Podgorica – Iako nivo Zete i Morače opada, i dalje raste vodostaj Skadarskog jezera, donosi nove nevolje i iseljava mještane Zete, Rijeke Crnojevića, Dodoša, Virpazara, Žabljaka Crnojevića, nabujali Lim probio je juče obaloutvrde duž obilaznice oko grada i u blizini izbjegličkog naselja Riversajd u Beranama. I pored toga što su na terenu pripadnici policije i 1.000 vojnika, koji zbrinjavaju ugrožene, i dalje ima ljudi do kojih ne stiže nikakva pomoć.
Nivo Skadarskog jezera iznosi 584 centimetra, koliko je izmjereno kod Plavnice, odnosno 10 cm više nego prethodnog dana. Meteorolog Dušan Pavićević kazao je “Vijestima” da je ovakvo stanje, vjerovatno, posljedica znatnog porasta vodostaja Bojane zbog priliva vode iz Albanije.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za vanredne situacije Zoran Begović sinoć nije mogao da saopšti “Vijestima” koliko je kuća u Crnoj Gori potopljeno, koliko je ljudi van svojih domova, koliku su štetu poplave napravile na putevima i mostovima širom države.
U Golubovcima je ugroženo 1.200 domaćinstava, a oko pet hiljada ljudi boravi na spratovima kuća ili kod rođaka, u Beranama je evakuisano 817 ljudi, u Plavu 44, Ulcinju 246, u Nikšiću 75, Cetinju 70 osoba, a u Virpazaru deset porodica – saopšteno je juče ujutro iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Zeta: Užasi potopa

Veliki potop proširio je granice Skadarskog jezera, koje je sinoć dostiglo nove rekorde, tako da je voda gotovo potpuno uništila sedam sela u priobalju – Kurilo, Gostilj, Plavnica, Bijelo Polje, Ponari, Bistrica, Berislavci . Očekuje se da će voda jezera danas nastaviti da raste, tako da su teške mašine i mehanizacija pokušavale juče tokom dana da naprave nasipe u kanale jezera, kako voda ne bi prodrla i u sela Šušunja, Balabani, Goričani, Mojanovići…
Druga borba s prirodom i vodenim naletom naraslog jezera gotovo da juče u Zeti i nije postojala, jer su se svi mještani ali i članovi spasilačkih ekipa nakon petog dana velikog potopa pomirili sa činjenicom da će voda još rasti.
– Sad zavisimo samo od božje volje – šireći ruke ka nebu rekao je Milivoje Mićković iz sela Bistrice, kojem je voda gotovo do vrha progutala kuću i imanje.
Gotovo pola Zete ličilo je juče na veliko jezero, a samo kuće koje su virile iz vodenog mulja, šuta, otkinutog drveća, podsjećale su na činjenicu da su tu do prije neki dan živjele porodice, koje su se mahom bavile poljoprivredom i uzgojem stoke.
Reporeti “Vijesti” više od tri sata vozili su se juče motornim čunom iznad nekadašnjih livada, polja, voćnjaka, plantaža kupusa, paprika i drugog povrća, koje je jezero potpuno progutalo. Sablasne slike napuštenih kuća, koje su bile pune jedino jezerske vode i mulja, kao da su pitale da li će se njihova čeljad ikad više vratiti u njih. Oko ostavljenih kuća, potopljenih seoskih grobalja, u vodi su bile vesele samo ptice-baljoške, čija su jata radosno preuzimala novu teritoriju. Osim ptica, jezerskoj vodi su se obradovale i zmije, koje su opkolile poplavljene kuće ili ulazile u pokućsto potopljenih domova.
Gotovo sve kuće u Kurilu, Gostilju i Donjim Bistricama juče su bile iseljene, a kako je stanje sve gore, vjerovatno, ista sudbina će zadesiti i one iz drugih najugroženijih sela priobalja.
Grozomornu panoramu do sad neviđenih slika iz Zetske ravnice još više je juče upotpunila kiša, koja je padala na mahove, i hladan vjetar, koji je još više ledio i onako promrzle i mokre mještane tih sela, koji su se grčevito borili da spasu makar, stoku.
Sedamdesetogodišnji Zarija Stanović iz Bijelog Polja držeći kišobran pokušavao je da zaštiti tri mala praseta, dok je nešto malo dalje od njega promrzla krava tijelom štitila svoje tek rođeno tele. Dok je starac pored magistrale čekao da spasilački kamioni njegovu stoku prebace u kolektivnu štalu, više puta se primicao prasićima, da vidi jesu li još živi.
– Molim vas zovite nekog, daj nek neko dođe. Ova prasad više neće izdržati – molećivo je tražio starac od pripadnika Vojske CG, tužno gledajući kako se mokri prasići, zavijeni u džak, tresu od zime.
Stanović, kao i desetine drugih mještana Bijelog Polja danima se nadao da jezerska voda neće doći do njihovih kuća, jer se to nikada do sada nije dogodilo.
– Da sam znao kakav će nas potop snaći, makar bih stoku izmjestio i spasio- priča on.
Tolikoj vodi nije se nadao ni drugi mještanin Bijelog Polja i Bistrica, jer su im, kako su naglasili, danima istinu saopštavali samo meteorolozi Televizije Vijesti.
– Da je sreće bilo pa da smo na vrijeme slušali da će jezero ovoliko da nadođe, sklonili bismo stoku i pokućstvo. Niko nije želio da nam prizna istinu i kaže koliku vodu Albanci ispuštaju na brani. Osim toga, vidite li sav ovaj užas oko nas – bojimo se zaraze jer je jezerska voda pomiješala sa štalskim đubrivom i septičkim jamama. Ovo je katastrofa – uglas je pričalo nekoliko mještana Bistrica, dok su uz magistralu čekali čunove kako bi komšijama pomogli da spasu stoku.
Dok su sinoć u Bijelom Polju i Berislavcima spasilačke ekipe i mještani jedni drugim pomagali da stoku prebace u kolektivnu štalu u Balabanima, drugi su se nadali da će im makar nešto od pokućstva biti spaseno.
– Bili ste čunom tamo do kraja Bistrice, jeste li vidjeli dokle je voda ušla u moju kuću – pitao je Zoran Rakić, koji se prije 20-ak godina iz Srbije doselio u Zetu. Nadao se Zoran da voda nije došla do plafona, ali…
I u drugom ugroženom selu Ponari, na drugom kraju Zete, juče je bilo gore nego prethodnih dana. Voda je potpuno potopila donji dio Ponara, tako da je jezero došlo do puta. Vrlo je vjerovatno da će tokom noći biti prekinuta i jedina saobraćajnica ka selu i dalje ka Žabljaku Crnojevića. Vojska i spasioci iz kriznog štaba oko 16 časova dijelili su mještanima Ponara po paketić, pijaću vodu, štap čajne i po 2-3 šterike…
– To je sve što smo dobili, do juče nam ni vodu nijesu dopremali. Pored ovolike vode, mi smo bili žedni. Pišite da je ovo katastrofa – dovikivao je ogorčeni mještanin Ponara, dok je stojeću u čunu čekao da dobije pomoć za sebe i svoje komšije koji su već pet dana bili odsječeni od svijeta.

Andrijevica odsječena od svijeta

Posljedice poplava su juče teško pogodile oko četiri i po hiljade stanovnika opštine Andrijevica i donijele katastrofu kakvu niko ne pamti. Nedjelju dana, više od 2.500 stanovnika Andrijevice je bez vode, jer je bukvalno uništen gradski vodovod u Kutima. Takvo stanje najozbiljnije prijeti da izazove zarazu ozbiljnih razmjera, iako Opština Berane, uprkos svojim nevoljama uzrokovanim poplavama, šalje cisterne vode, koja nije za piće. Kompletno područje potkomovoskih sela Kuti, Cecuni, Đulići, Košutići, Konjusi, Jošanica i dijelom Bojovići, odsječeno je od svijeta, jer su na nebrojeno mjesta putni pravci i mostovi totalno uništeni od nabujalih voda rijeka Kutskaja, Zlorječica, Perućica i njihovih pritoka. Odsječena je i Rijeka Marsenića i Šekular, zbog ozbiljnog oštećenja mosta na Limu, poplavljeno je područje Prljanije gdje su stradale kuće, a Lim i Kraljštica prijete da odnesu izbjegličko naselje Prljanije. Sa građanstvom u odsječenom području Podkomovlja, samo se komunicira putem mobilne telefonije, a bilo šta da se desi u vezi sa zdravljem stanovnika toga kraja, do njih se ne može, niti oni mogu na bilo koji način stići do bolnice.
Takvo stanje Opštinu Andrijevica zateklo je nespremnu – nema vatrogasnu jedinicu, čije bi cisterne dopremale vodu ugroženima, nema nikakvu mehanizaciju osim one, oskudne, koju posjeduje Komunalno preduzeće. Na računu budžeta prekjuče je bilo nevjerovatnih nekoliko centi, a obećanih 35 hiljada eura od države na ime pomoći od prvih poplava, ni na pomolu.
Gradonačelnik Andrijevice Veselin Bakić ocijenio je juče da je stanje u toj opštini više nego alarmantno i vanredno. Andrijevicu su juče posjetili Miodrag Radunović, ministar zdravlja, i kontingent Vojske Crne Gore, koji je predvodio kapetan Radomir Došljak. Na pitanje ’’Vijesti’’ ima li Vojska inženjerijsku jedinicu i mehanizaciju koji bi bili angažovani kako bi se osposobio put Andrijevica – Kuti, i kako bi se što prije stiglo do gradskog vodovoda, kao i ostalih puteva u odsječenom Podkomovlju, Došljak je rekao da postoji dio inženjerijskih jedinica.
Ekipe Doma zdravlja su stalno na terenu, a kompletna mehanizacija Agencije za izgradnju i razvoj Berana, kao i veliki broj privatnih preduzetnika, danima vode borbu sa vodama podivljalog Lima, koji je u posljednja 24 časa dodatno oštetio gradski most.
Ministar Radunović juče je s gradonačelnikom Berana Vukom Golubovićem obišao svih pet kolektivnih centara gdje se nalaze evakuisani, kojima je podijeljena pomoć Vojske CG.
Lim je u posljednja 24 časa, na dva mjesta oštetio obaloutvrdu, na potezu duž obilaznice oko grada i u blizini izbjegličkog naselja Riversajd. Kompletna mehanizacija Agencije i privatnika vodi borbu kako bi kamenim nasipima spriječili dalje havarije na obaloutvrdama i izlivanje Lima. Kako se ocjenjuje u kriznom štabu, u ovim poplavama gradsko područje bi neminovno stradalo od Lima, ali su obaloutvrde bile siguran štit u prethodnim i ovoj poplavi.
Vodostaj rijeka na području mojkovačke opštine je, prema riječima rukovodioca Službe zaštite i Komunalne policije Mojkovca Dragana Markovića, u opadanju.
Tara je u Slatini odnijela oko 200 m asfaltnog puta i na toj dionici se pojavilo klizište. Štitarička Rijeka je odnijela tri mosta i asfaltni put. Na više lokacija, Tara je oštetila mostove u Gostilovani i Bjelojevinama. Evakuisane su porodice Vladimira i Velja Smolovića iz Juškovića potoka zbog klizišta ispod njihove kuće. Opština je za njih obezbijedila stan.

Čizme najbržima

Pogled u nebo mještanima Rijeke Crnojevića, Dodoša i Žabljaka Crnojevića ni juče nije donio ništa dobro. Od najavljenog prestanka padavina, nije bilo ništa. Naprotiv, nivo vode je tokom dana uspio da se poveća za desetak centimetara. Rijeka Crnojevića izgleda sablasno. Ako nastavite dalje put prema Dodošima, slika je još gora. Ipak, Žabljak Crnojevića, na najbolji način zaokružuje ovu užasnu sliku cetinjskih sela. Broj iseljenih porodica na tom području je , prema zvaničnim podacima, 55. Koliko je kuća, podruma i pomoćnih objekata poplavljeno, za sada je teško utvrditi, kažu iz kriznog štaba Prijestonice.
– To su podaci koje treba da dobijemo od predstavnika mjesnih zajednica. Za sada, nemamo ni tačnu evidenciju kome je sve potrebna pomoć – kaže koordinator kriznog štaba Prijestonice Rajko Janković.
Tokom jučerašnjeg dana, cetinjska sela zahvaćena poplavom obišao je predsjednik države Filip Vujanović, ministri Slavoljub Stijepović i Boro Vučinić, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, bivši i aktuelni gradonačelnik Cetinja Milovan Janković i Aleksandar Bogdanović. Tokom njihovog boravka, mogli su se čuti razni zahtjevi mještana.
– Potrebno je da ima što više čizama i potrošnog materijala – kaže jedan od mještana Rijeke Crnojevića.
– Sve nam je zdravo i živo od starijih osoba. Zdravlje je dobro, to je važno – tješio je drugi.
Ipak, čizme su od ministra odbrane u obilasku dobili samo najbrži, i to zaustavljajući vojne džipove na putu ka Dodošima. Predsjednik Vujanović je kazao da je ohrabren solidarnošću mještana. Gradonačelnik Podgorice obećao je hranu za stoku.
Za novinarske ekipe bio je obezbijeđen brodski prevoz. Na brodu im je društvo pravio ministar Boro Vučinić.
Mještanima Žabljaka Crnojevića juče je dostavljena određena količina vode i hrane, te čizama.

Vojska i policija brane Štoj

Predsjednik Vujanović stigao je juče da obiđe i Ulcinj. U nenajavljenu posjetu došao je sa ministrom odbrane Borom Vučinićem, poslanicima Rafetom Husovićem i Ljuiđom Škreljom, a pridružio im se i gradonačelnik Gzim Hajdinaga, Vujanović je obišao nasip u Gornjem Štoju gdje mještani, vojska i policija danima pokušavaju da ukrote nabujalu Bojanu. Nakon obilaska terena, šef države novinarima je rekao kako vjeruje da je nasip definitivno spašen i da je Ulcinj, imajući u vidu vremensku prognozu, zaštićen od daljih poplava.
On je najavio da će se domaćinima svih 25 poplavljenih kuća na području Ulcinja pomoći sve što se može.
– Možemo konstatovati da smo bili dobro organizovani i da srećom nijesmo imali posljedice po živote ljudi, da nema zaraza i da smo sačuvali stočni fond – kazao je Vujanović, koji je u Ulcinj došao i iz njega otišao helikopteromm, neposredno nakon razgovora sa novinarima.
Još dok je Vujanović u koloni džipova grabio ka helikopteru, pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, demantovao je njegove navode da su poplave prošlost Ulcinja.
– Situacija je složena i teška. Vjerujem da ćemo tokom dana i noći uspjeti da sačuvamo Štoj od poplava, jer je rijeka na granici nasipa – kazao je Janjušević.
On je potvrdio da opasnost još nije prošla, ali da se udruženim snagama situacija može držati pod kontrolom.
Ranije juče, Hajdinaga je “Vijestima” kazao da je situacija na poplavljenim područjima loša jer Bojana preliva preko nasipa.

Nikšić u strahu zbog otpada

Uprkos činjenici da su padavine oslabile, poplave i dalje ugrožavaju široko područje Nikšića. Najkritičnije je u Slivlju, nizvodno od brane Vrtac, od Budoša i Straševine, preko Kličeva, do Ozrinića gdje je tokom tri dana kod rodbine evakuisano više od 100 građana iz 35 porodica.
Elektroprivrednici su od juče suočeni sa novim problemom: voda ispod vrtačke zatvaračnice svega je dva metra niža od granične kote jezera, pa su porasla strahovanja da će otok vode, kao i Slanog, Krupca i rijeke Zete, koji ga pune, biti obustavljen, što bi dovelo do kolapsa. To bi uzrokovalo novo povećanje vodostaja u Štedimu, gdje talasi već pet dana zapljuskuju dvadesetak domova.
Glavni problem je slab otok slivskog ponora u kome su velike količine čvrstog otpada. Veći rezultat nije dalo ni bacanje dinamita prije tri dana.
Desetak centimetara vode je bilo i na magistrali za Podgoricu, kod tunela Budoš.
Sedamdesetogodišnji Miloš Dakić prekjuče je mogao do kuće u Slivlju, prenoćio je na spratu, a juče ujutro je prizemlje poplavljeno sa 60 centimetara.
– Zahvaljujem volonterima spasilačkog kluba „Extreme“ koji su me čamcem izbavili, kao i dio garderobe. Napuštam dom, idem kod najbližih u Podgoricu. Ovo je nezapamćeno – rekao je „Vijestima“ Dakić.
– Čvrsti otpad gotovo je zaustavio otakanje u ponoru, a nakon intervencije eksplozivom voda je nešto bolje krenula- upozorio je Zoran Radović, šef spasilačkog tima „Extrema“.
Vatrogasci su i juče u više od 40 navrata intervenisali pumpama, spasavajući poplave podrumskih prostorija od Kapinog polja do Trebjese.
U odnosu na prethodne dane, juče je u Danilovgradu situacija bila znatno povoljnija. Međutim, u mjestu Šobajići došlo je do formiranja klizišta koje je ugrozilo kuću Čeda Kadovića. Prema riječima načelnika Službe zaštite te Opštine Gorana Radulovića, na pukotini koja se pojavila oko kuće došlo je do slijeganja tla i spuštanja terena za jedan metar, što ukazuje na pojavu klizne ravni. Na tom lokalitetu, ugrožena je i kuća Milivoja Kadovića.

Snijeg ne spašava

Hidrološka situacija u Crnoj Gori, prema srednjoročnim prognozama, popraviće se do 10. decembra, ali će vodostaj u rijekama i jezerima i tada biti viši od normalnog.
Branko Micev, diplomirani meteorolog i načenik Službe za praćenje i prognozu HMZ, kazao je „Vijestima“ da će južni vjetar zamijeniti sjeverac, slabu kišu slab snijeg na planinama, da se danas i sjutra očekuje zahlađenje uz beznačajne padavine, ali da „skorog blagostanja nema“ jer je hidrološki sistem preopterećen, od Zete do Bojane – rekao je Micev.

Radunović: Nema straha od zaraze

Higijensko-epidemiološka situacija u Beranama, Plavu i Andrijevici na zadovoljavajućem je nivou – rekao je ministar zdravlja Miodrag Radunović
On je juče obišao poplavljene opštine na sjeveru Crne Gore, Berane, Plav i Andrijevicu i mjesne centre Murino i Gusinje.
Epidemiološka situacija je na zadovoljavajućem nivou i nema povećanog broja respiratornih infekcija, a uopšte nema zaraznih, odnosno crijevnih infekcija koje bi mogle da se pretvore u epidemiju – rekao je Radunović agenciji MINA. Radunović je rekao da je u razgovoru sa direktorima domova zdravlja i izabranim timovima koji stalno na terenu dežuraju, apelovano na održavanje maksimalne higijene u kampovima gdje su smještene osobe koje su izmještene iz svojih kuća.
Iz Montefarma je, kako je naveo Radunović, u petak stigao kontingent ljekova, pa su apoteke i zdravstvene ustanove u Beranama, Plavu i Andrijevici dobro snabdjevene.

Voda izaziva manje zemljotrese

Puno je, od utorka uveče, i Pivsko jezero, dugo 45 kilometara, sa blizu milijardu kubika vode, pa su na brani u Mratinju aktivirani propusti.
Udarni talas čeone brane na drinskom slivu uslovio je nove polave u Goraždu i Višegradu.
– Kroz propuste otiče do 800 kubika vode u sekundi, što je dva i po puta više od oticanja kroz sistem, na generatore, kada su sva tri uključena – rečeno je „Vijestima“ u HE „Piva“, uz napomenu da radnici toliki dotok ne pamte.
Građani Plužina svjedoci su svakodnevnih potresa, koji podsjećaju na sedamdesete i osamdesete godine prošlog vijeka, kada je tlo podrhtavalo prilikom punjenja i pražnjenja jezera.
Prema podacima Seizmološkog zavoda, u posljednji 55 sati zabilježeno je više stotina slabijih potresa na prostoru zapadne Pive i u Brajićima kod Budve.Juče nešto prije 15 časova u Pivi je registrovan slabiji zemljotres.
Seizmolozi nude i objašnjenje za ovu pojavu.
– Najvjerovatnije je nastao dejstvom vodenog stuba akumulacije Piva, koja se, nakon obilnih dugotrajnih kiša, nalazi praktično u svom maksimumu, ostvarujući snažan hidrostatički pritisak na stijenski masiv okruženja, podstičući oslobađanje seizmičke energije tog prostora kroz manje tektonske aktivnosti i konsekventne zemljotrese – navodi se u saopštenju SZCG.

U planu i kanal za Krupac

EPCG odavno u planu ima da za 4 do 5 godina, investirajući 14 miliona eura, izgradi još dva kanala u Nikšićkom polju, za sistem HE „Perućica“ – saznaju „Vijesti“.
Našem listu je u upravi potvrđeno da su spremna idejna rješenja za odvod dijela vode iz Zete, tunelom kroz brdo Zavrh, do Krupca, te kanala od tog do Slanog jezera. Novi dio sistema HE koristili bi pri pojačanom dotoku, kao što je proteklih dana, pa, navodno, ne bi došlo do poplava na Brezoviku i Kapinom polju. Zeta, od izgradnje sistema 1965. godine, nakon spajanja s kanalom iz Krupca, kanalom teče do spoja sa slanskim kanalom, a odatle u norin i cijevi HE. Kompletan taj sistem već sedam dana je pod akumulacijom Vrtac.
– EPCG bi izgradnjom novog dijela sistema izbjegla aktuelnu situaciju, a sve preko toga ima karakter elementarne nepogode, dok bi u jezerima čuvali više vode. Realizacija projekta bi imala puni ekonomski, energetski i ekološki efekat – rekao je naš sagovornik iz EPCG.

Pomoć telefonom

Crnogorski telekom je juče otvorio donatorsku liniju i omogućio građanima da i oni daju svoj doprinos saniranju štete koja je zadesila mnoge porodice.
Donatorska linija 1511 je, kako je saopšteno iz Telekoma, otvorena za sve. Cijena poziva je 1 euro. Sakupljeni novac će, zajedno sa 25 hiljada eura koje je opredijelio Telekom, biti upotrijebljen za konkretnu pomoć porodicama koje je pogodila ova nepogoda.
Pomoć je ponudila i Željeznička infrastruktura, koja je, kako kažu, spremna da ustupi sve raspoložive prostorije i magacine za privremeni smještaj i zbrinjavanje ugroženih lica.

Ekipa “Vijesti”

http://a10.video2.blip.tv/9500007213747/Rtvvijesti-Dnevnik041210152.flv