Prostorno-planskom dokumentacijom trenutno predviđeno čak 130 novih hotela u Crnoj Gori

Podgorica – Iako je nedostatak prostorno-planskih dokumenata bila jedna od najvećih prepreka za investicije u Crnoj Gori, posebno u turizmu, to više očigledno nije slučaj, ali i pored toga ozbiljne gradnje nema.
Razlozi su više nego jasni – nema investitora i nema novca.

Ne treba zanemariti i to da ovdje postoje i razne druge barijere, poput visokih komunalija i brojnih dažbina, posebno lokalnih, zatim izdavanje građevinskih dozvola može da potraje… Takođe, iako to mnogi ne žele da priznaju, postoji i nepovjerenje investitora prema Crnoj Gori.
– Važećom planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja preko 130 malih, srednjih i velikih hotela na teritoriji Crne Gore, od čega je 83 locirano u južnom regionu. Dakle, izgradnja, za crnogorske prilike, značajnog broja hotela je predviđena planskim dokumentima, procedure izdavanja dozvola su mnogo efikasnije nego na primjer prije tri godine, tako da s te strane ne postoje prepreke za izgradnju hotela – saopšteno je “Vijestima” u Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Kako je rečeno, lokacije za izgradnju hotela planirane su u skoro svim gradovima Crne Gore, a čak 50 odsto zone morskog dobra je pokriveno planovima.
– U Baru na Maljeviku, u Čanju, Ćeskoti, mali hoteli na Ratacu. U Budvi se mnogo pričalo o dolasku hotelskih operatera Kempinski, Rafles, Šeraton… Planski preduslovi za njihov dolazak su stvoreni, kao i za hotele u centru Budve, na Spasu, Skočiđevojci, Zavali. U Herceg Novom, hoteli bi se mogli graditi na lokacijama Male Rose, Kabala, Lazine, Luštica, u Kotoru je planiran hotel URC, i hotelski kompleksi Jugooceanija i Fjord. Kada je u pitanju Tivat, poznato je da se u Porto Montenegru očekuje Four Seasons, a na Svetom Mraku Banyan Tree. U ovoj opštini planirani su i hoteli na Luštici i u Krašićima. U Ulcinju se prema postojećim planovima može izgraditi osam hotela, od kojih šest na Velikoj plaži, u prvom modulu. Podgorica ima tri isplanirana hotela, a Plužine jedan – navode u Ministarstvu koje vodi ministar Branimir Gvozdenović, uz ocjenu da je “danas zaista teško odbraniti stav da je nedostatak planskih dokumenata razlog za manjak investicija u turizmu”.

– Proces planiranja kod nas je često i od mnogih shvatan kao formalnost i u tom kontekstu često se govori o nedostatku prostorno-planske dokumentacije. Treba postojati svijest da za neke projekte nikada neće postojati planskih pretpostavki jer su jednostavno neodrživi, jer ruše postojeći i izgrađeni poredak u prostoru, obeshrabruju već započete investicije. U tom kontekstu treba shvatiti da Crna Gora mora izaći iz trenutnog stanja permanentnog planiranja u drugu fazu koja će podrazumjevati nekoliko ključnih planova koji će ostati „otključani” za sitnija prilagođavanja razvojnim potrebama, ali to moraju biti planovi koji će jasno reći koji su kapaciteti našeg prostora i znati taj stav pretočiti u konkretnu brojku kako bi on mogao biti sproveden na detaljnijim nivoima planiranja – smatraju u Ministarstvu.

Na pitanje, ako planski preduslovi postoje, zašto se onda hoteli ne grade, odgovaraju:
– Jedan od razloga su visoke cijene komunalija, koje se kreću u rasponu od 14 do 300 eura po metru kvadratnom neto površine, zavisno od opštine. Ovaj trošak može predstavljati i do 40 odsto investicije, za razliku od drugih država koje troškove izgradnje potrebne infrastrukture naplaćuju preko poreza na nepokretnost, čime investitora oslobađaju ovog tereta na početku investicionog procesa, ili određuju značajno manje nadoknade od crnogorskih. Drugi razlog je zasigurno i cijena električne energije, koja je za privredne subjekte dva puta veća od cijene koju plaćaju građani, a slična situacija je i sa cijenom vode. Kako je na crnogorskom prmorju isplanirana izgradnja oko 10 miliona kvadrata stambenih jedinica, možda i velika ponuda jeftinog smještaja u apartmanima demotiviše ulaganja u izgradnju hotela – navode iz Ministarstva, uz napomenu da “sve analize pokazuju da su prihodi koje država i opština može da ostvari od hotela sa pet zvjezdica, 7 do 9 puta, zavisno od vrste prihoda koji se posmatra, veći od prihoda koje ostvaruje od vila i aprtmana”.

– Uočili smo i da investitorima nedostaje kapital i da bankarski sektor, zbog svoje restriktivne politike, ne može da podrži projekte izgradnje hotela i hotelskih kompleksa, a s druge strane, očigledno je da država i lokalne samouprave mogu ostvariti velike benefite od razvoja hotelske industrije i pratećih djelatnosti. To su bili osnovni motivi i razlozi za pripremu seta podsticajnih mjera za privlačenje investicija, prvenstveno u razvoj turizma visokog nivoa. Svi moramo shvatiti da je za Crnu Goru od suštinskog političkog, društvenog, ekonomskog i ekološkog značaja da progresivno napreduje ka najboljoj međunarodnoj praksi u oblasti održivog razvoja i prostornog planiranja kako bismo ispunili svoje dugoročne ciljeve i potrebe, da bismo zaštitili naš specifičan ekološki i kulturni karakter, održali konkurentsku prednost i podržali proces pristupanja punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Moramo obezbijediti da se novi objekti grade u skladu sa visokim standardima održivosti sa jasnim, planskim napredovanjem ka nivoima najbolje evropske prakse. Jedino na taj način možemo biti uspješni na dugi rok.

Potrebni su nam hoteli, a ne stanovi i apartmani

Kako kažu u Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine, oni probleme posmatraju i rješavaju na sistemski način.
– Zato smo zajedno sa Ministarstvom turizma realizovali „Analizu uticaja turističkih smještajnih kapaciteta Crne Gore na ekonomiju države i lokalne zajednice“, koje je za potrebe Vlade Crne Gore uradila renomirana kompanija Horwath HTL. Ova analiza je pokazala da hotelski sistemi državi Crnoj Gori donose višestruko veći prinos u odnosu na stambene jedinice. Dakle, hotelski sistemi donose državi i opštinama 10 puta više prihoda, a zauzimaju mnogo manje prostora, u odnosu na rezidencijalnu izgradnju – kažu u Ministarstvu.
Oni navode da pored vrlo uspješnih rezultata na modernizaciji i izgradnji turističke infrastrukture posljednjih godina, stanje najvećeg broja hotela i drugih smještajnih kapaciteta je još nepovoljno.
– Prema podacima Monstata iz 2009. godine, u ukupnim smještajnim kapacitetima hoteli učestvuju sa samo 19 odsto sa oko 33 hiljade ležajeva. Trenutno je u Crnoj Gori oko 23 odsto hotelskih ležaja visokog nivoa kvaliteta (4 i 5 zvjezdica), što čini manje od šest odsto ukupnog kapaciteta smještajnih objekata. I pored velikog broja najava, činjenica je da u proteklih pet godina nije bilo značajnijeg porasta “brendiranih” hotela u Crnoj Gori. U poređenju sa drugim mediteranskim destinacijama, udio hotela kojim upravljaju hotelski brendovi ili imaju globalni ugovor o franšizi i dalje je veoma nizak – navode iz Ministarstva.

Pokrivena cijela Crna Gora

– Od usvajanja Prostornog plana Crne Gore prije dvije i po godine usvojeno je ili je u izradi osam detaljnih prostornih planova ili planova posebne namjene koji tretiraju veoma značajne prostore za razvoj Crne Gore, a istovremeno i kapitalne infrastrukturne projekte. Napominjemo, radi se o autoputu Bar Boljare, Jadransko-jonskom autoputu, detaljnom planu akumulacija na rijeci Morači, prostornim planovima za Bjelasicu i Komove zatim Durmitorski region, Nacionalni park Lovćen, praktično za cijelu Crnu Goru.
Osim toga radi se na izradi preko 30 državnih studija lokacije od kojih je većina završena i koje se odnose dominantno na prostor morskog dobra i nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ovim studijama lokacije planirano je skoro 1.200.000 kvadrata brutio građevinske površine turistickih kapaciteta na ekskluzivnim lokacijama i ta činjenica dovoljno govori u prilog tvrdnji da nedostatak planskih dokumenata ne može biti razlog za nedovoljan ili usporen priliv investicija – navode u Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Dodaju i da “stiže vrijeme kada ćemo morati ozbiljno preispitati da li je i suviše toga planirano i da li ta činjenica obeshrabruje mnoge investitore, posebno one strateške, u pogledu nedovoljnog izvjesnog prostornog okvira u kojem će se njihove investicije dešavati”.
– Ovo posebno treba imati u vidu kada znamo da je razvojna filozofija mnogih poznatih brendova u turizmu „manje je više”, što podrazumijeva manje gužve, manje kapacitete ali zato veći kontakt sa prirodom i autenticnim ambijentom – kažu u Ministarstvu.

Z.VUČINIĆ
Vijesti