POTJERA ZA STRATEŠKIM PARTNEROM
U subotu je raspisan tender za višedecenijski zakup Velike plaže i Ade Bojane, pra?en optimisti?kim najavama vladinih zvani?nika o o?ekivanim investicijama „i do 15 milijardi eura”. Ko vjeruje – to je sjajna vijest. Crnogorskoj ekonomiji je neophodna snažna finansijska injekcija. A polako splašnjava entuzijazam da ?e se do željenog novca do?i kroz proces prodaje manjinskog paketa i dokapitalizaciju Elektroprivrede. Nade se, zato, ponovo polažu u pješ?ane plaže na ulcinjskoj rivijeri. Izjalove li se ta o?ekivanja, eto i nas u ?ekaonici MMF-a. Po ljuti lijek za ljute rane.

STRAH OD PROMJENA: Tri dana kasnije, crnogorski finansijski sektor ostao je zate?en viješ?u da su generalni direktor Crnogorske komercijalne banke Milka Ljumovi? i njena zamjenica Bosa Tatar odlu?ile da se povuku sa ?elnih funkcija u najve?oj crnogorskoj banci koju su i osnovale prije 12 godina. Iznena?enje je bilo tim ve?e što je, prije nepunih mjesec dana, Odbor direktora CKB odlu?io da rukovode?em timu povjeri novi, ?etvorogodišnji mandat.

Izgledalo je da su se obistinile pri?e koje kruže još od kraja prošle godine, da se iza kulisa predstave u kojoj glavne uloge igraju Prva banka i Vlada Crne Gore, vodi borba za uspostavljanje dominacije na crnogorskom finansijskom tržištu. Sa ciljem da se Prva banka i njeni akcionari izbave iz problema u koje su zapali te da se, istovremeno, uspostavi potpunakontrola nad finansijskim tokovima u Crnoj Gori a privilegovanima olakša pristup sve “tanjim” izvorima novca. CKB se nalazila u središtu ove pri?e. Kako zbog liderske pozicije na tržištu, tako i zbog finansijskih injekcija od mati?ne banke i KFT-a (40 + 50 miliona eura, ne ra?unaju?i 150 miliona koje je OTP zimus obezbijedio Crnogorskoj komercijalnoj banci). Zato su prvi komentari odlaska ?elnica CKB išli u tom pravcu. Uz dilemu – zašto su se “predale” bez borbe?

Ispostavilo se, ipak, da je odluka Borda CKB s po?etka marta bila, zapravo, pokušaj da se dvojac Ljumovi? -Tatar privoli da promijeni odluku s kraja prošle godine o svojevoljnom povla?anju sa ?elnih funkcija u CKB. Predstavnici ma?arskog OTP-a, koja je od 2006. stopostotni vlasnik CKB procijenili su da je poslovni uspjeh CKB-a u zna?ajnoj mjeri personalizovan, ne samo zbog finansijskih vještina rukovode?eg tima i njihovih saradnika ve? i zbog njihovog umije?a da privuku i sa?uvaju klijente koji su banci ostali lojalni i u vremenu kada su se na tržištu pojavile neke, na prvi pogled, primamljivije ponude.

Kompromis je postignut tako što dosadašnje direktorice, i pored odlaska u penziju, za sada ostaju u CKB kao ?lanovi Odbora direktora. To bi trebao biti jasan signal klijentima da se u odnosu banke prema njima ništa suštinski ne?e promijeniti. “Krajem novembra dogovorila sam se sa vlasnicima iz Ma?arske da odem krajem marta”, saopštila je Milka Ljumovi?. “Ne odlazim zbog globalne krize niti onoga što se desilo na tržištu. Naprotiv, mislim da je CKB dobar projekat o ?emu govore svi segmenti poslovanja. Krizu nijesmo osjetili jer su naši vlasnici uvijek bili spremni da nam iza?u u susret i mislim da smo jedina banka koja je uspješno protr?ala vrijeme od oktobra uz pomo? svojih vlasnika.”

Ostaje da se vidi da li ?e sve to biti dovoljno da CKB sa?uva i onaj dio svoje klijentele koji je na Trg Vektre odlazio ponajviše zato što su tamo “Milka i Bosa”? Ili ?e nova uprava dio harizme svoje banke morati da nadoknadi na neki drugi na?in? Zbog zna?aja ove banke u Crnoj Gori, odgovor se ne ti?e samo njenih akcionara.

STARI ZNANCI: OTP je odlu?io d a n a rukovode?a mjesta u banci dovede, tako?e, majstore bankarskog zanata. Džordža Bobvoša i Lasla Šaradija. Radne biografije novih direktora obe?avaju uspijeh. Iza njih su godine rada u Erste, Rajfajzen i Austrija banci. Dodatno, harizmati?ni poliglota Džordž Bobvoš nije potpuni stranac. Kao regionalni direktor Trigranita on je, ve? nekoliko godina, ?est gost u Crnoj Gori.

Trigranit je, podsjetimo, multinacionalna kompanija sa sjedištem u Budimpešti. U Crnoj Gori su prisutni od momenta kada je jedan od njegovih najve?ih akcionara, Piter Mank sa ovdašnjim vlastima zaklju?io posao kupovine nekadašnjeg Arsenala u Tivtu. Potom je OTP postao vlasnik 100 odsto akcija Crnogorske komercijalne banke. Šandor ?anji, vlasnik OTP banke tako?e je akcionar Trigranita. Me?u suvlasnicima ove kompanije su, uz osniva?a Šandora Demijana, i britanska porodica Rotšild, otac doskorašnjeg ameri?kog predsednika Džordž Buš stariji, bivši kanadski premijer Brajan Malroni, kao i proslavljeni trgovac oružjem iz Saudijske Arabije Adnan Kašogi.

Zvu?na imena na listi akcionara obe?avala su mnogo. Ni najave nijesu izostale. Bobvoš je, još prije koju godinu najavio da je Trigranit zainteresovan za ulaganja na Velikoj plaži, gradnju Milenium siti centra u Podgorici i druge atraktivne projekte ?ija je ukupna vrijednost dostizala 10-tak milijardi eura.

Ulcinj je i tada bio “prvi pik” ma?arske kompanije. Trigranit bi, re?eno je, po ugledu na Dubai, na Velikoj plaži sagradio ekskluzivno turisti?ko naselje sa velikim brojem ekskluzivnih hotela i vila dok bi u centru tog novog naselja bio Twin Towers hotel. Gradnja kompletnog naselja trajala bi 15 godina. “Planovi da se investira u Crnu Goru nisu se promijenili. Mi smo sigurni da ?e Trigranit dobiti šansu da pokaže svoje sposobnosti i namjere, investiraju?i u crnogorsku budu?nost”, podsjetio je Bobvoš u maju prošle godine.

Tada je, me?utim, to obe?anje ostalo u sjenci odluke Trigranita da odustane od najavljivane gradnje poslovnog kompleksa u centru Podgorice. Obrazloženje da je tražena cijena od hiljadu eura po kvadratu prevelika za ponu?enu lokaciju razljutilo je ovdašnje zvani?nike. “Kada se sve proanalizira i sra?una, može se zaklju?iti da bi ovaj projekat bio finansijski neodrživ”, rekao je Bobvoš uz konstataciju da je “neobjašnjivo i besmisleno da se zemlja u Podgorici nudi po tako visokim cijenama…” Iz današnje perspektive, ova pri?a pokazuje da novi direktor CKB ima sposobnost dobrog predvi?anja kretanja na tržištu.

PAKET ARANŽMAN: Trigranit se sada, na velika vrata, vra?a u igru. Pošto su se, po svoj prilici, izjalovili zvu?no najavljivani planovi sa šeicima, vlast u Podgorici se okrenula ka Budimpešti. Ono što intrigira ovdašnju javnost jeste pitanje: da li u paketu sa ambicioznim državnim projektima ide i rješavanje privatnih finansijskih problema ovdašnje politi?ko-ekonomske elite.

Bezbroj puta je ponovljeno – uslov za ulazak u igru na Velikoj plaži za investitore sa Bliskog istoka bila je kupovina (makar dijela) akcija Prve banke kojom sada gazduje familija premijera Mila ?ukanovi?a. Kada su se dobro prera?unali, Arapi su zaklju?ili da je to preskupa ulaznica. Da li je Trigranit preuzeo njihovo mjesto u Podgorici i Ulcinju?

Dostupne iinformacije i procjene stru?njaka ovdje se razlikuju.

ISTI SCENARIO: Po jednima, scenario je ostao isti. Promijenio se samo glavni glumac.

Prvo je raspisan tender za Veliku plažu. Pošto su nau?ili “podgori?ku lekciju” ovdašnji zvani?nici od budu?eg zakupca traže minimalnu koncesionu nadoknadu. Prema onome što je saopštio Branimir Gvozdenovi?, od godišnjeg zakupa 17 miliona kvadrata na Velikoj plaži i Adi vlada o?ekuje – dva miliona eura. Približno toliko , pore?enja radi, Aman pla?a za godišnji zakup tri hotela na Budvanskoj rivijeri.

Potom je Bobvoš postao direktor CKB. Najzanimljivije, kažu zagovornici ovog scenarija, slijedi. Prije nego što bude poznat epilog “ulcinjskog tendera” rješava?e se sudbina Prve banke. Prema njima, o?ekuje se “merdžovanje” (uproš?eno – spajanje) Prve i Crnogorske komercijalne banke. OTP bi “kupio” dio crnogorskog tržišta i gomilu rizi?nih plasmana sve to upakovano skupa sa – Velikom plažom i Adom. Ozvani?enje ve? vi?enog pobjednika na tenderu bio bi ?etvrti, završni korak ove operacije. Na opšte zadovoljstvo.

Zagovornici druge teze kažu da je izbor novih direktora CKB, nakon što su ve? bivše direktorice ostale pri odluci o povla?enju, obavljen u Budimpešti – bez bilo kakvih dogovora i aranžmana van banke. Prema tim informacijama, Trigranit i njegovi akcionari u ovom trenutku nijesu spremni na velike dodatne investicije, a Prva banka i Velika plaža još nemaju kupca. Da li je to dobra ili loša vijest?

Ulcinj pod zakup

Analiti?ari smatraju da ?e opština Ulcinj od svih ovih silnih tendera na njenoj teritoriji imati veoma malo koristi. Taj se zaklju?ak name?e sam od sebe ako se zna da investitor nije dužan da upla?uje dažbine dok traje investicija. A ?itav projekat izgradnje najmanje 25 hiljada ležaja na Velikoj plaži bi?e realizovan za 20 godina. Ono što je još gore, ukoliko se taj scenario zaista ostvari, jeste što Ulcinjani i njihovi gosti prakti?no ne?e imati gdje da se kupaju. Koliko ?e tada vrijedjeti ku?a u Štoju, odnosno u zale?u Velike plaže, da li ?e u njima spavati samo hiljade radnika koji ?e raditi u „evropskom Dubaiju”, kome ?e svoje sobe izdavati privatni stanodavci u Ulcinju, ko ?e izgraditi novu infrastrukturu u gradu, to su samo neka pitanja koja se sve ?eš?e postavljaju u Ulcinju. U crnogorskoj Vladi su ve? izra?unali: samo u prve tri godine nakon zaklju?enja ugovora o zakupu investitor ?e na Velikoj plaži morati da realizuje program ulaganja od barem milijardu eura. “Naknadna ulaganja moraju iznositi najmanje tri milijarde eura”, rekao je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenovi?. Ulcinjani, ipak, nijesu oduševljeni pri?om da ?e njihov grad uskoro postati Dubai, Rimini, Nica, Kan, Monako, Monte Karlo. Sve, samo ne Ulcinj. Smeta im i što je Vlada u predizbornoj žurbi zaboravila da konsultuje Skupštinu Crne Gore (što je dužna za koncesije duže od 30 godina) ali i lokalnu samoupravu. “Ako se o tome ne izjasni crnogorski Parlament, onda to svakako mora da u?ini Skupština opštine Ulcinj”, rekao je za Monitor predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori i poslanik u crnogorskom Parlamentu Mehmet Bardhi. Prema njegovim rije?ima, opštinska Skupština, bez obzira na zakonske ingerencije, treba da donese kona?nu odluku o tako zna?ajnom pitanju. “Ako SO ne bude raspravljala o pokušaju Vlade da kr?mi našu imovinu, bi?e to predaja pred naletom jednog okupatorskog režima”, rekao je Bardhi i dodao da bi stoga bilo dobro da se i na politi?kom nivou razgovara o ovim pitanjima. “Uostalom, bez Valdanosa i ‘njegove sestre’ poluostrva Mendre, Ade, Štojske plaže i Šaskog jezera, ne znam što ?e ostati od Ulcinja!”, zaklju?io je on. I njegov novi kolega u Skupštini Crne Gore, potpredsjednik Nove demokratske snage – FORCA, Genc Nimanbegu je za naš nedjeljnik rekao da raspisivanje tendera o izdavanju Velike plaže i Ade na zakup od 90 godina nije dobro procjenjena odluka i da se o tome mora otvoriti rasprava na posebnoj sjednici SO Ulcinj. “Mogu?nost da tim jedinstvenim prostorom može da gazduje jedan privredni subjekat krije u sebi niz opasnosti. Razvoj crnogorskog i ulcinjskog turizma ili bilo koje druge privredne grane ne treba da zavisi od jedne firme ili pojedinca”, naglasio je on i ukazao na slu?aj “strateškog partnera Olega Deripaske”. Poslanik FORCE u budu?em sazivu crnogorske Skupštine je nadležne upitao i šta ?e sada biti sa prijedlogom Regionalnog parka Delta Bojane, koji je lane, uz podršku Svjetske banke, izradilo Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Tim aktom se, naime, predvi?a da gotovo ?itava teritorija ulcinjske opštine postane prvi regionalni park prirode u Crnoj Gori. Odgovora nema.

Mustafa CANKA / Zoran RADULOVI?

Monitor