Genci Nimanbegu poručio da podrška promjenama ustava zavisi od rješavanja problema albanske manjine

Naučili smo lekciju sa referenduma

Poslanici iz albanskih partija i koalicija u pregovore oko ustavnih promjena ulaze sa brojnim neriješenim pitanjima koja se tiču statusa Albanaca u Crnoj Gori i nemaju više mandat svojih birača da blanko podrškom, kao za referendum 2006. godine, učestvuju u simuliranju demokratskih procesa a bez rješavanja svojih problema. To je juče u razgovoru za „Dan” saopštio poslanik Force Genci Nimanbegu.
– Rješavanje problema sa kojima su suočeni Albanci u Crnoj Gori nije političko ucjenjivanje za davanje podrške ustavnim promjenama – naglašava on.
Nimanbegu ukazuje da je proces odlaska mladih pripadnika albanske nacionalne zajednice iz Crne Gore u inostranstvo nastavljen, odnosno da „izgleda da nikada nije ni prekidan, osim kratkog usporavanja”. To kako je kazao, dovodi do opadanja broja Albanaca u Crnoj Gori, što se dešava već dvije decenije, tako da ih danas ima tek 30.000.
– Velika nezaposlenost, nerazvijenost krajeva u kojima Albanci žive u Crnoj Gori, zaostala infrastruktura, problem diskriminacije Opštine Ulcinj preko Morskog dobra, koje ima granicu kao da ju je cunami odredio, nepravedna restitucija – Valdanos, Štoj, Šipčanik, odbijanje da Malesija postane punopravna opština, katastrofalna privatizacija, zapanjujuća centralizacija u oblasti finansija, školstva, zdravstva, i još puno toga, samo su pojavni oblici neravnopravnosti Albanaca u Crnoj Gori – tvrdi Nimanbegu.
Posle izglasavanja nezavisnosti 2006. godine bilo je, kaže on, očekivano da će u samostalnoj Crnoj Gori nagomilani problemi početi da se rješavaju „i to ne samo kao rezultat doprinosa za očuvanje mira, kojem nikad nisu ni bili prijetnja ili podrške nezavisnosti, već i zbog evropskih standarda u zaštiti nacionalnih manjina”. Proces je, po ocjeni funkcionera Force, bio upravo suprotan. Precizira da su dodatno oduzimane ingerencije, sada preko Prostornog plana za Morsko dobro, da su uslijedila otpuštanja radnika i uništavanje postojećih resursa zbog loše privatizacije, navodeći primjere hotelijerstva i Solane. Podvlači i dodatnu centralizaciju u prosvjeti, nesprovođenje ustavnih odredbi o posebnim manjinskim pravima.
– To je kulminiralo oduzimanjem stečenih izbornih prava, preko još jednog odbijanja samostalne opštine Tuzi-Malesija i na kraju zadržavanjem odredbe iz kontroverznog Zakona o upotrebi nacionalne zastave. Svako dalje odlaganje rješavanja ovih pitanja je štetno i nedemokratski – smatra Nimanbegu.
Borba na političkoj sceni u Crnoj Gori se, po njegovoj ocjeni, dugo i predugo odvijala na terenu pro i antidržavnih elemenata, bilo devedesetih godina i kasnije, kada su se nalazili i prozivali državni neprijatelji, strani plaćenici i patriote.
– U cijelom ovom periodu albanskoj zajednici nikada nije iskreno pružena ruka saradnje. Svako ko želi saradnju sa albanskim partijama i svako ko teži da ih predstavlja, mora imati u vidu da Albanci u Crnoj Gori traže partnerstvo radi otklanjanja tih problema. Ne pristajemo služiti ni pozicionim a ni opozicionim partijama za međusobna ucjenjivanja, jer smo vidjeli njihovu principijelnost i kod izglasavanja izbornog zakona i Zakona o nacionalnim parkovima – zakljulio je Nimanbegu uz poruku da Albanci u Crnoj Gori zaslužuju i već dugo očekuju da se počnu rješavati njihovi problemi.
V.R.

Potreban jedinstven stav
Funkcioner Force Genci Nimanbegu priznaje da je i sama politička scena Albanaca u Crnoj Gori, što voljno što nevoljno, doprinosila svim ovim procesima.
– Jedna partija se pokušavala predstaviti kao zaštitnička, ali je zatvarala oči na sve ove procese beskrajno blateći svoje konkurente. Oni drugi su antidržavni elementi, dok samo oni brane interese države. Albanski predstavnici, ako žele da riješe probleme moraju biti jedinstveni i istrajni u rješavanju svih tih problema, ne barjačiti time ko je prvi a ko drugi, već napraviti jedinstvo u stavovima – naveo je on i dodao da je neophodno jasno profilisati i zaštiti interese albanske zajednice u Crnoj Gori.

Izvor: DAN