Baš kao što je i najavljeno iz Javnog preduze?a za upravljanje morskim dobrom sa sjedištem u Budvi, u Ulcinju su ove sedmice po?eli radovi na izgradnje lu?ice Kacema. Projekat je vrijedan nešto manje od 400 hiljada eura, a radove ?e izvoditi preduze?e YU BRIV d.o.o. iz Kotora.

OKRETANJE KAMENA: Na prostoru, podno južnog ulaza u ulcinjski Stari grad, mo?i ?e da stane nekoliko desetina barki. Da bar ribolovci ne strepe od svakog narednog juga. Mnogi Ulcinjani, me?utim, žale što se više ne?e mo?i kupati u toj lijepoj uvali. O jahtama i razvoju nauti?kog turizma više, ?ini se, niko ne razmišlja.
Predsjednik Udruženja prijatelja Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga rekao je za Monitor da je dobro što se kona?no nešto gradi i u Ulcinju. „Makar da se kamen okrene“, kazao je on i izrazio uvjerenje da ?e taj prostor ispod Starog grada ubudu?e ljepše izgledati. Karamanaga je dodao da je inicijativu o gradnji lu?ice na tom prostoru zapravo pokrenulo ovo Udruženje prije deset godina. Niko nije pitao odgovorne u Morskom dobru, nije, valjda, sada red, ho?e li se obistiniti i ostali njihovi projekti. Jer, još od sredine devedesetih Ulcinjanima se obe?ava da ?e ovo preduze?e, koje ve? 16 godina gazduje ?itavim priobalnim pojasom njihovog grada, ovdje izgraditi ?ak pet malih marina: u Limanu, Valdanosu i Kru?ama, a na Adi ?ak dvije.
IGRA SA SLOVENCIMA: Nešto novija su obe?anja vladinih i opštinskih zvani?nika o gradnji velelepne marine u Limanu, ispod zapadnih zidina Starog grada. Tako je Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika manjinskih grupa po?etkom februara 2004. godine obznanilo da je delegacija, sastavljena od ?elnika tog vladinog resora i opštine Ulcinj boravila u Sloveniji. Kako je saopšteno, slovena?ka strana, koju su ?inili državni sekretar za pomorstvo i saobra?aj Branko Mahne i direktor izolske kompanije Galeb Vilijam Orel, „kao ozbiljan partner i investitor spremna je da u?e u posao izgradnje marine kapaciteta 500-600 vezova, a da treba o?ekivati da radovi po?nu ve? u septembru“. U martu te godine preduzimljivi Slovenci boravili su u Ulcinju i ponovo izrazili spremnost da realizuju projekat. Ve? tada je broj vezova opao: tom prilikom je kazano da ?e kapacitet luke biti 300 vezova. Formirano je zajedni?ko preduze?e i imenovani direktori, ali je uslijedio problem s pribavljanjem dokumentacije za izradu idejnog projekta. Slovenci su ubrzo uvidjeli da od posla nema ništa, što nije omelo zvani?nike u Ulcinju da uvjeravaju gra?anstvo da je sve u redu i da gradnja marine samo što nije po?ela. I tako pune ?etiri godine. Tek, prošlog mjeseca uslijedilo je javno priznanje da „zbog nemogu?nosti dogovora s vlasnicima zemljišta“, nije mogu?e izgraditi ?ak ni put prema naselju Limanu, odnosno zamišljenoj marini.
MARINA, OPET: Ono što je, možda, najgore u ovoj pri?i jeste izigrano povjerenje Slovenaca. Jer, bolje gubiti novac nego povjerenje. Loše je, tako?e, što ni stanovnici naselja Liman ne?e još dugo dobiti adekvatan put i što ?e im tokom sezone biti lakše da do svojih ku?a stižu barkama nego kopnom! No, u narednih deset godina svakako ?e biti izgra?ena marina u Ulcinju. U okviru projekta “evropski odgovor na Dubai”, na Velikoj plaži ruski tajkun Oleg Deripaska, kanadski milijarder Piter Mank i porodica Rotšild 2010. godine krenu?e u gradnju kompleksa hotela i, naravno, marine. Problem je samo što ?e od svega toga veoma malu korist imati grad Ulcinj.
Naime, ista ekipa je zakupila tivatski Arsenal, gdje planira gradnju marine za megajahte, a ?elnici te opštine ve? sa žaljenjem priznaju da ?e od bu?no najavljivanih investicija u Porto Montenegro prihodi opštine, barem u prvo vrijeme, biti jako mali. Jer, nova zakonska rješenja o planiranju prostora i gradnji objekata koja, kako s pravom isti?u u Ministarstvu za ekonomski razvoj, idu u susret potrebama investitora, predvi?aju da gradnja objekata može po?eti i na osnovu idejnog projekta, a da se komunalije pla?aju tek po dobijanju upotrebne dozvole. To zna?i da ?e korist od izdavanja u dugoro?ni zakup prostora Velike plaže, Ade i Valdanosa i najavljenih ulaganja od nekoliko milijardi eura, opština Ulcinj i njeni gra?ani imati tek onda kada to (i ako to) ovi silni investitori budu željeli. Ali, ono što lokalna samouprava bar može u?initi jeste da crnogorskoj Vladi uputi zahtjev da i Ulcinj, kao na primjer Zelenika i Risan, postane grani?ni prijelaz. Da oni koji brodom žele do?i u ovaj grad ne moraju prvo do carinarnice u Baru, pa onda ponovo 12 milja nazad do Ulcinja.
Mustafa CANKA

Dug prema tradiciji
Marina u Ulcinju i dug je prema istoriji i tradiciji. Ulcinj je sredinom 19. stolje?a imao 180 velikih i 450 malih brodova, odnosno više plovila od Dubrovnika i Kotora zajedno. “Danas mladi ljudi, i to ne svojom krivicom, nemaju svijest o tome, pa ?ak i ne razumiju zna?enja rije?i koje imaju veze sa morem i pomorstvom”, kaže inžinjer Mentor Lunji i isti?e da “marina nije samo uto?ište za ?amce i jahte ve?, prije svega, uto?ište za našu kulturu i tradiciju”. On dodaje da zbog nedostatka marine Ulcinj trpi i komercijalnu štetu koja se ogleda u sužavanju turisti?ke ponude grada i gubitku utakmice sa drugim destinacijama, a sve više i obilježja mediteranskog mjesta.
Izvor / Monitor