje im se dopada i na njemu sagrade objekat. U posao su ušli mnogi koji traže brzu zaradu, pa se sve otrglo kontroli. Obale Bojane postale su gradilište i danas na tom podru?ju ima nekoliko stotina objekata, od ribarskih koliba pa do luksuznih vila od nekoliko stotina kvadrata. Pore?enja radi, nekad su sve kolibe na Bojani bile u vlasništvu Ulcinjana, a danas od oko 600 objekata, koliko se pretpostavlja da ih je sagra?eno, Ulcinjani imaju svega ?etrdesetak. I dalje cvjeta trgovina nekretninama, iako se radi o privremenim objektima. S druge strane, nadležni državni organi rijetko su intervenisali, uglavnom u razmacima od nekoliko godina do nekoliko mjeseci. Akcije bi potrajale desetak dana, a kad se inspekcije i mehanizacija udalje s Bojane i slegne prašina, ponavljao bi se stari film. Upravo kao ova poslednja akcija uklanjanja bespravno sagra?enih ku?ica, a sve su one bespravno sagra?ene, pri?a naš sagovornik.
U Nacrtu temeljne studije za osnivanje Regionalnog parka Delte Bojane, koji je nedavno prezentovan u opštini Ulcinj, izme?u ostalog predlaže se rušenje protivpravno izgra?enih objekata i primjena moratorijuma na novogradnju na Adi Bojani, Velikoj plaži i oblastima Kneta, zabrana vožnje van puteva, iskopavanje pijeska i kamenoloma. Tako?e, predlaže se razvijanje destinacija i maršruta za razli?ite vrste specijalizovanog turizma, kao što su eko turizam, posmatranje ptica, agro turizam, kulturni turizam. Nacrt studije je kompleksan projekat koji se bavi demografskim pitanjima, prirodnom i antropogenom sredinom, statusom, prijetnjama i režimom zaštite, ekonomskim vrijednostima i institucijonalmim osnovama. Izradu Nacrta naru?ila je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, projekat je finansirala Svjetska banka, a uradio ga je Njemac Stefan Domke. Interesantno je da je trenutno stanje na rijeci Bojani i njenim obalama, kao i na ostrvu Adi, odnosno na kompletnom podru?ju delte, u totalnoj suprotnosti s onim što predvi?a Regionalni park delte Bojane, pa se name?e pitanje šta zapravo namjerava vlada?!
M.Kneževi?
Izvor / Revija D