Jedan od bivših direktora nudističkog naselja kod Ulcinja Ruždo Karamanaga ocijene eksperata o nestajanju Ade smatra neutemeljenim

Ulcinj – Ada nikad neće nestati. Naprotiv, u posljednjih 100 godina postoji trend rasta njene teritorije, tvrdi nekadašnji direktor nudističkog naselja na Adi Ruždo Karamanaga.
Oponirajući ocjenama pojedinih eksperata kako ostrvo pored Ulcinja neće još dugo gledati svjetlost dana, Karamanaga ističe suprotni efekat prirode.

“Plaža na Adi, duga 3,5 kilometara, u širini oko deset metara, izgubila je samo ispred restorana „Disko“. More je tu pijesak „pojelo“ i samo ga premjestilo na neko drugo mjesto na ostrvu. Nije isključeno da će ga uskoro i vratiti jer od kada postoji Ada, dešavaju se takve pojave, ali nikad na štetu veličine teritorije ostrva”, kazao je Karamanaga za „Vijesti“.
Dodaje da je nivo Skadarskog jezera za šest metara ispod nivoa mora tako da Bojana ne može biti brza rijeka, osim kada kiše naglo povećaju dotoke.
Podsjeća i da su obale Bojane i sa jedne i sa druge strane u prosjeku metar iznad vode i da tada nabujala rijeka zemlju sa sobom nosi u more.
“To su velike količine zemlje i u sudaru sa morem, na oba ušća, stvaraju se vrtlozi i struje. Znamo da je tada najopasnije za plivače i ribare koji se zateknu u moru ili na samom ušću. More tada sitni pijesak nosi sa jednog na drugo mjesto”, tvrdi Karamanaga.

On se sjeća da se nekad, osim ispred „Diska“, odbojka igrala i kod „Barbane“.
“Sada je tu rijeka, ali tvrdim da je vrlo moguće da tu opet bude odbojkaški teren. To je bezazlena igra prirode koja godi ostrvu”, kazao je Karamanaga.
Na račvi Bojane, dodao je on, skoro 80 odsto vode ide zajedničkim ušćem.
“Zajedničko ušće mnogo je bogatije vodom i ribom nego naše. Račva je prilično plitka i u tome leži problem. Javnost mora da zna da je svemu doprinijela i čovjekova ruka jer se nekontrolisane eksploatacije pijeska, kao građevinskog materijala, dešavaju na obali našeg rukavca gdje trajno uništena pobrežja bivaju pretvorena u iskope i jezera. To se neumoljivo reflektuje na tok rijeke”, kazao je Karamanaga.

Izvol’te u taksi
Direktor nudističkog naselja Ruždo Karamanaga sjeća se i „čudesnog“ spoja zapadne i istočne civilizacije u Ulcinju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Prisjeća se i anegdote iz tog vremena kada je bio vodič televizijskoj ekipi iz Njemačke.
“Raskošni kolorit narodne nošnje iz svih krajeva Ulcinja, pored i na ulicinjskoj zelenoj pijaci, Njemce nije ostavio ravnodušnim. Ugledavši našu Šestanku u narodnoj nošnji, pored pijace, kako stoji pored magarca natovarenog drvima za prodaju, jedan od njih je potapšao umornu životinju ironično rekavši da je to „jugo taksi“. Nije mi bilo milo, pa sam u momentu digao rep magarca i gostu rekao da uđe u taksi”, sjeća se Karamanaga događaja pored ulcinjske zelene pijace prije 42 godine.

Pogranična zona na početku plaže
Godine 1973., kada je otvoreno nudističko naselje, na Adi je, kazao je Karamanaga, bilo 96 odsto stranaca.

“Više od 450 hiljada maraka za izgradnju zarubljenih piramida sa 100 ležaja, izdvojila je njemačka turistička agencija „Miramare“, braće Halgat, koja se isključivo bavila naturističkim turizmom. Devet godina kasnije, Fond za obnovu i razvoj, u luks apartmane i auto-kamp izdvojio je tadašnjih 600 hiljada dinara. Tada smo na Adi imali 1.000 kreveta i sa kampom oko hiljadu i po gostiju”, sjeća se Karamanaga. Dodaje da je prije otvaranja naselja, na mjestu današnje Barbane postojao improvizovani restoran koji su jednom prilikom posjetili visoki savezni zvaničnici Džemal Bijedić i Jozo i Janko Smole.

“Odmah do restorana, na samom početku plaže, stajala je tabla sa natpisom pogranična zona tako da se dalje moglo samo uz specijalne dozvole. Zamolili smo rukovodioce da urgiraju i pomjere tablu kako bi mogli da gradimo naselje i da se gosti normalno kupaju i šetaju. Nedugo potom, tabla je pomjerena tri kilometra dalje, tako da je u pograničnoj zoni ostalo svega 500 metara”, prisjeća se Karamanaga.
U razgovoru sa Bijedićem i Smoleima, turistički poslenici ukazivali su na prednost otvaranja nudističkog naselja.

“Govorili smo im da je ostrvo 17 kilometara od grada i da tu nikom neće smetati goli ljudi nego samo obučeni”, kazao je Karamanaga.

S. A
Vijesti