Moja deviza: zaštita-da, afirmacija-ne, očito nije bila dovoljna. Zato se povlačim nešto ranije s ministarske na drugu funkciju, odakle ću pomno da pratim dalji razvoj događaja. Moram reći da odlazim mirne savjesti. Što se homofobije tiče, mislim da je i to krivo postavljeno. Da li je homofob onaj ko ne haje za djecu ili onaj ko u njima vidi sve? U važećoj postavci, više je homofobičnosti proizveo jedan nedavni LGBT spot, nego sve moje izjave i svi moji stavovi, ističe Dinoša.

Dosadašnji ministar za ljudska i manjinska prava i budući ambasador Crne Gore u Albaniji – Ferhat Dinoša – smatra da je ulazak DUA u Vladu Crne Gore bio prekretnica na crnogorskoj političkoj sceni i da je nakon tog poteza DUA počeo proces institucionalnog rješavanja statusa Albanaca, ali i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori.

– Mi smo bili prva manjinska stranka koja je ušla u prvu demokratsku Vladu Crne Gore. Kasnije su nam se pridružili i Bošnjaci i Hrvati, što je opravdalo naš postupak. Danas bi i neke druge albanske stranke da to učine. Nema afirmacije manjinskih politika bez institucionalnog djelovanja, ističe Dinoša u razgovoru za Portal Analitika, napominjući da je, kada se osvrne na djelovanje DUA, zadovoljan onim što su učinili za Albance u Crnoj Gori, ali i za državu Crnu Goru.

– Naše inicijative su uvjek vodile računa ne samo o parcijalnom interesu Albanaca, nego i o opštem interesu naše države. Bolje rečeno, mi svoj interes nijesmo smjestili van opšteg interesa Crne Gore. Vjerujem da se neće zaboraviti ogroman doprinos DUA najznačajnijim demokratskim projektima u Crnoj Gori, predvođenim DPS-om: od distanciranja od velikosrpskih politika do referenduma za nezavisnost Crne Gore…

Govoreći o situaciji u DUA i unutarstranačkom sukobu, Dinoša naglašava da nije riječ o raskolu u partiji već o prebjegu jedne grupe ljudi koji smatraju da će Ulcinju biti bolje ukoliko se udalji od Podgorice.

– To nije bio raskol, to je bio prebjeg grupe ljudi kojima nigdje neće biti bolje nego u DUA. Vrijeme će pokazati zašto su bili spremni da se naprasno poigraju voljom birača i stvore novu većinu u lokalnoj vlasti. Ali, već je jasno da Ulcinju ne može biti bolje udaljavanjem od Podgorice. A to čini nova većina, smatra Dinoša.

ANALITIKA: Vaša misija ministra u Vladi završila se ranije nego što je planirano. Da li Vaš odlazak sa ministarske funkcije može da se dovede u vezu sa vašim stavovima o LGBT populaciji?

DINOŠA: Iz Vlade Crne Gore odlazim – samoinicijativno. Moji stavovi o LGBT populaciji su, moguće, pospješili odlazak. Ali, priču o mom eventualnom odlasku u diplomatiju, u određenom trenutku, kompetentnim ljudima u Vladi otvorio sam mnogo prije LGBT priče i ona je, uz svo vaganje, naišla na razumijevanje. Odlazim nešto ranije jer nisam htio da čovjeka Dinošu podredim ministru Dinoši, niti da moralni kod ovog društva podredim jednoj manjini koja ne mora da brine o tom kodu. A moguće da je trenutak to zahtijevao. Ja sam bio spreman da se maksimalno zalažem da se problematika LGBT populacije osvijetli iz svih uglova i da se stvara logistika za punu zaštitu prava te populacije. Ali nijesam bio spreman da način života LGBT pripadnika prihvatim kao nadkvalitet, niti da se na mala vrata uvodi institut afirmativne akcije za zaštitu prava te populacije.

ANALITIKA: Da li ste Vašim stavovima povećala homofobičnost kako to tvrdi prvi deklarisani pripadnik LGBT populacije u Crnoj Gori gospodin Cimbaljević?

DINOŠA: Moja deviza: zaštita-da, afirmacija-ne, nije bila dovoljna. Zato se povlačim nešto ranije s ministarske na drugu funkciju, odakle ću pomno da pratim dalji razvoj događaja. Moram reći da odlazim mirne savjesti. Što se homofobije tiče, mislim da je i to krivo postavljeno. Da li je homofob onaj ko ne haje za djecu ili onaj ko u njima vidi sve? U važećoj postavci, više je homofobičnosti proizveo jedan nedavni LGBT spot, nego sve moje izjave i svi moji stavovi.

ANALITIKA: Da li onda Vaš čin odlaska možemo tumačiti kao gest čovjeka koji je ostao neshvaćen? Osim toga, čini se da je izostala podrška koalicionih partnera iz DPS-a i SDP-a. Je li i to jedan od razloga što odlazite u političko utočište, jer funkcija ambasadora Crne Gore u Albaniji – iako je izuzetno važna – nije toliko politički izložena?

DINOŠA: Ja nisam tražio neko veliko shvatanje onog što ja zastupam od onih koji su plaćeni da govore – to što ne misle! Meni je trebalo da me narod shvati i to sam, nadam se, imao!? Nisam očekivao niti bilo koju podršku koalicionog partnera. Dakle, u „političko utočište“ odlazim zbog moje sijede kose i drugih stvari lične prirode. Ali s ubjeđenjem da ću i sa te funkcije moći da budem od koristi demokratskim procesima u Crnoj Gori i daljem jačanju prijateljstva između dva naroda, Crnogoraca i Albanaca.

ANALITIKA: Da li će Vam prijati taj „odmor od domaće politike“?

DINOŠA: Prijaće mi, ako bude produktivan.

ANALITIKA: Čini se da je sada vrijeme da sumirate rezultate Vaše politike. Da li ste zadovoljni onim što je DUA postigla sa Vama na čelu?

DINOŠA: Moguće neskromno, ali jesam. Veoma sam zadovoljan onim što je DUA postigla u dosadašnjem djelovanju na društveno-političkoj sceni Crne Gore. Uspjela je da bude najjača albanska stranka i da od Albanaca napravi nezaobilazan politički faktor u Crnoj Gori. Osim toga, DUA je bila učesnikom svih značajnih međunarodnih okruglih stolova u vezi sa kretanjima ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Od Brisela do Vašingtona i od Budimpešte do Lucerna što govori o kapacitetima DUA koji prevazilaze crnogorske okvire. To što Albanci imaju danas više nego juče, imaju zahvaljujući inicijativama DUA i spremnosti DPS-a da ih podrži. A naše inicijative su uvjek vodile računa ne samo o parcijalnom interesu Albanaca, nego i o opštem interesu naše države. Bolje rečeno, mi svoj interes nijesmo smjestili van opšteg interesa Crne Gore. Vjerujem da se neće zaboraviti ogroman doprinos DUA najznačajnijim demokratskim projektima u Crnoj Gori, predvođenim DPS-om. Od distanciranja od velikosrpskih politika do referenduma za nezavisnost Crne Gore.

ANALITIKA: Da, bili ste jedina albanska stranka koja je javno pozivala Albance da podrže nezavisnost Crne Gore i prva manjinska stranka koja je, još krajem 90-tih godina prošlog vijeka, ušla u sastav Vlade Crne Gore. Da li biste danas postupili na isti način?

DINOŠA: Da, još odlučnije. Mi smo bili prva manjinska stranka koja je ušla u prvu demokratsku Vladu Crne Gore. Ali kasnije su nam se pridružili i Bošnjaci i Hrvati, što je opravdalo naš postupak. Danas bi i neke druge albanske stranke da to učine. Nema afirmacije manjinskih politika bez institucionalnog djelovanja. Referendum je priča za sebe. DUA nije nikako htjela da ne bude dio najvažnijeg događaja u novijoj istoriji Crne Gore. I zbog Albanaca i zbog Crne Gore i zbog regiona. Bez nezavisnosti Crne Gore ne bi bilo stabilnosti u regionu. U Podgorici je slomljen vrat hegemonističkim politikama i udareni temelji dobrosusjedstva na novim postjugoslovenskim osnovama.

ANALITIKA: Sa kim ste od lidera vladajuće koalicije najlakše nalazili zajednički jezik, sa kim ste najbolje sarađivali – Đukanovićem, Krivokapićem, Vujanovićem ili možda Marovićem?

DINOŠA: Imao sam odličnu saradnju sa svom četvoricom. Najčešće sam kontaktirao sa Đukanovićem i Vujanovićem. Pogotovo oko referenduma. I oko manjinskih projekata, kao što su: formiranje Ministarstva za ljudska i manjinska prava; Zakon o manjinskim pravima i slobodama; Novi zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore; Fond za Manjine; Centar za kulturu manjina; prvi fakultet na albanskom u Podgorici; Formiranje gradske opštine Tuzi; otvaranje novih graničnih prelaza sa Republikom Albanijom; porodilište u Ulcinju itd. Marović i Krivokapić su mi bili češći sagovornici u vrijeme NATO bombardovanja i stvaranja Rezolucije o građanskom miru u Crnoj Gori, u čemu je značajan doprinos dala i opozicija pogotovu njen tadašnji lider Bulatović…

ANALITIKA: Kako ocjenjujete položaj albanskog naroda u današnjoj Crnoj Gori? Da li ste zadovoljni procentualnim učešćem Albanaca u organima vlasti i lokalnoj samoupravi?

DINOŠA: Albanci danas žive bolje nego juče i, nadam se, lošije danas nego sjutra. „Osvojili su“ niz prava iz korpusa manjinskih prava po evropskim standardima i postali istinski partner demokratskim vlastima u Crnoj Gori. Godi im i dobra saradnja Podgorice sa Tiranom i Prištinom. Međutim, ima još prostora za „osvajanje“. Ne može se biti zadovoljno njihovim procentualnim učešćem u državnoj administraciji pogotovo na mjestima gdje se donose odluke. Moraće se poraditi na implementaciji instituta manjinskog veta u vezi sa fundamentalnim identitetskim pitanjima Albanaca. Moraće se poraditi i na decentralizaciji vlasti…

ANALITIKA: Zbog čega po Vašoj ocjeni ima tako mnogo albanskih partija u Crnoj Gori, zašto nije formirana jedna jaka stranka koja bi obuhvatala Albance u Crnoj Gori?

DINOŠA: Samo jedna ne bi bila dobra. Mora se imati i „manjinski pluralizam“ ali više od dvije su višak. Od ovog viška glava boli. Možda je to zbog ljubljenja slave, možda zbog toga što se do albanskog mandata dolazilo lakše, zahvaljujući afirmativnoj akciji u izbornom zakonodavstvu.

ANALITIKA: Bili ste kritičar aktuelnog izbornog zakona koji je donešen nakon višegodišnjih pregovora vlasti i opozicije. Da li vjerujete da će biti poboljšanja tog zakona pogotovo kada je u pitanju predstavljanje manjina, posebno Albanaca?

DINOŠA: Da. I danas mislim da je mogao biti donijet bolji zakon, s nevelikom razlikom u broju manjinskih mandata. DUA jeste bila za to da se na osnovu afirmativne akcije u korist rješenja za sve nacionalne manjine odustane od dugo važećeg rješenja samo za Albance. Mi smo bili spremni da i manjinski mandat ima cijenu, ima prag. I mi smo prihvatili cenzus od 0,7 odsto za manjinsku listu, ako nijedna takva lista ne probije cenzus od 3 odsto. Ali smo bili za to da se ne ograniči broj mandata za liste koje su dobile 0,7 odsto, na 3 mandata, kao što je sad slučaj. Ja mislim da bi Albanci podržali sadašnje rješenje ako bi se broj mandata za manjinske liste koje pređu prag od 0,7 odsto povećao sa tri na četiri. Albanci su jedini, doskora koristili jedan model afirmativne akcije za političko predstavljanje u Parlamentu Crne Gore i na taj način, oni su postali korisnici stečenih prava, a institut stečenih prava priznaje i Ustav Crne Gore. Dakle, uz malo dobre volje moguće je poboljšanje izbornog zakona. Riječ je samo o jednom mandatu više. DUA će da poradi na ovom rješenju.

ANALITIKA: Na kraju, pitanje koje se tiče budućnosti DUA. Da li vas je iznenadio raskol u Vašoj stranci kojim je otvoren put za smjenu vlasti u Ulcinju? Da li vjerujete da će Vaša stranka može da povrati jedinstvo? Kako to izvesti?

DINOŠA: To nije bio raskol, to je bio prebjeg grupe ljudi kojima nigdje neće biti bolje nego u DUA. Vrijeme će pokazati zašto su bili spremni da naprasno se poigraju voljom birača i stvore novu većinu u lokalnoj vlasti. Ali, već je jasno da Ulcinju ne može biti bolje udaljavanjem od Podgorice. A to čini nova većina. DUA već stvara novu mrežu saradnika koji će biti kadri da sačuvaju biračko tijelo u vladimirskom kraju, prema kojem se DUA odnosila s posebnom pažnjom i odakle je bio njen prvi predsjednik. Biću spreman da budem od pomoći svima onima koji budu htjeli da se ide u pravcu stvaranja dva politička bloka među Albancima u Crnoj Gori, kako bi se uvjek imala „unutrašnja utakmica“, koja bi demokratskim vlastima u Crnoj Gori mogla davati istinskog predstavnika političke volje Albanaca u Crnoj Gori, kao zalogu stvaranja permanentnog partnerstva na putu evroatlantskih integracija naše države.

Draško ĐURANOVIĆ
Analitika – Informativni Portal